Afrodita

Afrodita (Ἀφροδίτη, Aphrodítê = rođena iz morske pjene) božica je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti, a pandan joj je u rimskoj mitologiji Venera.

Afrodita
božica ljubavi, seksa, seksualnosti, ljepote, požude, zadovoljstva.
Značajni kultovi	Cipar, Kitira, Korint.
Životinje	zec, guska, divlji golub, vrabac.
Simboli	golubica, jabuka.
Pratioci	Eroti, Heba, Harite, Peito, Neade.
Biljke	ruža, jabuka, narcis, zelena salata.
Dan	petak.
Svetište	Pafos na Cipru.
Roditelji	(1) Uran. (2) Zeus i Diona.
Supružnik	Hefest, poslije razvedena.

Podrijetlo

Afroditina glava, novčić

Afroditino podrijetlo je dosta nejasno. Postoje tri verzije o podrijetlu. Veoma star mit koji prenosi Heziod kaže da je Afrodita nastala iz testisa boga neba Urana: "Kron ih baciše sa Zemlje na pučinu i one dugo plutaše." Homer pak kaže da je Afrodita kćer Zeusa i božice kiše Dione, koja je nimfa ili Titanida. Treća je inačica ta da je Talasina i Zeusova kći, budući da je Talasa božica mora, a Afrodita je iz mora izronila. Dvije se verzije slažu samo u tome da joj Zeus otac, a sve verzije govore kako je nastala iz morske pjene ili vode, dok su ju slikari prikazivali kako se rađa iz školjke.

Uloga na Olimpu

Afrodita je olimpska božica, a zahvaljujući svojoj ljepoti i čarolijama kojima je vladala, postala je jedna od najmoćnijih božica. Ni bogovi, ni ljudi joj ne mogu odoljeti. Osim toga, ima više pomoćnika i pomoćnica: Harite (tri božice ljupkosti i ljepote), Hore (božice godišnjih doba), Peitu (božica udvaranja i ljubavnog nagovora), Himena (bog ženidbe) i Erosa, mladog boga ljubavi čijim ljubavnim strelicama nitko ne može umaći. Afrodita je zbog svoje uloge vrlo cijenjena. Ciparskom kiparu Pigmalionu je oživjela kip kojeg je napravio te se u njega zaljubio. Svoje ljubimce štiti svugdje, a svoje dijete Erosa smatra najljepšim dječakom na svijetu. Zna i mrziti, jer su ljubav i mržnja sestre. Bojažljivog mladića Narcisa, koji je prema kleveti ljubomornih nimfi prezreo njene darove, dovela je dotle da se zaljubio u samog sebe i na kraju počinio samoubojstvo.

Afrodita i Adonis, grčka vaza u muzeju Luovreu

Afroditine ljubavi

Afrodita kao najljepša božica, trebala bi imati mnoge pogodnosti i biti sretna u braku, ali to kod nje nije slučaj. Udala se za Hefesta, ružnog i hromog boga kovača, te je s njim imala Erosa. Prema drugom mitu, Eros je sin Afrodite i Aresa, s kojim je Afrodita spavala i razljutila svog muža. Hefest je u mrežu ulovio Afroditu i Aresa, svog brata, te pozvao sve bogove i božice da vide par. Bogovi su došli i komentirali Aresov i Afroditin izgled te Hefestovu spretnost i domišljatost. Afrodita je spavala i s Hermesom, polubratom svog supruga, te mu rodila Hermafrodita, potom je voljela i smrtnike: kralja Anhiza (kojem je rodila sina Eneju) i lijepog Adonisa, strastvenog lovca, za kojega je od Zeusa izmolila besmrtnost.

Afrodita u Trojanskom ratu

Afrodita se uplela i u slavni Trojanski rat te je pomagala Trojancima i Parisu. Prije rata se sporila s Herom i Atenom koja je božica najljepša. Afrodita je Parisu obećala ljubav lijepe Helene, žene Menelaja, spartanskog kralja. Paris je u ratu poginuo, a Afrodita je zakazala. Ipak, više je puta spašavala Parisa te se obraćala Heleni, a dotle bi uzimala oblik sluškinje. Kad ju je okrznulo koplje ahejskog vojskovođe Diomeda, pobjegla je s borilišta.

Druge kulture

Afroditini pandani u drugim religijama su Venera, Hator, Freya, Astarta, Innana, Turan i Allat. U vrijeme kad su Grci osvojili Egipat, Egipćani su smatrali da je Hator jednaka Afroditi. Afroditno rođenje se na slikama često zove Venerino rođenje, te su te dvije božice bile povezane u Rimskom Carstvu.

Afrodita, božica ljepote, statua u Austriji

Vanjske veze

Afrodita na Wikimedijinoj ostavi

• Afrodita u klasičnoj literaturi i umjetnosti
• Afrodita u grčkoj mitologiji