Afrodita
Afrodita (Ἀφροδίτη, Aphrodítê = rođena iz morske pjene) božica je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti, a pandan joj je u rimskoj mitologiji Venera.
| Afrodita | |
 Afroditin mramorni kip | |
| Grčki | Ἀφροδίτη |
| božica ljubavi, seksa, seksualnosti, ljepote, požude, zadovoljstva. | |
|---|---|
| Roditelji: | (1) Uran. (2) Zeus i Diona. |
| Mesto rođenja: | Cipar. |
| Brak: | Hefest, poslije razvedena. |
| Deca: | Eros(sa Aresom ili Hefestom), Anteros (sa Aresom), Harmonija (sa Aresom), Himeros ("žudnja") (sa Aresom), Dimos (sa Aresom), Fobos (sa Aresom), Prijap (s Dionizom ili Hermesom), Hermafrodit (s Hermesom); Eneja (sa smrtnikom Anhisom). |
| Epiteti: | Kitereia (Κυθέρεια – Kitirćanka), Eustefanos (ευστέφανος – dobro okrunjena), Filomeides (φιλομμειδής – koja voli smijeh), Hriseos (χρύσεος – zlatna), Polihrisos (πολύχρυσος – koja ima puno zlata), |
| Značajni kultovi: | Cipar, Kitira, Korint. |
| Značajna svetilišta: | Pafos na Cipru. |
| Simboli: | golubica, jabuka. |
| Pratioci: | Eroti, Heba, Harite, Peito, Neade. |
| Posvećene životinje: | zec, guska, divlji golub, vrabac. |
| Posvećene biljke: | ruža, jabuka, narcis, zelena salata. |
| Posvećen dan: | petak.[1] |
| Blagoslovi: | seksualna privlačnost, uzvraćena ljubav i sreća u ljubavi, ljepota, sreća i zadovoljstvo. |
| Prokletstva: | seksualna odbojnost, incestuoznost, neuzvraćena i nesretna ljubav, ružnoća. |
| U drugim religijama: | Venera, Hator, Freya, Astarte, Inana, Turan, Allat. |
Podrijetlo Uredi
Afroditino podrijetlo je dosta nejasno. Postoje tri verzije o podrijetlu. Veoma star mit koji prenosi Heziod kaže da je Afrodita nastala iz testisa boga neba Urana: "Kron ih baciše sa Zemlje na pučinu i one dugo plutaše." Homer pak kaže da je Afrodita kćer Zeusa i božice kiše Dione, koja je nimfa ili Titanida. Treća je inačica ta da je Talasina i Zeusova kći, budući da je Talasa božica mora, a Afrodita je iz mora izronila. Dvije se verzije slažu samo u tome da joj Zeus otac, a sve verzije govore kako je nastala iz morske pjene ili vode, dok su ju slikari prikazivali kako se rađa iz školjke.
Uloga na Olimpu Uredi
Afrodita je olimpska božica, a zahvaljujući svojoj ljepoti i čarolijama kojima je vladala, postala je jedna od najmoćnijih božica. Ni bogovi, ni ljudi joj ne mogu odoljeti. Osim toga, ima više pomoćnika i pomoćnica: Harite (tri božice ljupkosti i ljepote), Hore (božice godišnjih doba), Peitu (božica udvaranja i ljubavnog nagovora), Himena (bog ženidbe) i Erosa, mladog boga ljubavi čijim ljubavnim strelicama nitko ne može umaći. Afrodita je zbog svoje uloge vrlo cijenjena. Ciparskom kiparu Pigmalionu je oživjela kip kojeg je napravio te se u njega zaljubio. Svoje ljubimce štiti svugdje, a svoje dijete Erosa smatra najljepšim dječakom na svijetu. Zna i mrziti, jer su ljubav i mržnja sestre. Bojažljivog mladića Narcisa, koji je prema kleveti ljubomornih nimfi prezreo njene darove, dovela je dotle da se zaljubio u samog sebe i na kraju počinio samoubojstvo.
Afroditine ljubavi Uredi
Afrodita kao najljepša božica, trebala bi imati mnoge pogodnosti i biti sretna u braku, ali to kod nje nije slučaj. Udala se za Hefesta, ružnog i hromog boga kovača, te je s njim imala Erosa. Prema drugom mitu, Eros je sin Afrodite i Aresa, s kojim je Afrodita spavala i razljutila svog muža. Hefest je u mrežu ulovio Afroditu i Aresa, svog brata, te pozvao sve bogove i božice da vide par. Bogovi su došli i komentirali Aresov i Afroditin izgled te Hefestovu spretnost i domišljatost. Afrodita je spavala i s Hermesom, polubratom svog supruga, te mu rodila Hermafrodita, potom je voljela i smrtnike: kralja Anhiza (kojem je rodila sina Eneju) i lijepog Adonisa, strastvenog lovca, za kojega je od Zeusa izmolila besmrtnost.
Afrodita u Trojanskom ratu Uredi
Afrodita se uplela i u slavni Trojanski rat te je pomagala Trojancima i Parisu. Prije rata se sporila s Herom i Atenom koja je božica najljepša. Afrodita je Parisu obećala ljubav lijepe Helene, žene Menelaja, spartanskog kralja. Paris je u ratu poginuo, a Afrodita je zakazala. Ipak, više je puta spašavala Parisa te se obraćala Heleni, a dotle bi uzimala oblik sluškinje. Kad ju je okrznulo koplje ahejskog vojskovođe Diomeda, pobjegla je s borilišta.
Druge kulture Uredi
Afroditini pandani u drugim religijama su Venera, Hator, Freya, Astarta, Innana, Turan i Allat. U vrijeme kad su Grci osvojili Egipat, Egipćani su smatrali da je Hator jednaka Afroditi. Afroditno rođenje se na slikama često zove Venerino rođenje, te su te dvije božice bile povezane u Rimskom Carstvu.
Reference Uredi
- ↑ Grci su petak zvali Afroditin dan (Ἀφροδίτης ἡμέρα), što su Rimljani preuzeli kao dies Veneris (otuda: fr]]: vendredi, es: viernes, it: venerdì itd.). I u germanskim jezicima petak je dan posvećen božici ljubavi i ljepote, Freyi, s kojom je Afrodita poistovjećivana, pa otuda: en: friday, de: Freitag, sv, no, da: fredag, nl: vrijdag itd.
