Elefsina, nekada Eleusina (grč. Ελευσίνα, engl. Eleusina) je grad u Grčkoj i upravno središte prefekture Zapadna Atika, u okviru Periferije Atike. Naselje je sastavni deo tzv. „Velike Atine”.

Elefsina
Ελευσίνα
Eleusina (transliteracija)
Koordinate: 38°2′N 23°32′E / 38.033°N 23.533°E / 38.033; 23.533
Država  Grčka
Periferija Atika
Prefektura Zapadna Atika
Vlast
 - gradonačelnik Georgios Georgopoulos
Površina
 - Ukupna 18.455 km²
Stanovništvo (2011)
 - Grad 4.910
 - Gustoća 1,3/km²
Službene stranice
Zvanična stranica grada
Karta
Elefsina na mapi Grčke
Elefsina
Elefsina
Elefsina na karti Grčke

Elefsina je bilo važno mesto i svetilište u doba stare Grčke. Tu je rođen i veliki starogrčki tragičar Eshil.

Prirodni uslovi uredi

Grad Elefsina se nalazi u zapadnom delu grčkog poluostrva i istorijske pokrajine Atika, a u središnjem delu prefekture. Grad je smešten na strateški važnom mestu gde se ovo poluostrvo povezuje sa drugim značajnim grčkim poluostrvom Peloponezom preko Korintskog zemljouza. Grad se takođe nalazi na severnoj obali Saronskog zaliva, preko koga se lako stiže do obližnje Atine (oko 30 km).

Koliko je položaj grada Elefsine dobar strateški i saobraćajno, toliko je nepovoljan sa stanovišta seizmike. Grad je više puta tokom istorije stradao u snažnim zemljotresima.

Klima u Elefsini je sredozemna, sa žakim i dugim letima i blagim i kišovitim zimama. Na okolnim planinama ona dobija oštrije crte.

Historija uredi

U razdoblju stare Grčke Elefsina je poznata još 1700 godina pne.

Sve do starorimskog vremena grad je bio poznato svetilište po tzv. „misterijama” (stgr. Ἐλευσίνια Μυστήρια), tajnovitim svetilištima vezanim za život posle smrti. Sa prelaskom mjesnog stanovništva na hrišćanstvo značaj ovih svetilišta i Elefsine jenjava.

 

Najpoznatije je svetište Demetre i Kore i po svetim obredima vezanim uz njega. Grad je bio jedan od krajeva Svetog puta (Ἱερὰ Ὁδός) koji je vodio do Atene. Bio je saveznik grad Atene i doživio je razdoblje procvata između kraja 7. i početka 6. vijeka prije Krista. Bio je opljačkan tijekom perzijskih ratova i imao je značajnu vojnu važnost do peloponeskih ratova i do dolaska Aleksandra Makedonskog. Godine 381. po Kr. car Teodozije naredio je zatvarnje svetišta. Grad je 395. godine razoren od Alariha i zatim vijekovima napušten, a ponovno je naseljen tek krajem 19. vijeka. Eleuzinske misterije slavile su se u mjesecu boedromionu (Βοηδρομιών, septembar-oktobar), počevši od 6. vijeka pr. K. zauzeo važno mjesto u vjerskom životu antičke Grčke. Prvobitni kult potječe iz mikenskog doba, ali ništa se ne zna o njegovom izvornom karakteru. Neposredno prije uključenja Elefsine u atensku državu pojavila se homerska Himna Demetri (Ὕμνος εἰς Δήμητραν, v. homerske himne), tekst koji pripovijeda o mitskom podrijetlu misterija i koja je još uvijek najstariji dokument o kultu. Grad Atena je kasnije uključio slavlje misterija među svoje državne praznike. Malo znamo o obavljanju misterija, s obzirom na tajnost koja je nametnuta iniciranima. Ostalo su nam malobrojni i nejasni detalji o sadržaju misterija, koji ne pravdaju golemi ugled koji su oni imali u cijeloj Grčkoj, a zatim u cijeloj helenističko-rimskoj ekumeni. Sa druge strane to nije ni čudno, ako se posjetimo na pozivanja na pojam besmrtnosti. U mnogim misterijskim spisima spominje se tajanstveni lik Eubouleusa (Εὐβουλεὑς), bakljonoše i dobrog savjetnika.

Naravno, cijeli je ovaj teritorij pao pod osmansku vlast između 1453. i 1458., a zatim se vratio pod grčku vlast između 1821. i 1829. putem Grčke revolucije. Tek poslije vaspostavljanja grčke države 1830. godine i davanja obližnjoj Atini statusa državne prijestolnice Elefsina se ponovo počinje razvijati.

Tijekom 20. vijeka ona je postala industrijsko središte, naročito poznato kao luka za naftu sa velikom rafinerijom.

Kultura uredi

Poznata suvremena imena vezana za Elefsinu su Oréstis Láskos, pisac, glumac, dramatičar, režiser; Stelios Kazantzidis, jedan on najpopularnijih glasova narodne grčke muzike (λαϊκό); Vangelis Liapis, učenjak i folklorist; književnica Katerina Mouriki. Elefsina je rodni grad drevnog dramaturga Eshila.

Stanovništvo uredi

Elefsina danas ima oko 25.000 stanovnika u gradu. Stanovništvo su uglavnom etnički Grci, mada se poslednjih decenija doselilo i nešto stranaca. Na poslednja tri popisa broj stanovnika se kretao na sledeći način:

  • 1981. g, grad 20.320 st.
  • 1991. g, grad 22.793 st.
  • 2001. g, grad 25.863 st.

Privreda uredi

Elefsina je poslednjih decenija izrasla u važan industrijski centar Grčke. Ovo je prvenstveno došlo usled širenja područja Atine i premeštanja njene industrije ka širem obodu. Najvažniji industrijski kompleks je rafinerija.

Saobraćaj uredi

Elefsina ima izuzetno povoljne prirodne uslove za razvoj svih vidova saobraćaja. Tradicionalno je razvijen pomorski saobraćaj, koji ima izuzetnu prometnu važnost zahvaljujući obližnjem Korintskom kanalu. U pozađu grada nalazi se važno ukršanje dva grčka autoputa: Atičkog Autoputa i Autoputne obilaznice oko Atine.

Galerija slika uredi

Vanjske veze uredi