15. 11.

15. novembra/studenog (15. 11.) je 319. dan godine po gregorijanskom kalendaru (320. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 46 dana.

DogađajiUredi

1533. — Francisco Pizarro stigao u Cuzco, Peru.
1791. — otvoren prvi američki katolički fakultet- Georgetown.
1889. — Marechal Deodoro da Fonseca proglašava Brazil republikom.
1920. — održan prvi saziv Lige naroda u Ženevi.
1941. — SS-ovac Heinrich Himmler naređuje hapšenje svih homoseksualaca u Njemačkoj i njihovu deportaciju u koncentracijske logore (izuzeti su visoki nacistički dužnosnici).
1942. — Drugi svjetski rat: kraj bitke kod Guadalcanala.
1943. — SS-ovac Heinrich Himmler naređuje da se Romi svrstaju "u isti koš sa Židovima te da se zatvore u koncentracijske logore".
1966. — program Gemini: Gemini 12 se sigurno prizemljio u Atlantski ocean.
1969. — Hladni rat: sovjetska podmornica K-19 se sudarila s američkom podmornicom Gato u Barentsovom moru.
1969. — Vijetnamski rat: u Washingtonu se okupilo između 250,000-500,000 demonstranata u mirnom prosvjedu protiv rata.
1970. — sovjetsko vozilo Lunohod 1 je sletilo na Mjesec.
1971. — Intel lansira prvi komercijalni mikroprocesor na svijetu.
1983. — osnovana je Turska republika Sjeverni Cipar.
1988. — izraelsko-palestinski konflikt: palestinski Nacionalni odbor proglašava samostalnu državu Palestinu.
1990. — glazbeni skandal: sastav Milli Vanilli, koji je osvojio Grammyja za najboljeg izvođača 1990., nije pjevao vokale, već je sve snimljeno na playback .
1991. — srpsko-crnogorski napad na Split; izveden je s mora preko "federalne" JRM (kojom su upravljali Srbi i Crnogorci).
2001. — microsoftova Xbox konzola za video igre predstavljena je u Sjevernoj Americi, zajedno s igrom Halo.
2002. — Hu Jintao postaje glavnim tajnikom Komunističke Partije Kine.
2004. — ženski r'n'b sastav Destiny's Child objavljuju posljednji studijski album: Destiny Fulfilled.

.

RođenjaUredi

1316. — francuski kralj Jean I (u. 1316.).
1397. — papa Nikola V. (u. 1455.).
1498. — Eleonora od Austrije, kraljica Portugala i Francuske (u. 1558.).
1511. — Johannes Secundus, nizozemski pjesnik (u. 1536.).
1607. — Madeleine de Scudéry, francuska književnica (u. 1701.).
1660. — Hermann von der Hardt, njemački povjesničar (u. 1746.).
1692. — Eusebius Amort, njemački katolički teolog (u. 1775.).
1708. — William Pitt Stariji, britanski državnik (u. 1778.).
1731. — William Cowper, engleski pjesnik (u. 1800.).
1738. — Vilijam Hersel (William Herschel), britanski astronom. Otkrio planetu Uran. (u. 1822.).
1766. — Rodolphe Kreutzer, francuski violinist, skladatelj i pedagog (u. 1831.).
1862. — Gerhart Hauptmann, njemački dramatičar, Nobelovac (u. 1946.).
1886. — René Guénon, francusko-egipatski pisac (u. 1951.).
1887. — Marianne Moore, američka pjesnikinja (u. 1972.).
1887. — Georgia O'Keeffe, američka slikarica (u. 1986.).
1889. — portugalski kralj Manuel II (u. 1932.).
1890. — Richmal Crompton, britanski pisac (u. 1969.).
1891. — Erwin Rommel, njemački vojskovođa. Jedan je od najcijenjenijih njemačkih feldmaršala u II. svjetskom ratu. (u. 1944.).
1895. — Antoni Słonimski, poljski pisac (u. 1976.).
1897. — Sacheverell Sitwell, engleski pisac (u. 1988.).
1899. — Iskander Mirza, prvi predsjednik Pakistana (u. 1969.).
1905. — Annunzio Paolo Mantovani, talijanski dirigent.
1907. — Claus von Stauffenberg, njemački pukovnik koji je planirao atentat na Hitlera (u. 1944.).
1912. — Branko Belan, hrvatski filmski režiser, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist.
1912. — Ivana Lang, hrvatska skladateljica (u. 1982.).
1914. — Petar Drapšin, španski borac i partizanski komandant.
1915. — Konstantin Simonov, sovjetski pisac († 1979.).
1925. — Yuli Daniel, ruski pisac (u. 1988.).
1930. — J. G. Ballard, britanski književnik.
1932. — Petula Clark, engleska pjevačica.
1936. — Wolf Biermann, njemački kantautor.
1937. — Yaphet Kotto, američki glumac.
1942. — Daniel Barenboim, argentinsko-izraelski pijanist i dirigent.
1942. — Dragan Zarić, srpski filmski glumac (u. 2000.).
1944. — Joy Fleming, njemačka pjevačica.
1945. — Anni-Frid Lyngstad (Frida), švedska pop-pjevačica (ABBA).
1945. — Josip Bukal, bosanskohercegovački nogometaš i trener, bivši reprezentativac Jugoslavije.
1951. — Beverly D'Angelo, američka glumica.
1954. — Aleksander Kwaśniewski, bivši predsjednik Poljske.
1954. — Uli Stielike, njemački nogometaš i trener.
1956. — Zlatko "Cico" Kranjčar, hrvatski nogometaš i nogometni trener i izbornik.
1957. — Kevin Eubanks, američki jazz gitarist.
1965. — Nigel Bond, engleski igrač snookera.
1967. — François Ozon, francuski reditelj.
1967. — Snježana Petika, bivša hrvatska rukometašica, članica Podravke iz Koprivnice.Bila je i članica Hrvatske rukometne reprezentacije. U Ligi prvakinja i Kupu prvakinja za Podravku je odigrala 89 utakmicu i postigla 571 gola. Nastupala je i za Selekcije Svijeta 1994., 1997. i Europe 1993., 1995., 2008. godine.
1968. — Ol' Dirty Bastard, američki reper (u. 2004.).
1970. — Patrick Mboma, kamerunski nogometaš.
1970. — Karol Praženica, slovački nogometaš.
1974. — Sérgio Conceição, umirovljeni portugalski nogometaš.
1975. — Boris Živković, hrvatski nogometaš.
1975. — Nikola "Nikša" Prkačin, bivši hrvatski profesionalni košarkaš.
1976. — Mario Galinović, hrvatski nogometaš.
1979. — Josemi, španjolski nogometaš.
1983. — Fernando Verdasco, španjolski teniser.
1983. — John Heitinga, nizozemski nogometaš.
1986. — Sania Mirza, indijska tenisačica.
1987. — Sergio Llull, španjolski košarkaš.
1991. — Christian Dissinger, njemački rukometaš.
1993. — Paulo Dybala, argentinski nogometaš.

SmrtiUredi

1028. — Konstantin VIII., bizantski car (r.960.).
1280. — Albert Veliki, njemački filozof, teolog, svetac, crkveni naučitelj i ratisbonski biskup (r.1200.).
1579. — Ferenc Dávid, mađarski religijski reformator (r.1510.).
1630. — Johannes Kepler, njemački astronom i matematičar (r.1571.).
1670. — Comenius, češki pisac i pedagog (r. 1592.).
1691. — Aelbert Cuyp, nizozemski slikar (r. 1620.).
1706. — Tsangyang Gyatso, šesti Dalai Lama (r.1683.).
1787. — Christoph Willibald Gluck, njemački skladatelj i dirigent (r. 1714.).
1795. — Charles-Amédée-Philippe van Loo, francuski slikar (r. 1719.).
1853. — Maria II., portugalska kraljica (r. 1819.).
1878. — Anton Dominik Fernkorn, njemačko-austrijski kipar (r. 1813.).
1908. — kineska carica Dowager Cixi (rođena 1835.).
1910. — Wilhelm Raabe, njemački pisac (rođen 1831.).
1916. — Henryk Sienkiewicz, poljski književnik, Nobelovac (rođen 1846.).
1917. — Émile Durkheim, francuski sociolog (rođen 1858.).
1919. — Alfred Werner, švicarski/njemački kemičar, Nobelovac rođen. 1866.).
1919. — Mikhail Dolivo-Dobrovolsky, poljsko-ruski elektrotehničar (rođen 1861. ili 1862.).
1949. — Nathuram Godse, indijski radikalni hindus i atentator na Mahatma Gandhi (r. 1910.).
1954. — Lionel Barrymore, američki glumac (rođen 1878.).
1959. — Charles Thomson Rees Wilson, škotski fizičar, Nobelovac (rođen 1869.).
1963. — Fritz Reiner, mađarski dirigent (rođen 1988.).
1965. — Dawn Powell, američka pjesnikinja (rođena 1896.).
1969. — Iskander Mirza, prvi predsjednik Pakistana (rođen 1899.).
1971. — Edie Sedgwick, američka glumica i manekenka (rođena 1943.).
1976. — Jean Gabin, je glumac kojeg Francuska i dalje slavi kao svog najvećeg glumca 20. vijeka. (rođen 1904.).
1978. — Margaret Mead, američka antropologinja (rođena 1901.).
2003. — Ray Lewis, kanadski sportaš (rođen 1910.).
2006. — Ivan Đalma Marković, hrvatski nogometni trener i igrač (rođen 1928.).
2009. — Patrijarh Pavle, poglavar Srpske pravoslavne crkve (rođen 1914.)
2015. — Guo Jie, najstariji olimpijac, bacač diska i nosilac zastave Republike Kine na olimpijskim igrama u Beijingu 2008. (rođen 1912.).

.

BlagdaniUredi

Sveti mučenici Akindin, Pigasije i drugi

.

Praznici i dani sećanjaUredi

Brazil - Dan Republike.
Palestina - Dan Nezavisnosti.
Dan sv. Leopolda

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar