Procesor (mikroprocesor, µP ili uP) je elektronska komponenta napravljena od minijaturnih tranzistora na jednom čipu (poluprovodničkom integralnom sklopu). Centralni procesor je mozak svakog računara, iako centralni procesor (CPU - Central Processing Unit) nije jedini procesor, njega imaju grafička kartica (GPU), zvučna kartica i mnogi drugi delovi, ali pod imenom procesor najčešće se misli na centralni procesor (CPU).

Svaki procesor spolja izgleda veoma jednostavno, no on je u svojoj unutrašnjosti jako kompleksan, jer se radi o stotinama miliona tranzistora koji su smešteni u jednom čipu. Prvi put takvo nešto je uspelo 1971. kada je napravljen prvi procesor Intel 4004, koji doduše mogao samo sabirati i oduzimati, ali su naučnici po prvi put uspeli da u jedan čip smeste silna integrisana kola i tranzistore, što je dalo poticaj za daljnji razvoj procesora koji su tim napretkom počeli da troše mnogo manje el.energije.

Funkcija CPU-a uredi

 
Shematski prikaz najjednostavnijeg procesora. Moderni procesori su mnogo kompleksniji, no ova shema će pokazati osnove svakog, pa i modernog procesora

Procesor obrađuje i izvršava mašinski kod (binarni) koji mu govori šta da procesor radi. Jedini razumljivi jezik procesoru je asemblerski jezik. CPU radi tri osnovne stvari:

  • Pomoću ALU (eng.Arithmetic/Logic Unit) procesor je u mogućnosti da izvodi osnovne matematičke operacije (sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje). Moderni procesori su u mogućnosti da obavljaju i jako komplikovane operacije.
  • Procesor prebacuje podatke s jednog memorijskog mesta na drugi
  • Shodno naredbama, procesor može skočiti na novi set instrukcija

Na slici je pokazan najjednostavniji mogući procesor gde je moguće objasniti principe rada procesora iako se radi o veoma softisticiranom delu računara (ako ne i najkomplikvaniji). Glavni delovi procesora su:

  • Aritmetičko logička jedinica (ALU), deo zadužen za sve matematičke kalkulacije
  • Registri, jednostavne flip-flop zakačke, na slici ih imamo 3, no moderni procesori ih imaju mnogo više.
  • Program counter, dio zadužen, doslovno, za brojanje, shodno naredbi on povečava vrijednost za 1, ili je resetira na 0.
  • Intrukcijski registar i dekoder, delovi koji kontrolišu sve ostale delove procesora

Posle obrade podataka, adresna sabirnica šalje adresu memoriji, dok se kroz ulaz i izlaz dobivaju podaci iz memorije, odnosno šalju. Čitanje i pisanje se odnosi na adresiranu memoriju, tj. kada je procesor želi, reset postavlja program counter na 0.

Procesor radi u tesnoj saradnji sa RAM memorijom, ustvari procesor adresira svaki podatak koji ide na memoriju. RAM memorija je veoma brza, i svi podaci u njoj su brzo dostupni, stoga je bitno imati što više RAM memorije jer CPU onda može adresirati mnogo više podataka.

Proizvođači PC procesora uredi

  • Intel prvobitni proizvođač;
  • AMD prvobitni proizvođač na zahtjev IBM;
  • Via je proizvođač VIA Nano procesora;
  • Transmeta je proizvodila procesore za laptop kompjutere;
  • Cyrix kompanija je sada u vlasništvu od VIA;
  • Centaur Technology je sada u vlasništvu od VIA;
  • NexGen je sada u vlasništvu AMD;
  • NEC je prestao s proizvodnjom procesora početkom devedesetih.

Proizvođači ostalih procesora za kućne kompjutere uredi

Spoljni linkovi uredi