1769
godina
(Preusmjereno sa stranice 1769.)
- Ovo je članak o godini 1769.
Godina 1769 (MDCCLXIX) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u ponedjeljak po julijanskom kalendaru.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek |
Decenija: | 1730-e 1740-e 1750-e – 1760-e – 1770-e 1780-e 1790-e |
Godine: | 1766 1767 1768 – 1769 – 1770 1771 1772 |

Gregorijanski | 1769. (MDCCLXIX) |
Ab urbe condita | 2522. |
Islamski | 1182–1183. |
Iranski | 1147–1148. |
Hebrejski | 5529–5530. |
Bizantski | 7277–7278. |
Koptski | 1485–1486. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1824–1825. |
• Shaka Samvat | 1691–1692. |
• Kali Yuga | 4870–4871. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4405–4406. |
• 60 godina | Yin Zemlja Vo(l) (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11769. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Događaji uredi
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi
- 5. 1. - Škotski izumitelj James Watt patentirao je svoj parni stroj.
- 9. 1. - Ekspedicija Gaspara de Portole u gornju Kaliforniju: krenuo je prvi brod - ekspediciju u početku čine tri broda a dve grupe idu kopnom.
- januar - Burbonski vladari (Francuska, Španija, Napulj, Parma), koji su zabranili jezuite u svojim zemljama, traže od pape da ih totalno zabrani.
- 26. 1. (15. 1. po j.k.) - Početak dejstava u Rusko-turskom ratu: Krimski Tatari su prešli granicu i upali u Novorosijsku guberniju i Slavenosrbiju, ne mogu zauzeti nijednu tvrđavu, stradaju nezaštićeni majuri.[1] Na povratku upadaju i u poljsko Kijevsko (žitomirsko) vojvodstvo.
- 30. 1. (19. 1. po j.k.) - Proglas carice Katarine pravoslavnim Slovenima pod turskom vlašću. Crnogorski arhimandrit Grigorije Drekalović je trebalo da ga prenese u Srbiju, ali je zadržan u Erdelju.[2]
- 2. 2. - Umro je papa Klement XIII.
- zima-proleće? - Povodom početka rata sa Rusijom, razoružava se raja u graničnim provincijama Osmanskog carstva, što je praćeno nasiljem, naročito prema knezovima i sveštenstvu; nasilja vrše i lokalni Turci koji kreću na ratište.[3]
- mart - Rusi zauzeli Azov i Taganrog.
- 16. 3. - Louis Antoine de Bougainville je nakon tri godine završio cirkumnavigaciju.
April/Travanj – Jun/Lipanj uredi
- 13. 4. - Britanski pomorac James Cook sa svojim brodom HMS Bark Endeavour dolazi na Tahiti gdje će nekoliko sljedeći mjeseci provesti obavljajući astronomske opservacije.
- 15. 4. - Golicinova ruska armija prešla Dnjestar, nakon borbe dolazi do Hotina, ali zbog nedostatka topova se vraća u Podoliju (u ovoj bici su na ruskoj strani učestvovale i srpske jedinice, kao i kod Kamenec-Podolska i Lorge[4]).
- april - Dva broda Portoline ekspedicije stižu u područje dan. San Dijega - većina umire od skorbuta.
- 19. 4. - James Watt je dobio patent za poboljšanu parnu mašinu, sa zasebnim kondenzatorom - sa još poboljšanja prva je u komercijalnoj upotrebi 1776.
- 1. 5. - Daniel Boone je krenuo sa družinom u lovačko-trapersku ekspediciju u današnji Kentaki.
- maj - Johann Friedrich Struensee, dvorski ljekar danskog kralja Christiana VII imenovan državnim savjetnikom nakon što je njegova terapija počela poboljšavati kraljevo duševno zdravlje.
- 4. 5. - U Sremskim Karlovcima počinje narodno-crkveni sabor (do oktobra), prisustvuje carski komesar general grof Andrija Hadik. Pre izbora novog mitropolita se dosta razgovara o novčanim potraživanjima sveštenstva, od mitropolita do paroha.[5]
- 7. 5. - Mladi etiopski car Iyoas I je zbačen od strane rasa Mikaela Sehula i ubrzo ubijen - prvi put da je etiopski car zbačen, to se smatra početkom perioda "Zemene Mesafint", "Vreme sudija" ili prinčeva, etiopske istorije (do 1855). Postavljen je stari Yohannes II, koji umire u oktobru, izgleda otrovan.
- 9. 5. - Bitka kod Ponte Novua u kojoj francuske snage nanose odlučujući poraz korzikanskim pobunjenicima Pascqualea Paolija i dovršavaju francusko osvajanje Korzike.
- 14. 5. - Španski kralj Karlo III šalje niz rimokatoličkih misionara koji će započeti sistem misija i evropskog naseljavanja današnje Kalifornije.
- 19. 5. - Kardinal Giovanni Ganganelli, franjevac, izabran je za papu Klementa XIV. (do 1774). Kompromisni kandidat konklave na koju su pritisak vršili monarsi koji žele ukidanje jezuita. Klement će popraviti odnose sa monarsima i na kraju zabraniti jezuite.
- 3. 6. - Tranzit Venere: među mnogim posmatračima je i ekspedicija Jamesa Cooka na Tahitiju - osmatranja imaju veću grešku od očekivane. Zapečaćena naređenja ga zatim upućuju na potragu za pretpostavljenom Terra Australis.
- 3. 6. (kal?) - Nakon prelaza Dunava 21. maja, veliki vezir prevodi glavnu tursku armiju preko Pruta.
- 6. 6. - Poveljom Marije Terezije, Veliki Bečkerek (Zrenjanin) postaje trgovište.[6]
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi
- jul - avgust - Golicin opseda Hotin, ali će se opet povući preko Dnjestra, pod borbom.
- jul - avgust - Prije potrage za Južnom zemljom, Cook istražuje i imenuje Društvene otoke.
- 3. 7. - Richard Arkwright je patentirao okvir za predenje, spinning frame. Prvo se pokreće konjskom snagom, zatim vodenom (Cromford Mill 1771). Okvir daje jaču pređu od Hargreavesove "predilje magarice" (spinning jenny).
- 13. 7. - James Cook napušta Tahiti; sledećih dana, sa lokalnim moreplovcem Tupaiom, obilazi otoke koje je nazvao Društveni otoci.
- 16. 7. - Španski franjevac Junípero Serra osniva misiju San Diego de Alcala, prvu u Gornjoj Kaliforniji, od koje će nastati današnji grad San Diego.
- 28. 7. - Portolina družina, koja je iz San Dijega nastavila na sever, stiže do reke nazvane Santa Ana; istog dana osećaju jak zemljotres.
- avgust - septembar - James Cook plovi na jug do 40. stepena pa na zapad u uzaludnoj potrazi za kontinentom.
- 12. 8. - Moldovandži Ali-paša je novi veliki vezir - prethodni je pogubljen, kao i gospodar Moldavije Grigore Callimachi (u septembru).
- 15. 8. - U Ajacciu je rođen Napoleone Buonaparte. Njegov otac Carlo je ranije bio Paolijev pristalica, ali prihvatio je novu, francusku vlast, pod kojom će dobijati različita nameštenja.
- 17. 8. - Veliki zbor na Cetinju, sazvan po zahtevu ruskog izaslanika, gen. Jurija Vladimiroviča Dolgorukova: rečeno da je Šćepan Mali varalica, pročitan proglas carice Katarine balkanskim hrišćanima, Crnogorci obećavaju da će se boriti.[7]
- 18. 8. - Grom pogađa bastion San Nazaro u mletačkoj Brescii izazvaši eksploziju tamo uskladištenih 90 tona baruta u kojoj je uništena 1/6 grada i poginulo možda 3000 ljudi.
- 18. 8. - Novi španski guverner Lujzijane gen. Alejandro O'Reilly, narednih dana hapsi vođe prošlogodišnje pobune - petorica su streljani u oktobru. Lujzijana ostaje španska de jure do 1800, i de fakto do 1803/04.
- 6. 9. - Izbor novog karlovačkog mitropolita na saboru: gornjokarlovački episkop Danilo Jakšić dobija 44 potpisa prema 29 za vršačkog Jovana Đorđevića i nijedan za bačkog Mojsija Putnika - ali komesar Hadik podseća da je carica naklonjena Đorđeviću (ustoličen 26. 9., mitropolit do 1773).[8]
- 20. 9. - Rusko-turski rat (1768 - 1774): nakon što su turske snage razbijene, Ruske trupe Aleksandra Mihajloviča Golicina zauzimaju bez otpora tursko uporište Hotin na sjeveru Moldavije.
- 26. 9. (kal.?) - Rusi generala Elmpta zauzimaju Jaš, Moldavci se zaklinju ruskoj carici.
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi
- 7. 10. - James Cook se iskrcava na Sjevernom otoku Novog Zelanda - prvi Evropljanin od Abela Tasmana 1642. Prvi susreti sa Maorima dovode do pogibije nekoliko urođenika, zatim se trguje.
- oktobar - U Bengalu, pod dvojnom mogulsko-kompanijskom vlašću, počinje nestašica hrane, koja će do sledeće godine izazvati veliku glad i epidemije sa milionima mrtvih.
- oktobar - Četvrta kineska invazija Burme od 1765: kineski ćingovski komandant odlučuje da krene u napad, mada je još uvek monsunska sezona; nakon početnog napretka, kineske trupe su do početka decembra opkoljene, stradaju od bolesti i gladi.
- 18. 10. - Nakon Yohannesa II, novi etiopski car je njegov sin Tekle Haymanot II (do 1777, s jednom pauzom sledeće godine).
- 21. 10. - Rusko-turski rat (1768 - 1774): Ruska flota pod grofom Aleksejem Orlovom isplovljava iz Kronštata u Baltičkom moru na tzv. Prvu arhipelašku ekspediciju čiji su cilj turska uporišta na obalama Mediterana.
- 23. 10. - Kapetan Nicholas Cugnot, Francuski vojni inženjer, prvi put javno demonstrira vozilo pokretano parnim strojem, poznato kao prvi automobil (manja verzija, veća dogodine).
- oktobar, krajem - Ruska misija odlazi iz Crne Gore, ostavivši municiju. Šćepan Mali je bio hapšen, ali Dolgoruki ga je pustio i ostavio na čelu. Bivši patrijarh Vasilije Brkić odlazi sa Rusima. Crna Gora ipak nije učestvovala u ratu.[9]
- 1. 11. - Izviđači Portoline ekspedicije su prvi Evropljani koji su videli Zaliv San Francisco.
- 5. 11. - Moldavski knez Konstantin Mavrokordat je ranjen i zarobljen od strane Rusa u Galacu, umire kasnije tokom meseca.
- 21. 11. (kal.?) - Ruska vojska u Bukureštu.
- 12. 12. - Francuska ekspedicija Jean-François de Survillea je opazila Novi Zeland - 16-og su kog Severnog rta, gde su se za par dana mimoišli sa Cookom.
- decembar - Lokalni burmanski i kineski komandanti su sklopili mir, kineske trupe se povlače, i dalje umirući od gladi.
Kroz godinu uredi
- Ističe deset godina u kojima je Banat bio ustupljen kao zalog Bečkoj banci. Uz nemački i srpski puk, osnovan i "vlaški".[10]
- Šajkaškom bataljonu dodeljeno još šest opština.[11]
- Potiski distrikt ima deset umesto 14 naselja.[12]
- U Bosnu u početku stižu dobre vesti sa ruskog ratišta, navodno je Avdi-aga zarobio 1.000 i pobio 200 nevernika - topovi pucaju tri dana, ali kada se otpušteni deo bosanske vojske vratio kući saznala se istina.[13]
- Zabrinutost u Dubrovniku zbog vijesti da Rusi spremaju ekspediciju u Sredozemlje - strah da će biti na meti kao turski haračari i da ne dođe do ustanka u zaleđu.[14]
- Mletački konzul u Solunu javlja da su se makedonske spahije vratile pješice i poderane iz ruskog rata i da se bave pljačkanjem i ubistvima. Abdilaga Šabanderoglu, koji vlada južnom Makedonijom iz Dojrana, pobedio je juručkog beja Hasana, carskog štićenika, uz pomoć Albanaca.[15]
- Crkve: sv. Nikolaja u Kikindi, Župna crkva sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom, župna crkva sv. Mihaela Arkanđela u Lovasu, župna crkva sv. Vida u Gračišću
- U Varaždinu osnovana Škola za političke i kameralne znanosti.
- Poglavar Egipta Ali Bey al-Kabir kuje novac sa svojim imenom, što je praktično proglašenje nezavisnosti od Osmanlija (konkurente za vlast je eliminisao prošle godine).
Rođenja uredi
- 1. 1. - Marie-Louise Lachapelle, pionirka modernog akušerstva († 1821)
- 10. 1. - Michel Ney, maršal Francuske († 1815)
- 13. 2. - Ivan Krilov, basnopisac († 1844)
- 4. 3. - Muhamed Ali, vicekralj Egipta († 1849)
- 23. 3. - William Smith, geolog († 1839)
- 29. 3. - Jean-de-Dieu Soult, maršal Francuske, vojvoda od Dalmacije († 1851)
- 10. 4. - Jean Lannes, maršal Francuske († 1809)
- 13. 4. - Thomas Lawrence, slikar († 1830)
- 14. 4. - Barthélemy Catherine Joubert, francuski general († 1799)
- 1. 5. - Vojvoda od Wellingtona, britanski vojskovođa i državnik († 1852)
- 6. 5. - Ferdinand III, veliki vojvoda Toskane († 1824)
- 18. 6. - Robert Stewart, vikont Castlereagh, britanski sekretar inostranih poslova († 1822)
- 15. 8. - Napoleon Bonaparte, francuski vojskovođa, državnik, car i vladar († 1821)
- 23. 8. - Georges Cuvier, pionir paleontologije († 1832)
- 14. 9. - Alexander von Humboldt, istraživač, geograf, polihistor († 1859)
- 26. 12. - Ernst Moritz Arndt, pisac, nemački nacionalista († 1860)
- Milenko Stojković, vojvoda Prvog srpskog ustanka († 1831)
- Agatangel, mitropolit beogradski, vaseljenski patrijarh († 1832)
Smrti uredi
- 2. 2. - Klement XIII., papa (* 1693)
- 16. 4. - Petar Nakić, franjevac, graditelj orgulja (* 1694)
- 20. 4. - Pontiac, indijanski poglavica (* 1714-20)
- 14. 5. - Iyoas I, car Etiopije (* 1754)
- 26. 8. - Simeon Končarević, bivši dalmatinski episkop (* ca. 1690)
- 29. 8. - Edmond Hoyle, ekspert za kartaške igre (* 1672)
- 18. 10. - Yohannes II, car Etiopije (* 1699)
- 23. 11. - Konstantin Mavrokordat, knez Moldavije, bivši knez Vlaške (* 1711)
Reference uredi
- ↑ "Сви смо у овој православној империји у добром здрављу,...". rastko.rs
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 352-3
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 351-2
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 249
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 274
- ↑ PROZOR U PROŠLOST: Marija Terezija je juna 1769. izdala važnu povelju. zrenjaninski.com
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 516
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 275
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 517
- ↑ Historija n. J. II, 1165-6
- ↑ Historija n. J. II, 1166
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 210
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 452
- ↑ Historija n. J. II, 1225
- ↑ Historija n. J. II, 1306-7
- Literatura
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
- Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)