Portal:Događaji/2023

Decembar uredi

Decembar 2023.

uredi

historija

nadgledaj

26. 12. – Ruski oporbenjak Aleksej Navaljni premješten je u zatvorsku koloniju u Sibiru.
26. 12. – Papa Franjo odobrio je deklaraciju (Fiducia supplicans) koja dopušta katoličkom svećenstvu da blagoslivlja istospolne parove.
21. 12. – u Češkoj, pucnjava na Karlovom univerzitetu u Pragu ostavila je najmanje 14 mrtvih i 25 ozlijeđenih.
17. 12. – na parlamentarnim izborima u Srbiji lista Aleksandra Vučića je osvojila 46,91% glasova (1.667.801), što joj onemogućuje apsolutnu većinu. Slijedili su žestoki protesti u Beogradu.
14. 12. – Europski čelnici odlučili su otvoriti pregovore o članstvu u Europskoj Uniji sa Ukrajinom i Moldavijom te dodijeliti status kandidata Gruziji.
10. 12. – Na obalama Dorseta je pronađena lubanja ogromnog morskog čudovišta stara oko 150 milijuna godina, pretpostavlja se da pripada jednom primjerku pliosaura.
3. 12./28. 12. – U Republici Crnog Gori održao se popis stanovništva, treći od raspada Jugoslavije i drugi od nezavisnosti (2003, 2011).
1/3. 12. – Venezuela je raspisala referendum za nedjelju (3. decembra) o pripajanju Essequiba, regije bogate naftom pod upravom Gvajane. Ujedinjene nacije i Međunarodni sud pravde su naredili venezuelanskoj vladi da se suzdrži od bilo kakvih radnji koje bi promijenile teritorijalni ustroj spornog područja. Na biralištima je konačno više od 95% venezuelanskih birača glasalo za aneksiju.

Novembar uredi

27. 11. – Novozelandski parlament planira zabraniti prodaju duhana za sve stanovnike rođene poslije 2008. godine.
19. 11. – Javier Milei (PL) je izabran za predsjednika Argentine.
11. 11. – Nadir Larbaoui, bivši diplomata, imenovan je za premijera Alžira.
11. 11. – Počinje karneval u nekoliko područja Europe (Karneval u Kölnu).
10. 11. – Sporazum Australije i Tuvalua o nastanjivanju pogođenih klimatskim promjenama i sigurnosnim pitanjima.
9. 11. – Izraelska racija u Dženinu i vazdušni udar - poginulo 18 Palestinaca.
8. 11. – Rat u Sudanu. Masakr u Ardamati u Zapadnom Darfuru: snage za brzu podršku i Džandžavidi optuženi za ubistvo 200 - 2.000 civila.
7. 11. – António Costa, premijer Portugala, najavio je ostavku usred istrage o navodnoj korupciji.
3. 11. – Zemljotres magnitude 5,6 pogodio je zapadni dio Nepala i usmrtio najmanje 157 ljudi.
2. 11. – Rusija se povlači iz ugovora o zabrani nuklearnih proba, koji je potpisan 1996. ali nije stupio na snagu. Vidi također: ugovor o neširenju nuklearnog oružja.

Oktobar uredi

31. 10. – u Crnoj Gori se najavljuje nova koalicijska Vlada Spajić pod vodstvom Milojka Spajića (PES).
2./9. 10. – Nobelova nagrada za ekonomiju 2023. je dodijeljena Claudiji Goldin «za unapređenje našeg razumijevanja situacije žena na tržištu rada». Nobelova nagrada za mir 2023. je dodijeljena Nargesi Mohammadi, za književnost je dodijeljena Jonu Fossu, nagrada za hemiju Moungiju Bawendiju i Louisu Brusu «za otkriće i sintezu kvantnih točaka», za fiziku su nagrađeni Ferenc Krausz i Anne L'Huillier, za medicinu Katalini Karikó i Drewu Weissman.
7. 10. – Dva zemljotresa su pogodila Herat u Afganistanu, poginulo više od 2.400 ljudi.
7. 10. – Hamas i druge palestinske militantne skupine su pokrenuli koordinirani napad iz Pojasa Gaze na Izrael, koji je odgovorio tijekom dana; u napadu su poginule stotine ljudi (v. Masakr u Kfar Azi, u Be'eriju i na muzičkom festivalu u Re'imu). Izrael je proglasio ratno stanje. Nova iskra u dugogodišnjem izraelsko-palestinskom ratu.

Septembar uredi

19. / 20. 9. – Azerbejdžan poveo vojnu ofanzivu protiv samoproglašene Republike Arcah uz zabrinutost međunarodne zajednice za moguće humanitarne posledice za stanovništvo ove blokirane jermenske enklave.
10. 9. – Košarkaška reprezentacija Njemačke po prvi puta u historiji postala svjetski prvak, pobijedivši Srbiju u finalu. Ranije istoga dana, Kanada je osvojila svoju prvu medalju na Svjetskim prvenstvima pobijedivši Sjedinjene Države u utakmici za broncu.
9. 9. – Oluja Daniel je uzrokovala poplave oko središnjeg Sredozemlja i rušenje dviju brana u Libiji u okolici Derne, ostavivši više od 11.300 mrtvih.
3. 9. – Nakon krvavih okršaja Eritrejaca u gradu Tel Aviv, između onih koji podržavaju i onih koji se protive sadašnjoj vladi Eritreje, izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio plan deportacije svih afričkih migranata u Izraelu.

August uredi

31. 8. – Požar u jednoj stambenoj zgradi u Johannesburgu, Južnoafričkoj Republici usmrtio 77 ljudi.
30. 8. – Vojni državni udar u Gabonu svrgnuo predsjednika Ali Bongo nedugo nakon izbora i time okončao 56 godina dugu vladavinu porodice Bongo.
23. 8. – Vođa Grupe Wagner Jevgenij Prigožin i devet drugih ljudi preminulo u padu poslovnog aviona kod Tverske oblasti u Rusiji.
23. 8. – Indija postala četvrta zemlja sa svemirskom letjelicom (Chandrayaan-3 (na slici)) na Mjesecu, te prva u neposrednoj blizini Mjesečevog južnog pola.
9. 8. – Ekvadorski predsjednički kandidat Fernando Villavicencio ubijen je u Quitu, jedanaest dana prije općih izbora.
8. 8. – Šumski požari na Havajima ubili preko 110 ljudi, uništivši većinu otoka Lahaine i Mauija.

Jul uredi

22. 7. – Velike poplave zahvatile istočnu Aziju od početka mjeseca juna. U Južnoj Koreji su poplave ishodile u 47 poginulih i 3 nestalih ljudi po 22. julu, te preko 100 poginulih u Indiji. Ekstremnije vremenske nepogode nego prijašnjih godina diljem svijeta znanstvenici gledaju kao jednu od posljedica globalnog zatopljenja, a u budućnosti će biti samo izraženije.
17. 7. – Sredinom jula sjeverna hemisfera bilježi nove rekorde izmjerene temperature koje sežu između 45 i 50 stupnjeva celzijusa, dok regiju Balkana zahvaćaju ekstremne vremenske nepogode. Preko 80 šumskih požara u Grčkoj ishodi u preko 20 poginulih.
13. 7. – Ministarstvo vanjskih poslova Maršalovih Otoka poziva Sjedinjene Američke Države na plaćanje veće odštete zbog zdravstvenih i ekoloških posljedica 67 testova nuklearnih bombi između 1946. i 1958, uključujući detonaciju Castle Bravo na Bikini atolu, najveće nuklearne bombe koju je SAD ikad detonirao.
13. 7. – Najmanje 87 ljudi pronađeno je pokopano u plitkoj masovnoj grobnici na otvorenom području u blizini grada Genejna u Zapadnom Darfuru tokom tekućeg sukoba u Sudanu. Ured za ljudska prava Ujedinjenih nacija priopćava da su za zločin odgovorne Snage za brzu potporu (RSF).
10. 7. – Tri plovila s najmanje 300 migranata iz Senegala nestala nadomak Kanarskih otoka od svog isplovljavanja 15-ak dana ranije. 951 migrant je poginuo na moru pokušavajući ući na teritorije Španije u prvoj polovici 2023. godine.

Jun uredi

30. 6. – Bivšem predsjedniku Brazila Jairu Bolsonaru zbog zlouporabe ovlasti prije općih izbora 2022. godine odlukom Vrhovnog izbornog suda zabranjeno da se kandidira za političke dužnosti do 2030. godine.
27. 6. – Nemiri su izbili diljem Francuske nakon nakon što je policija u Parizu smrtno ustrijelila 17-godišnjaka Nahela Merzouka.
25. 6. – Vojni ustanak Wagnerove grupe pod vodstvom J. Prigožina koja maršira na Moskvu. Prigožin pristao prekinuti pobunu nakon pregovora s bjeloruskim predsjednikom A. Lukašenkom.
16. 6. – U gradu Mpondwe u Ugandi, džihadistički ustanici Savezničke demokratske snage ubili su 42 osobe u pucnjavi na školu.
14. 6. – Najmanje 78 ljudi je poginulo, a stotine su nestale nakon što je brod s migrantima potonuo u blizini obale Pylosa u Grčkoj.
12. 6. – U NBA finalu 2023. Denver Nuggets su pobijedili Miami Heat 4:1.
12. 6. – U Milanu u 86. godini života preminuo Silvio Berlusconi, italijanski poduzetnik i političar.
10. 6. – U finalu Lige prvaka u Istanbulu, Manchester City pobijedio je Inter 1:0 i osvojio svoj prvi naslov na tom natjecanju.
8. 6. – U rusko-ukrajinskom ratu počinje ukrajinska protuofenziva sa napadima na Donječku i na Zaporišku oblast.
2. 6. – Željeznička nesreća u Bahanagi: dva putnička vlaka izletjela su iz tračnica u Bahanagi u okrugu Baleswar u istočnoj indijskoj državi Odisha. Najmanje 275 ljudi je poginulo, a više od 900 ozlijeđeno.

Maj uredi

31. 5. – Finale Lige Europe između Seville i Rome završilo se 1-1, pri čemu je Sevilla osvojila naslov na jedanaestercima (4-1).
28. 5. – U drugom krugu predsjedničkih izbora u Turskoj Recep Erdogan (AKP, 52,18% glasova) je pobjedio protukandidata Kemala Kılıçdaroğlua (CHP, 47,82%).
24. 5. – U Švicarskoj, nakon duge i teške bolesti, preminula legendarna američka pjevačica Tina Turner (na slici).
20. 5. – Jakov Milatović je izabran za predsjednika Republike Crne Gore.
11. 5. – Pakistanski Vrhovni sud je proglasio nezakonitim uhićenje bivšeg premijera Imrana Khana.
10. 5. – Napad na sinagogu el-Ghriba na tuniskom otoku Djerba, najmanje pet žrtava.
7. 5. – Krajnje desničarska Republikanska stranka pobjeđuje na ustavotvornim izborima u Čileu.
6. 5. – Najstariji sin vojvode Philipa i kraljice Elizabete II je okrunjen za kralja Ujedinjenog Kraljevstva sa tronskim imenom Charles III.
3. 5. – Osmoro đaka i jedan radnik obezbeđenja ubijeni u beogradskoj OŠ "Vladislav Ribnikar", od strane 13-godišnjeg đaka te škole. Dani žalosti u Srbiji od 5. do 7. maja.
2. 5. – Sastanak Vučić – Kurti u Briselu: predstavljen nacrt statuta ZSO s kojim se Kurti ne slaže, usvojena Deklaracija o nestalim osobama.
2. 5. – Nastavljaju žestoke borbe u rusko–ukrajinskom ratu, napose oko Bahmuta: ruski napad na Pavlohrad (2.5.), bombardiranje Nikopolja i Kupjanska (30.4), raketiranje Mikolajiva (27.4.); neuspješan napad dvoje bespilotnih letjelica na Moskovski Kremlj za koje su ruske vlasti optužile Ukrajinu kao pokušaj atentata na predsjednika Putina.
2. 5. – Nastavlja dugogodišnji Arapsko-izraelski rat. Novi palestinski napadi nakon smrti Khadera Adnana, vođa džihadističke radikalne palestinske grupe aktivne u Pojasu Gaze.

April uredi

28. 4. – Novi predsjednik vlade Federacije BiH je Nermin Nikšić (2. mandat).
15. 4. – U sudanskom gradu Khartoumu i drugim naseljima izbijaju ozbiljni sukobi između državnih vojnih snaga i paravojnih jedinica RSF-a.
13. 4. – Znanstvena biokemijska istraživanja su pokazala kako medvjedi koji hiberniraju ne dobivaju krvne ugruške (izvor: Science).
11. 4. – U Mjanmarskom građanskom ratu zračne snage pod vojnom huntom ubile su više od sto civila u Pazigyi.
4. 4. – Bivši predsjednik SAD-a Donald Trump uhićen i izveden pred sud New Yorka. U optužnici ga se krivi za 34 kaznena djela tokom njegovog predsjedničkog mandata.
4. 4. – Finska se pridružila NATO paktu.
2. 4. – Neke države (Italija, Rusija, Kina, Iran, Sjeverna Koreja, Kuba, Sirija) zabranjuju širenje sustava ChatGPT (Generative pre-trained transformer), proizvod američke firme OpenAI u vlasništvu Elona Muska, zbog kršenja zakona o osobnim podacima.

Mart uredi

20. 3. – Švicarska banka UBS objavljuje svoju namjeru preuzimanja svog konkurenta Credit Suisse u dogovoru kojeg je posredovala švicarska vlada. Uslijedio je pad povjerenja tržišta na švicarske banke.
17. 3. – U Amsterdamu preminula književnica Dubravka Ugrešić.
17. 3. – ICC je izdao naloge za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i ruske dužnosnice Marije Lvove-Belove zbog otmice djece iz Ukrajine.
16. 3. – U većim gradovima Francuske izbijaju nasilni sukobi u velikom prosvjednom pokretu protiv mirovinske reforme.
12. 3. – Preminuo u svojoj 93. godini književnik Dragoslav Mihailović, cijenjeni romanopisac.
11. 3. – Katastrofalan pad na berzi od švicarske banke Credit Suisse. Tržišta brine zbog mogućih posljedica na cijelom europskom bankovskom sustavu.
10. 3. – Xi Jinping je izabran za predsjednika Narodne Republike Kine za svoj treći uzastopni mandat.
10. 3. – Propala kalifornijska banka SVB, preuzela ju je FDIC.
10. 3. – Iran i Saudijska Arabija su ponovno uspostaviti diplomatske odnose, sedam godina nakon što su ih bili prekinuli.
9. 3. – Ram Čandra Poudel izabran je za predsjednika SDR Nepala.
5. 3. – Tijekom parlamentarnih izbora u Estoniji, pobjeda Reformske stranke premijerke Kaje Kallas.
2. 3. – Nastavljaju žestoke borbe u rusko–ukrajinskom ratu. Ruski napad na Zaporožje i Bahmut, ukrajinski napad u Brjanskoj oblasti. Eksplozija u Kolomni, 120 kilometara jugoistočno od Moskve, čemu se dodaju drugi napadi na ruski teritorij izvedeni bespilotnim letjelicama. Moskovska vlada okrivljuje Zapad za uplitanje i podupiranje ovih napada. Mirovni pregovori su osporeni.
2. 3. – U željezničkoj nesreći u blizini Larise u Grčkoj poginulo je najmanje 57 ljudi.

Februar uredi

20. 2. – Pregovori između britanskog premijera Rishija Sunaka i predsjednicom Europske komisije Ursule von der Leyen za sporazum o Sjevernoj Irskoj i za ponovno pregovaranje o uvjetima Brexita.
20. 2. – U mjestu Steccato di Cutro (Kalabrija) potonuće broda migranata, broji se preko 62 poginulih osoba u nesreći.
20. 2. – Posjet američkog predsjednika Bidena u Kijev.
8. 2. – Umro jugoslavenski i hrvatski nogometni trener Ćiro Blažević.
6. 2. – Potres u Turskoj i Siriji sa epicentrom između Kahramanmaraşa i Gaziantepa u blizini granice Turske i Sirije (5–6 februar u 04:17 sati). Razarajući potres je bio od magnitude 7,8 i već 10. februara zvanični podaci broje 21.000 preminulih osoba.

Januar uredi

31. 1. – Preminuo Marinko Čulić, istaknuti hrvarski novinar.
31. 1. – Više od sto ljudi poginulo je u bombaškom napadu na džamiju u Peshawaru u Pakistanu.
25. 1. – Borjana Krišto je izabrana za predsjedateljicu Vijeća ministara BiH.
22. 1. – Predsjednik Dume Vjačeslav Volodin prijeti da ako bude nastavljalo naoružavanje Ukrajine, Rusija će reagirati koristeći snažnije oružje. Nastavlja rusko–ukrajinski rat, produženje njihovog dužeg sukoba.
16. 1. – U Palermu je uhićen Matteo Messina Denaro, odbjegli boss Cosa nostre, ubojica i kriminalac za kojim su vlasti tragale trideset godina.
Europski glavni gradovi kulture za 2023. godinu su: Elefsina, Temišvar i Veszprém. (godišnji događaj)