1751
godina
(Preusmjereno sa 1751.)
- Ovo je članak o godini 1751.
Godina 1751 (MDCCLI) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u utorak po julijanskom kalendaru.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek |
Decenija: | 1720-e 1730-e 1740-e – 1750-e – 1760-e 1770-e 1780-e |
Godine: | 1748 1749 1750 – 1751 – 1752 1753 1754 |
Gregorijanski | 1751. (MDCCLI) |
Ab urbe condita | 2504. |
Islamski | 1164–1165. |
Iranski | 1129–1130. |
Hebrejski | 5511–5512. |
Bizantski | 7259–7260. |
Koptski | 1467–1468. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1806–1807. |
• Shaka Samvat | 1673–1674. |
• Kali Yuga | 4852–4853. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4387–4388. |
• 60 godina | Yin Metal Koza (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11751. |
Podrobnije: Kalendarska era |
DogađajiUredi
- početkom god. - Crnogorski vladika Vasilije Petrović je u Beču, tuži mitropolita Pavla Nenadovića jer mu nije dao sve tražene crkvene utvari, zatim se s njima vraća u Crnu Goru[1]
- 18. 4.[2] - Ugarski sabor:
- Člankom 23 određeno da će slavonske županije biti neposredno predstavljene u Ugarskom saboru, što ipak ne znači da su izdvojene ispod hrvatske banske vlasti.[3] Ugarsko plemstvo je odbilo prijedlog o preuređenju vojske po austrijskom uzoru.[4]
- Marija Terezija je potvrdila odluku iz 1741 da se manastir Marča vrati unijatima (sprovedeno 1753).[5], takođe traženo i se sprovede odluka iz iste godine o proterivanju srpskih episkopa, što je carica odbila.[6]
- 20. 4. - Nakon smrti svog oca princa Fredericka od Walesa mladi princ George postaje britanski prijestonasljednik.
- 27. 5. - Posebnom privilegijom osnovan Potiski distrikt[7] sa sedištem u Bečeju (do 1848. i 1860-72), sa 13-14 naselja (od 1769. sa deset); privilegija o određivanju ko se može naseliti nije poštovana[8].
- lipanj, početkom - U Banskoj krajini izbijaj pobuna na čelu sa knezom Todorom Kijukom (Teodorom Kijugom[9]) - krajišnici su nakon regulacije bili opterećeni novim dužnostima i teretima.[10] Nove banske regimente se zaklinju kralju i kruni umjesto kraljevstvu, habsburška centralna vlast može bez ograničenja raspolagati vojnom silom Krajine.[11]
- 11. 7. - Ruska carica šalje poslaniku u Beču, Mihailu Bestuževu-Rjuminu, uputstvo u vezi doseljavanja Srba, dva dana kasnije unapređeni srpski oficiri koji su se odlučili za seobu, Jovan Horvat je general-major (u austrijskoj službi su teško bili više od kapetana)[12]
- rujan - Pobunjeni banski krajišnici se nagodili s vlastima. U ovo vreme je izbila pobuna u ličkim selima Bruvno i Lovinac, koja je ubrzo ugušena[5] - mesta su simbolično obešena, imena su im promenjena u Sv. Mihailo odn. Sv. Petar.[13]
- septembar - Pošto su uhapšene neke sluge Jovana Horvata, koje su uhvaćene u vrbovanju za Rusiju, on kreće i stiže 10. oktobra u Kijev; sa njim je 218 lica a do sledećeg proleća oko hiljadu.[14]
- 15. 9. - Pećki patrijarh Atanasije II u poseti Sarajevu, deputacija dalmatinskih Srba traži da im rukopoloži Simeona Končarevića za episkopa, što on prepušta dabro-bosanskom mitropolitu Gavrilu Mihiću.[15][16]
- 23. 9. - 14. 11. - Drugi karnatski rat: Opsada Arcota u kojoj trupe Britanske istočnoindijske kompanije pod Robertom Cliveom uspješno brane strateški važno uporište Arcot od mogulskih snaga.
- 10. 10. (29. 9. po j.k.) - Miholjdan je rok da se graničari iz Potiske i Pomoriške krajine opredele za vojnički ili civilni stalež.[17] Završeno razvojačenje Tamiško-pomoriške krajine. Ne želeći da postanu kmetovi, neki Srbi se sele u južni Banat ili Rusiju.
Kroz godinuUredi
- Objavljeni prvi tom Francuske enciklopedije.
- Dekretom Marije Terezije obećana sloboda veroispovesti pravoslavnim trgovcima koji se dosele u Trst - u početku organizovana zajednička srpsko-grčka opština i crkva.[18]
- U Banatu su se izdvojili vojni od civilnih poslova, pod vojnom upravom su ostali pančevački, palanački i oršavski, a osam distrikata je dobila komora na upravu.[19]
- Provedena nova konskripcija u regulisanoj Banskoj krajini, krajišnici moraju kupovati nove uniforme.
- Ukinuto pravo habsburškim gradovima da naplaćuju carinu na robu koja se prevozi rekom pored njihovih obala - podsticaj za trgovinu.[20]
- Aksentije II Palikuća je hercegovačko-zahumski episkop (do 1763).[21]
RođenjaUredi
- 16. 3. - James Madison, američki političar i državnik.
- 12. 12. - Tekle Georgis I Etiopski, etiopski car.
SmrtiUredi
ReferenceUredi
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 502
- ↑ Šišić, Povijest Hrvata 1526-1918, 343
- ↑ Historija n. J. II, 1037-8
- ↑ Historija n. J. II, 874
- ↑ 5,0 5,1 Istorija s. n. IV-1, 219
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 225
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 266
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 210
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 218
- ↑ Historija n. J. II, 1038-40
- ↑ Historija n. J. II, 1056
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 238-9
- ↑ "Politika", 25. jul 1937
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 241
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 542
- ↑ Istorija s. n. IV-2, 51
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 198
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 230
- ↑ Historija n. J. II, 1158
- ↑ Historija n. J. II, 1181
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 459
- Literatura
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
- Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)