Baranjsko Petrovo Selo
45°45′20″N 18°28′13″E / 45.75544°N 18.4703°E
- Karta Hrvatske > Baranjsko Petrovo Selo
Baranjsko Petrovo Selo
| |
|---|---|
  Baranjsko Petrovo Selo Baranjsko Petrovo Selo na karti Hrvatske | |
| Regija | Baranja |
| Županija | Osječko-baranjska |
| Općina/Grad | Petlovac |
| Mikroregija | Baranjska nizina |
| Najbliži (veći) grad | Beli Manastir, Belišće |
| Površina | 26,28 km² |
| Nadmorska visina | 91 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.75544 N |
| - z. d. | 18.4703 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 570 / 525 / 434 |
| - Gustoća | 22 / 20 / 17 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 225 / 198 (2011) [1] |
| Pošta | 31322 Baranjsko Petrovo Selo |
| Pozivni broj | 031 |
| Autooznaka | BM |
 Župna crkva sv. Lovre đakona mučenika i Dom kulture (foto: 2006)
| |
Baranjsko Petrovo Selo (narodski Petarda, mađarski Petárda [ˈpɛtaːrdɒ]), naselje u Općini Petlovac Osječko-baranjske županije (Republika Hrvatska).
Geografski položaj Uredi
Baranjsko Petrovo Selo smješteno je u zapadnom dijelu Baranje uz mađarsku granicu, u mikroregiji Baranjske nizine. Udaljeno je 6,7 km zapadno od sjedišta općine Petlovca, 39 km od Osijeka (preko Bilja), 25,6 km od Darde, 14,4 km od Belog Manastira, 10,6 km od Belišća, 14,4 km od Valpova i 4,9 km od Beremenda u Mađarskoj.
Od Zagreba je udaljeno 253 km (preko Donjeg Miholjca - Đurđevca - Bjelovara i Sesveta), 273 km (preko Valpova - Našica - Pleternice i dalje autoputem), odnosno 302 km (Slavonikom i autoputem Beograd - Zagreb).
Ceste Uredi
Nalazi se na državnoj cesti D517 (D7 /Beli Manastir/ - Širine - Petlovac - B. P. Selo - Belišće - D34 /Valpovo/). U samom naselju od državne ceste D517 odvaja se prema sjeverozapadu državna cesta D211 (B. P. Selo - GP Baranjsko Petrovo Selo i dalje prema Beremendu).
Susjedna naselja Uredi
Područje naselja Baranjsko Petrovo Selo ograničeno je sa zapada područjem naselja Torjanci i Novo Nevesinje, s juga rijekom Dravom (zapravo s dijelovima naselja Bistrinci i Valpovo), s istoka područjem naselja Majške Međe, Novi Bezdan, opet Majške Međe i Bolman, sa sjeveroistoka područjem naselja Petlovac i sa sjevera / sjeverozapada mađarskom granicom.
Prometne veze Uredi
Baranjsko Petrovo Selo povezano je autobusnim vezama s Belim Manastirom i Osijekom. Promet na željezničkoj pruzi Beli Manastir - Baranjsko Petrovo Selo ukinut je 31. VII. 1966. godine, a pruga je u potpunosti demontirana.
Zaseoci Uredi
Na popisima stanovništva iskazivani su dijelovi naselja (zaseoci): Bakanga (u drugim izvorima: Bakanka), Greisinger-pusta, Novo Nevesinje (kasnije samostalno naselje), Palež-salaž (kod Korenčića: Paleža-salaš), Repnjak, Vrbak-pusta, Žido-pusta (kod Korenčića, u napomeni broj 2: Žido-lugarna; danas: Žido-pustara), od kojih neki više ne postoje kao naselja.
Ime naselja Uredi
Krešimir Međeral-Sučević navodi da je selo vjerovatno dobilo ime po lokalnom vlastelinu, na čijem se posjedu nalazilo. Starije verzije mađarskog imena zapisane su u oblicima Péturd (1276) i Péterd (1332). U oba slučaja imena imaju deminutivni sufiks -d tipičan za mađarski jezik. Oblik Petárda prvi put se spominje 1554, a vjerovatno je nastao prema hrvatskom obliku muškog imena.
Južnoslavensko narodsko ime Petarda promijenjeno je poslije Prvog svjetskog rata u složeno i dugačko ime (19 slova): Baranjsko Petrovo Selo. Pridjev Baranjsko dodan je da bi se razlikovalo od ostalih Petrovih sela u tadašnjoj Kraljevini SHS.
Narodsko ime Petarda sačuvalo se do danas (2022) u govoru lokalnih mještana i ostalih baranjskih Šokaca te u govoru baranjskih Srba - Raca (npr. u susjednom selu Bolmanu). Izgovor tog imena u šokačkom i srpskom (rackom) govoru razlikuje se u naglasku.
Službeno ime se u svakodnevnom i neobaveznom govoru često skraćuje na prvu sastavnicu: Baranjsko ("idem u Baranjsko", "bio sam u Baranjskom", "iz Baranjskog"), nikad se ne skraćuje npr. na Petrovo selo ili Petrovo.
Etnik i ktetik Uredi
Stanovnici Baranjskog Petrovog Sela su Petarci (jednina: Petarac), a ktetik glasi: petarački.
Etnik Petarac je i prezime. Godine 1948, kad je obavljen prvi poslijeratni popis stanovništva, Petaraca je bilo u B. P. Selu (1), Dardi (3), Grabovcu (4), Jagodnjaku (6), Luču (7) i Osijeku (2).[2]
Prezime Petarac prisutno je u tom obliku samo u Hrvatskoj. U 20. stoljeću relativno najviše stanovnika s tim prezimenom rođeno je u okolici Osijeka i u okolici Belog Manastira. Početkom 21. stoljeća (2011) u Hrvatskoj je živjelo svega nekoliko Petaraca u samo tri domaćinstva. Kako ih je sredinom 20. stoljeća bilo približno 20, njihov se broj višestruko smanjio. Prisutni su u samo jednom hrvatskom naselju i to u Dardi (manje od 5).[3]
Stanovništvo Uredi
Tabela (2021) Uredi
Na Popisu stanovništva u Hrvatskoj 2021. godine naselje Baranjsko Petrovo Selo imalo je 434 stanovnika.
| Pregled broja stanovnika po godinama [4][5][6] | ||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 | 2021 |
| 980 | 1072 | 1027 | 1059 | 1066 | 1007 | 960 | 1105 | 1248 | 1139 | 1109 | 1057 | 788 | 779 | 570 | 525 | 434 |
Grafikon (2021) Uredi
Grafikon kretanje broja stanovnika Baranjskog Petrovog Sela od 1857. do 2021.
Po zaseocima Uredi
Na popisima stanovništva 1900, 1910, 1948, 1953, 1961. i 1971. godine stanovnici su popisivani i po zaseocima: Bakanga (14 - 8 - 5 - 5 - 6 - 4 stanovnika); Novo Nevesinje (60 - 64 - 189 - 184 - 198 - 179 stanovnika; 1981. godine 145; kasnije samostalno naselje); Repnjak (10 - 36 - 8 - 16 - 4 - 12 stanovnika) i Žido-Pusta (od 1948; 97 - 44 - 27 - 11).
Nacionalni sastav (1991) Uredi
| Popis 1991. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Hrvati | 609 | 78.17% | ||
| Mađari | 72 | 9.24% | ||
| Srbi | 29 | 3.72% | ||
| Jugoslaveni | 11 | 1.41% | ||
| Rumuni | 6 | 0.77% | ||
| Romi | 5 | 0.64% | ||
| Albanci | 4 | 0.51% | ||
| Nijemci | 4 | 0.51% | ||
| Rusini | 3 | 0.38% | ||
| Slovaci | 3 | 0.38% | ||
| Italijani | 1 | 0.12% | ||
| Makedonci | 1 | 0.12% | ||
| neopredijeljeni | 14 | 1.79% | ||
| nepoznato | 17 | 2.18% | ||
| ukupno: 779 | ||||
Nacionalni sastav (2011) Uredi
Prema popisu iz 2011. godine u Baranjskom Petrovom Selu živjelo je 525 stanovnika. Stanovništvo je najvećim dijelom bilo hrvatsko (87%) te mađarsko (7%) i srpsko (3%). [7]
U selu od pamtivijeka uglavnom žive Šokci.
Prezimena stanovnika Uredi
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Baranjskom Petrovom Selu bila su:
- Blažević, Posavac, Ivanović, Benak, Bačić, Kolar, Juratović, Torjanac, Bošnjak, Horvat, Balog, Bognar, Marković, Pavlović, Rončević, Šokac, Kuna, Živković, Vuković, Šarac,
a nekad su najčešća prezimena bila:
- Blažević, Posavac, Ivanović, Šarac, Bačić, Aničić, Benak, Bošnjak, Herceg, Horvat, Kolar, Šokac, Živković, Babli, Balog, Dragomirović, Franjin, Juratović, Kuna, Rusić.[7]
Historija Uredi
Baranjsko Petrovo Selo (mađarski i narodski Petarda) staro je naselje, koje je zabilježeno godine 1276. pod imenom Peturd i godine 1332. kao Peterd. Poslije Prvog svjetskog rata nazvano je današnjim imenom. U 19. vijeku u naselju je živjelo oko 900 žitelja, koji su bili poljodjelci (stočari), a po vjeri katolici. Vlastelin je u ono doba bio Kazimir Esterházy.
Privreda Uredi
Privrednu osnovu Baranjskog Petrovog Sela čine ratarstvo, šumarstvo, stočarstvo, obrt (autoprijevoz) te lovni turizam. Feldbauer spominje i vinogradarstvo, iako u B. P. Selu nema vinograda.
Društvo i kultura Uredi
Škola Uredi
- U naselju postoji osmorazredna Područna škola Baranjsko Petrovo Selo Osnovne škole Šećerana, u koju idu i učenici iz Majških Međa, Torjanaca i Novog Nevesinja.
Crkva Uredi
- Baranjsko Petrovo Selo je sjedište Župe sv. Lovre đakona mučenika, osnovane 1903. godine, dok pravoslavni vjernici pripadaju Srpskoj pravoslavnoj parohiji bolmanskoj. U selu se nalazi Župna crkva sv. Lovre đakona mučenika (Crkva sv. Lovre), izgrađena također 1903. godine. Crkveni god (kermenc) je 10. VIII. na dan Sv. Lovre đakona.
Pošta Uredi
- U naselju postoji ured Hrvatske pošte na adresi Glavna 10. Od 15. VI. 2020. godine ured radi utorkom i četvrtkom od 12:30 do 15:30 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-748-381).
Udruge Uredi
U Registar udruga Republike Hrvatske Arhivirano 2019-01-22 na Wayback Machine-u upisano je deset udruga (plus jedna brisana) sa sjedištem u Baranjskom Petrovom Selu (stanje: XII/2020):
- Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Baranjsko Petrovo Selo, osnovano 26. VII. 1998. (Kolodvorska 24A)
- Kulturno-umjetničko društvo (KUD) "Seljačka sloga" Baranjsko Petrovo Selo, osnovano 3. II. 1979. (Glavna 0)
- Lovačko društvo (LD) "Fazan" Baranjsko Petrovo Selo, osnovano 11. XI. 1997. (Glavna 1)
- Nogometni klub (NK) "Dinamo" Baranjsko Petrovo Selo, osnovan 16. VIII. 1976. (Kolodvorska 14)
- Stolnoteniski klub (STK) "B. P. Selo" Baranjsko Petrovo Selo, osnovan 7. III. 2006. (Glavna 1)
- Športska ribolovna udruga (ŠRU) "Štuka" Baranjsko Petrovo Selo, osnovana 23. I. 2001. (Kolodvorska 24)
- Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata (UHVDR) Klub B.P.S., osnovana 2. IV. 2004. (Glavna 1)
- Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) Baranjsko Petrovo Selo (BPS), osnovana 5. X. 2019. (Kolodvorska 50)
- Udruga "Petaračke buše" Baranjsko Petrovo Selo, osnovana 21. II. 2007. (Glavna bb)
- Udruga žena Baranjsko Petrovo Selo, osnovana 9. II. 2001. (Kolodvorska 0)
- Udruga mladeži "Petarac" Baranjsko Petrovo Selo, osnovana 4. IV. 2002. (Glavna 1), brisana 31. III. 2014.
Napomena
Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata u centru sela postavila je spomen-ploču braniteljima (Marko Pavlović, Pavo Horvat, Željko Tomić, Marin Šarac, Stevo Kitak) i civilima (Stjepan Kolar, Marko Svalina, Pavo Posavac, Pavo Šarac, Anto Katić, Franjo Balog) iz B. P. Sela poginulima u ratu od 1991. do 1995. godine.
Manifestacije Uredi
Istaknute ličnosti Uredi
- Josip Balatinac (novinar i pjesnik, rođen u B. P. Selu 1954; živio u Belom Manastiru; umro 2020)
- Matija Filaković (pučki pisac; 1925-2007)
- Prof. dr. Pavo Filaković (specijalist psihijatar, rođen u B. P. Selu 1949; živio u Osijeku; umro 2020)
- Milan Knežević (Baranjsko Petrovo Selo, 1965)[8] – načelnik Općine Petlovac (26. III. 2015. - 25. V. 2017; 26. V. 2017. - )[9]
- Marko Posavac (Baranjsko Petrovo Selo, 1956) – načelnik Općine Petlovac u četiri mandata, od 1993. do 1998. kao volonter, a od 1998. do 2009. kao profesionalac.[10]
- Reza Stanković Zadravec (pučka pjesnikinja, rođena 1959. godine u Gatskom ritu, od 1965. do 1991. živjela u Baranjskom Petrovom Selu)
Znamenitosti i zanimljivosti Uredi
- U Ulici Daljok nalazi se Marijino svetište koje mještani zovu Vodica. Prije rata tu su se održavale mise svake nedjelje, a i kasnije se katkada održavaju, ali mnogo rjeđe. Crkveni odbor Župe sv. Lovre đakona mučenika obnovio je svetište, a mještani ga redovito čiste i održavaju tako da izgleda lijepo pa se na njemu ponekad održavaju i crkvena vjenčanja.
- Pokraj svetišta nalazi se bunar i potočić koji nikada nije presušio, što mještani smatraju jako čudnim. Voda iz potočića je hladna i bistra. Postoje i priče da je tu ozdravila neka žena koja je hodočastila u to svetište.
Ulice Uredi
- Karta Hrvatske > Baranjsko Petrovo Selo (ulice)
Baranjsko Petrovo Selo ima tri ulice:
- Daljok
- Daljok je sporedna ulica koja se proteže istočno od Glavne ulice i to od Crkve sv. Lovre u centru sela do spoja s Glavnom ulicom na izlasku iz sela prema Novom Bezdanu. U toj ulici nalazi se Marijino svetište Vodica. Ulica je bila prvak turnira ulica 2021. godine.
- Glavna ulica
- Glavna ulica je drugi dio centralne ulice u B. P. Selu. Vodi od Crkve sv. Lovre do izlaska iz sela prema Novom Bezdanu. Direktan je nastavak u istom smjeru Kolodvorske ulice. Njome prolazi Državna cesta D517. U njoj se nalaze s lijeve strane Dom kulture, Pošta i spomen-ploča braniteljima, a s desne strane nadaleko poznata Slastičarnica "Dinamo".
-Baranjsko-Petrovo-Selo--spoj-D517.jpg)
- Kolodvorska ulica
- Kolodvorska ulica ima vrlo neobičan izgled. Počinje na ulasku u selo iz smjera Bolmana, protežući se Državnom cestom D517. Tamo gdje D517 skreće prema jugozapadu, i ulica skreće tim smjerom prema centru sela. Kod Crkve sv. Lovre skreće nadesno u smjeru sjeverozapada (a pravo se nastavka Glavna ulica Državnom cestom D517). Dalje Kolodvorska ulica vodi do groblja i antifašističkog spomenika na Državnoj cesto D212 i tu skreće nadesno u smjeru istoka i spaja se sa samom sobom na raskrsnici gdje se i D212 spaja s D517. Time ulica zatvara trokut s vrhovima: raskrsnica D517 / D212 - Crkva sv. Lovre - Groblje - ista raskrsnica. Unutar tog trokuta još dvije sporedne uličice nose ime Kolodvorska ulica.
Izvori i vanjske veze Uredi
- ↑ DZS: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Prvi rezultati po naseljima, Zagreb, 2011.
- ↑ Baranjska građa#Leksik prezimena
- ↑ Acta Croatica: Prezime: Petarac, pristupljeno: 16. XII. 2022.
- ↑ DZS: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
- ↑ DZS: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. - Općina Petlovac
- ↑ DZS: Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx
DZS: Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx - ↑ 7,0 7,1 Acta Croatica: Toponim: Baranjsko Petrovo Selo, pristupljeno: 13. XI. 2018. U ovom izvoru, za razliku od službenog DZS-a, kao broj stanovnika navodi se 517.
- ↑ Ivica Getto: "Milan Knežević: Volonterizam i briga o djeci i obitelji". "Glas Slavonije", 6. III. 2015. (posjet: 4. XII. 2020)
- ↑ Sukobinteresa.hr: Milan Knežević (posjet: 4. XII. 2020)
- ↑ Savjest.com: Marko Posavac (posjet: 2. XI. 2019)
- Baranjska građa
- Službena web-stranica Općine Petlovac
- Turistička zajednica Baranje: O Baranji
- Mirovna grupa Oaza (14. II. 2012): "I ove godine Petaračke buše"
- Mirovna grupa Oaza (31. I. 2012): "Baranjsko Petrovo Selo u križaljkama"
- Mirovna grupa Oaza: Svi članci vezani za Baranjsko Petrovo Selo
- LAG Baranja: Svi članci vezani za Baranjsko Petrovo Selo