45°46′07″N 18°33′38″E / 45.768611°N 18.560555°E / 45.768611; 18.560555

Karta Hrvatske > Širine
Širine
Širine na mapi Hrvatske
Širine
Širine
Regija Baranja
Županija Osječko-baranjska
Općina/Grad Petlovac
Mikroregija Baranjska nizina
Najbliži (veći) grad Beli Manastir
Površina 1,96 km²
Nadmorska visina 94 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.768611 N
 - z. d. 18.560555 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 86 / 58 / 26
 - Gustoća 44 / 30 / 13 st./km²
 - Broj domaćinstava 37 / 28 (2011) [1]
Pošta 31300 Beli Manastir
Pozivni broj +385(0)31
Autooznaka BM
Ulaz u Širine lokalnom cestom L44007 (foto: 2006)
Putokaz s državne ceste D517 prema Širinama (foto: 2014)
Jablanovi na ulazu u Širine (foto: 2014)

Širine (mađarski Braidaföld [ˈbrɒjdɒføld]), naselje (pustara) u Općini Petlovac Osječko-baranjske županije (Republika Hrvatska).

Geografski položaj uredi

Širine su smještene u sjeverozapadnom dijelu Baranje, u mikroregiji Baranjske nizine Istočnohrvatske ravnice. Udaljene su 3,9 km sjeveroistočno od općinskog sjedišta Petlovca i 4,5 km zapadno od Belog Manastira, leže na nadmorskoj visini od 94 m.

Susjedna naselja uredi

Područje naselja Širine ograničeno je sa sjevera i istoka područjem naselja Šumarina, s jugoistoka i juga područjem naselja Beli Manastir, s juga i jugozapada područjem naselja Petlovac i sa zapada područjem naselja Luč.

Ceste uredi

Širine se nalaze s desne strane državne ceste D517 između Belog Manastira i Petlovca, uz raskršće državne cesta D517 (Beli Manastir /D7/ - Belišće - Valpovo /D34/), lokalne ceste L44007 (Širine - D517) i nerazvrstane ceste do naselja Sudaraž.

Na području naselja Širine nalazi se nadvožnjak u čvoru "Beli Manastir" na dionici Autoceste A5 (granica R. Mađarske - Beli Manastir - Osijek). Nadvožnjak je izgrađen 2019-2020. godine i nalazi se kod nekadašnje Drumarske kuće između Belog Manastira i Širina i sada preko njega prelazi državna cesta D517 (Beli Manastir – Petlovac i dalje).[2]

Prometne veze uredi

Autobusnim vezama Širine su povezane s Belim Manastirom, Petlovcem, Baranjskim Petrovim Selom i Osijekom (preko Bolmana - Jagodnjaka - Darde - Bilja).

Širine su nekada bile željeznička stanica na pruzi Baranjsko Petrovo Selo - Petlovac - Širine - Beli Manastir. Zgrada te željezničke stanice postoji i danas (XII/2000) i koristi se kao stambeni objekt.

Stanovništvo uredi

Tabela (2021) uredi

Na Popisu stanovništva u Hrvatskoj 2021. godine naselje Širine imalo je 26 stanovnika.

Pregled broja stanovnika po godinama [3][4][5]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011 2021
0 121 0 0 194 190 0 0 537 322 306 311 219 170 86 58 26

Grafikon (2021) uredi

1) Grafikon kretanje broja stanovnika Širina od 1869. do 2021.

Napomene o popisima stanovništva


Na popisima stanovništva Širine se iskazuju kao dio naselja od 1869. godine, a za godine 1880, 1890, 1921. i 1931. podaci o broju stanovnika uključeni su u podatke za naselje Šumarinu. Broj stanovnika kretao se ovako: 121 (1869), 194 (1900), 190 (1910), 537 (1948), 322 (1953), 306 (1961), 311 (1971), 219 (1981), 170 (1991), 86 (2001), 58 (2011) i samo 26 (2021).

Popis 1991. uredi

Na popis stanovništva u Hrvatskoj 1991. godine naselje Širine imalo je 170 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati
  
70 41.17%
Jugoslaveni
  
25 14.70%
Mađari
  
20 11.76%
Srbi
  
18 10.58%
Nijemci
  
14 8.23%
Slovenci
  
12 7.05%
Crnogorci
  
4 2.35%
Albanci
  
1 0.58%
Turci
  
1 0.58%
neopredijeljeni
  
3 1.76%
region. opredij.
  
2 1.17%
Ukupno: 170

Nacionalni sastav (2011) uredi

Prema popisu iz 2011. godine, u Širinama je živjelo 58 stanovnika. Stanovništvo je relativno najviše hrvatsko (44%), te mađarsko (27%) i srpsko (20%).[6]

Prezimena stanovnika uredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Širinama su:

  • Hosinger, Kocet, Manojlović, Uglik, Frein, Ileš, Jajčanin, Kovačević, Takač, Majerhof, Varga, Vuković, Bečanović, Bogatin, Bolić, Cikovac, Dodlek, Habi, Jež, Jovandić,

a nekad su najčešća prezimena bila:

  • Mihaljević, Cener, Gebeleš, Bežan, Brekalo, Ferenčević, Habi, Henc, Ileš, Ilić, Kocet, Kolarić, Kovač, Majerhof, Mandrić, Melmajer, Meštrić, Mirković, Ošlaj, Pakši.[6]

Historija uredi

Do 1991. godine Širine su bile zaselak naselja Šumarina, a otada su samostalno naselje.

Privreda uredi

Gospodarsku osnovu Širina čini ratarstvo i stočarstvo. U naselju je bilo sjedište beljskog pogona Poljoprivreda Širine.

Društvo i kultura uredi

Sport uredi

Od 1948/49. pa do 1985/86. godine u Širinama je postojao nogometni klub, prvo pod imenom Borac, a onda NK "Proleter.

Udruge uredi

U Registar udruga Republike Hrvatske Arhivirano 2019-01-22 na Wayback Machine-u nije upisana ni jedna udruga sa sjedištem u Širinama (stanje: X/2018).

Istaknute osobe uredi

Znamenitosti i zanimljivosti uredi

  • Stanovnici Širina su Širinčani.
  • Ime naselja Širine izgovara se s kratkosilaznim naglaskom na prvom slogu, za razliku od opće imenice širine, koja se izgovara s kratkouzlaznim naglaskom, ali na drugom slogu.
  • Širine pripadaju Župi sv. Marije Magdalene iz Luča, Baranjski dekanat Đakovačko-osječke nadbiskupije, a pravoslavni vjernici Srpskoj pravoslavnoj parohiji belomanastirskoj.

Ulice uredi

  • Širine

Izvori i vanjske veze uredi

Šabloni uredi