Umag

Umag - Umago

Osnovni podaci
Županija	Istarska
Stanovništvo
Stanovništvo ()	13.597
Geografija
Koordinate	45°26′N 13°31′E / 45.43°N 13.52°E / 45.43; 13.52
Umag - Umago Umag - Umago na karti Hrvatske
Ostali podaci

Koordinate: 45° 25′ 48" SGŠ, 13° 31′ 12" IGD

Umag - Umago ([[tal. [uˈmaːgo]), grad od 7.093 stanovnika na sjeverozapadnoj obali Istre, (Bujština). Administrativno pripada Istarskoj županiji.

ZemljopisUredi

Umag je gradić na zapadnoj istarskoj obali, na samo 10 km od granice koja dijeli Istru na hrvatski i slovenski dio.

Područje Grada obuhvaća 23 naselja (13.597 stanovnika): Babići, Bašanija-Bassania, Cattaro-Katoro, Giubba-Đuba, Juricani-Giurizani, Marija na Krasu - Madonna del Carso, Matterada-Materada, Monterosso-Crveni Vrh, Morno-Murine (Morino), Petrovia-Petrovija, Lovrečica-San Lorenzo, Segheto-Seget, Valica-Vallizza, Villania-Vilanija, Zambrattia-Zambratija

StanovništvoUredi

Umag je u AU 1910. imao 1.837 stanovnika od čega je većini (96%) talijanski bio materinji jezik. 1931. je imao 3.746 stanovnika da bi nakon julijskog egzodusa, unatoč velikog doseljavanja istarskih Hrvata iz ruralnih unutrašnjih područja, Umag 1948. ima 1.909 stanovnika. Područje Umaga postaje useljeničko područje iz Hrvatske i ostalih područja Jugoslavije. Talijani postaju manjina, a danas čine samo 18,76% populacije.

HistorijaUredi

Umaške kale Starog grada

Iako se na području Umaga naselja nalaze tragovi histarsko-keltskih naselja te ostataka naselja iz rimskog doba, u ranom srednjem vijeku pod Bizantom u VII. st.prvi put se spominje Humagum, koji kasnije se mijenja u Humago, Omago, Mugav. Franačka okupacija dovodi do pljačkanja grada, otimanja okolnog zemljišta romanskom stanovništvu i uspostave feudalizma s njemačkim feudalcima. 1180. čitavo područje sjeverozapadne Istre u vlasništvu je akvilejske patrijaršije. Godine 1269. grad Umag se zakleo na vjernost Mlečanima, a 1370. su ga napali i opljačkali Genovežani.

U XVI. i XVII. st. zbog haranja kuge na ovom području gotovo je nestalo autohtono romansko stanovništvo, a polja su opustjela te Venecijanska republika kolonizira novim stanovnicima iz Dalmacije, Crne Gore, Veneta, Albanije i Grčke. Padom Venecije je općina Umag imala samo 700 stanovnika

Godine 1797. mletačku vlast je zamijenila Austrija. 1805. je Umag preuzela Francuska, a 1813. opet Austrija. Nakon prvog svjetskog rata je 1918. postao dio Italije. 1921., nakon izbora, bilježi se upad porečkih skvadrista i malrtiranje Umažan. Uvodi se struja, gradi Istarski vodovod. Kod kapitulacije Italije lokalni pokret otpora preuzima vlast, ali Njemačka uskoro poduzima ofenzivu. 6. maja 1945. su ga oslobodili od njemačkog okupatora i ujedno zauzeli partizani. Godine 1947. postao je dio Zone B Slobodne teritorije Trsta, a 1954. i službeno dio Jugoslavije, odnosno Hrvatske, što je izazvalo egzodus većine stanovnika.

PrivredaUredi

Umag je izrazito turističko mjesto. Prirodne ljepote, zemljopisni položaj bili su presudni za razvoj turizma.

Hotelski kompleks Stella Maris

Razvoj turizma u direktnoj je vezi i s razvojem poljoprivrede. Plodno tlo je naročito pogodno za uzgoj maslina i vinove loze, tradicionalnih kultura karakterističnih za mediteransko podneblje. S uzgojem vinove loze, razvijeno je i vinarstvo. Nadaleko su poznata i cijenjena vina Istre čiji su proizvođači uvršteni u vinsku cestu ovog kraja.

Agroturizam, ikako gospodarska grana još u usponu, privlači sve više turista, koji tragaju za neobičnim i nesvakidašnjim prizorima.

Pogon za preradu rajčice slijedi dugogodišnju tradiciju prehrambene industrije Umaga koja je izgrađena između 2 rata.

Umag je poznat i po ribarstvu.

Slavni ljudiUredi

Fulvio Tomizza, pisac
Slavica Marin, slikarica i atletičarka
Slavko Juraga, glumac
Nenad Čirjak - Neno, pjevač Dance skupina Karma
Majda Šušelj Tara, pjevačica Dance skupina Karma
Romana Čirjak

Spomenici i znamenitostiUredi

ruševine starog Sipara, sjeverno od Umaga,
crkva sv. Marije i Pelegrina (završena u XVIII. st.
crkva sv. Roka XVI. st.
crkva sv. Pelegrina na sjeveru Umaga kraj istoimene plaže
crkva Madone od Snijega u Materadi
crkva sv. Marije od Milosrđa u Mariji na Krasu-Maria del Carso

ObrazovanjeUredi

Dječji vrtić Duga Umag: PO Mali princ Umag; PO Maslačak Umag; PO Cvrčak Umag PO Petar Pan Umag; PO Vjeverice Bašanija; PO Pčelice Petrovija

Osnovna škola Marija i Lina Umag

PŠ Bašanija

Talijanska osnovna škola Galileo Galilei Umago

Osnovna glazbena škola Umag

Pučko otvoreno učilište Ante Babić Umag

PŠ Kaštelir

KulturaUredi

Pučko otvoreno učilište Ante Babić hram je kulturnih dešavanja grada Umaga. Njemu je povjerena organizacija najvažnijih manifestacija iz domena umjetnosti i kulture.

Međunarodni književni simpozij Tomizza i mi – susreti uz granicu, koji se po prvi put održao 2000. godine i koji je posvećen djelu Fulvia Tomizze, održava se uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Istarske županije, Grada Umaga i Muzeja Grada Umaga.

U zgradi Narodnog sveučilišta (tzv. Pučkog otvorenog učilišta) je sjedište Zajednice Talijana, knjižnica, čitaonica, kino, te osnovna glazbena škola.

U Muzeju grada Umaga, smještenom u starom dijelu grada, može se pogledati zbirka arheoloških nalaza s lokaliteta grada iz prethodnih perioda. U Muzeju su postavke kako domaćih, tako i umjetnika cijelog svijeta.

Djela likovnih stvaralaca se mogu pogledati u galerijama:

Marin
Galerija Dante Marino Cetina

Ljetni mjeseci rezervirani su za komorni teatar, odnosno Festival komornog teatra Zlatni lav, prvi put prikazan publici 2000. godine. Gostujuće kazališne trupe su respektabilna imena Hrvatske, susjedne Slovenije, Italije, Srbije i Crne Gore.

Organum Histriae (ranije Dani orgulja u Istri) datira od 1998. i projekt je zaštite i obnove orgulja i njene glazbe ne samo u Istri, već i u Sloveniji i Italiji. Održava se u organizaciji Lifestylea iz Umaga. Odvija se na nekoliko polja: koncerti, natjecanja, izučavanja orguljske baštine, stručna predavanja, izložbe.