7. vijek je razdoblje koje je trajalo od 601. do 700. godine. U Evropi se tradicionalno smatra dijelom ili, rjeđe, početkom ranog srednjeg vijeka, odnosno konačnim završetkom kasne antike.

Milenijum: 1. milenijum
Vjekovi: 6. vijek  7. vijek  8. vijek
Decenije: 600-e 610-e 620-e 630-e 640-e
650-e 660-e 670-e 680-e 690-e
Kategorije: RođenjaSmrti
NastanciPrestanci
Istočna hemisfera na početku 7. vijeka
Istočna hemisfera na kraju 7. vijeka
601 602 603 604 605 606 607 608 609 610
611 612 613 614 615 616 617 618 619 620
621 622 623 624 625 626 627 628 629 630
631 632 633 634 635 636 637 638 639 640
641 642 643 644 645 646 647 648 649 650
651 652 653 654 655 656 657 658 659 660
661 662 663 664 665 666 667 668 669 670
671 672 673 674 675 676 677 678 679 680
681 682 683 684 685 686 687 688 689 690
691 692 693 694 695 696 697 698 699 700

Pregled uredi

Na istočnoj hemisferi je u 7. vijeku najvažniji događaj bila pojava nove monoteističke religije islama. Nju je prvi počeo propovijedati arapski trgovac po imenu Muhamed u doba koje je koincidiralo sa posljednjim velikim ratom između Bizantskog i Sasanidskog Perzijskog Carstva. Taj je sukob, iako završen nominalnom bizantskom pobjedom, trajno iscrpio obje države. Muhamed je preko nove religije politički ujedinio Arabijski poluotok, a njegovi nasljednici kalifi su iskoristili vakuum stvoren iscrpljenošću Bizanta i Perzije kako bi se proširili na njihova područja. Rezultat su bila muslimanska osvajanja kojom je do kraja vijeka novostvorenoj muslimansko-arapskoj državi priključen gotovo cijeli Bliski Istok, Iran te Sjeverna Afrika, odnosno stvoreno dotada najprostranije carstvo u svjetskoj historiji. U tom je procesu nestalo dotadašnje Perzijsko Carstvo, a Bizant sveden tek na dijelove Male Azije, Balkana i Italije, koje su, osim pobjedničkih Arapa, ugrožavali i Langobardi, Avari, Slaveni te Bugari. Munjevito stvoreno carstvo je zadržalo svoje teritorije, usprkos povremenih unutrašnjih sukoba, poput onih koji su doveli do podjele muslimana na sunite i šijite; s druge strane, ona su kao rezultat imala kidanje dotadašnjih trgovačkih veza između različitih obala Mediterana te stvaranje zasebnih civilizacija zbog čega se upravo 7. vijek smatra konačnim završetkom antike. Ti su se procesi, između ostalog, značajno odrazili na Zapadnu Evropu gdje se kolaps ekonomije odrazio i kroz depopulacije i druge negativne trendove koji se vezuju u tzv. Mračno doba.

Na krajnjem istoku je, pak, političko jedinstvo Kine održano usprkos kolapsa dinastije Sui koju je nakon serije seljačkih ustanaka i vojnih pučeva zamijenila nova dinastija Tang. Njeni su vladari nakon kraćeg perioda građanskih ratova konsolidirali svoju vlast te su pod carem Taizongom udareni temelji dugog perioda unutrašnjeg mira, prosperiteta i razvoja kulture. Kina je isto tako stekla uvjete za vanjsku ekspanziju, pa su se tako pod udarom kineskih vojnih pohoda našle susjedne države i nomadski narodi. Kina se proširila na zapad prema Centralnoj Aziji i stekla kontrolu nad lukrativnim stanicama trgovačkog Puta svile; na istoku je nakon više bezuspješnih pokušaja uspjela pod svoju kontrolu staviti i dijelove Korejskog poluotoka gdje je okončan viševjekovni period Tri kraljevstva. Kineski uticaj se posredno osjetio i u susjednom Japanu gdje započinje period intenzivnih unutrašnjih reformi, odnosno nastojanja da se država organizira po modelu dinastije Tang.

Glavni događaji i razvoji uredi

 
Prva sura u rukom prepisanoj kopiji Kurana

Važnije osobe uredi

Izumi i otkrića uredi

Milenijum Vijek
4. pne.: 40. pne. 39. pne. 38. pne. 37. pne. 36. pne. 35. pne. 34. pne. 33. pne. 32. pne. 31. pne.
3. pne.: 30. pne. 29. pne. 28. pne. 27. pne. 26. pne. 25. pne. 24. pne. 23. pne. 22. pne. 21. pne.
2. pne.: 20. pne. 19. pne. 18. pne. 17. pne. 16. pne. 15. pne. 14. pne. 13. pne. 12. pne. 11. pne.
1. pne.: 10. pne. 9. pne. 8. pne. 7. pne. 6. pne. 5. pne. 4. pne. 3. pne. 2. pne. 1. pne.
1.:   1.   2.   3.   4.   5.   6.   7.   8.   9. 10.
2.: 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.
3.: 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.
4.: 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40.