2. milenijum pne.

milenijum

2. milenijum pne. označava prijelaz od Srednjeg prema Kasnom Brončanom dobu. Njegovom prvom polovicom dominiraju Srednje egipatsko kraljevstvo i Babilonija. Indo-iranska ekspazija dotiče Perzijsku visoravan i Indijski podkontinent, a širi se upotreba kočije. Razvijaju se alfabeti. Korištenje kočija u ratne svrhe i seobe naroda dovode do nasilnih promjena sredinom milenijuma, a novi poredak se uipsotavlja s grčkom dominacijom Egeja i usponom Hetitskog Carstva. Pred kraj milenijuma počinje prijelaz prema Željeznom dobu. Stanovništvo svijeta nastavlja rasti, dosegavši oko 50 miliona oko 1000. pne. U ovo doba je nastao i judaizam.

Milenijumi: 3. milenijum pne.  2. milenijum pne.  1. milenijum pne.
Vijekovi: 20. vijek pne.  19. vijek pne.  18. vijek pne.  17. vijek pne.  16. vijek pne.  15. vijek pne.  14. vijek pne.  13. vijek pne.  12. vijek pne.  11. vijek pne.

Pregled uredi

Srednje brončano dobna uredi

Prvi dio milenijuma je u drevnom Bliskom Istoku bio doba bez nekih značajnih događanja, s obzirom da su se tadašnje civilizacije i kulture prije svega nastojale oporaviti od anarhije izazvane kratkotrajnom promjenom klime, glađu i unutrašnjim sukobima pred kraj 3. i na početku 2. miilenijuma pne.. Čak i najmoćnije civilizacije tog vremena kao Egipat i Mezopotamija su se okretali unutrašnjim reformama za razliku od prethodnih doba. Faraoni Srednjeg egipatskog kraljevstva i njihovi suvremenici - babilonski kraljevi amoritskog porijekla - nastojali su svojim podanicima pružiti solidnu upravu, bez pretjerane tiranije, a njihova dvorska umjetnost je bila okarakterizirana jednostavnošću, elegancijom i nedostatkom pretjerivanja. Na istoku je Civilizacija doline Inda ušla u period propadanja, najvjerojatnije kao posljedica intenzivnih poplava.

Vojna taktika Egipta i Babilona je ostala slična prethodnim periodima - temeljena na pješadiji i magarcima koji su prenosili opremu i zalihe. Ona, zajedno sa slabom ekonomijom i poteškoćama u uspostavljanju reda, nije bila u stanju očuvati te države od vanjskih pritisaka.

Kriza 16. vijeka uredi

Oko stotinu godina prije početka milenijuma, iz Centralne Azije su na Bliski Istok prodrla indoevropska plemena. Ona su, davno prije pripitomivši konje, kao temelj svoje ratne taktike koristili bojne dvokolice, razvijene za ratovanje u stepama Centralne Azije. Ovo oružje je bilo skroz nepoznato klasičnim civilizacijama, te se egipatske i babilonske vojske pješaka nisu mogle efikasno suprotstaviti osvajačima. Tako 1630. pne. Hiksi prodiru i osvajaju Deltu Nila. Oko 1600. pne. Indoevropljani prodiru na Balkan, a kasnije u Grčku i Indiju, da bi 1595. pne. Hetiti prodrli u Mezopotamiju.

Kasno brončano doba uredi

Nakon početnog šoka, narodi, države i civilizacije Bliskog istoka su se prilagodile novoj situaciji i prihvatili taktiku osvajača. Na prostoru Bliskog Istoka je došlo do stvaranja nekoliko novih država koje su se nastojale nametnuti svima ostalima, pri čemu je uz vojnu silu - koju karakterizira upotreba bojnih dvokolica - išla i intenzivna diplomacija, kao i propaganda koju karkaterizira povratak grandioznog stila arhitekture. Uz to se počela razvijati i međunarodna trgovina. U cijelom tom procesu je kao najveći pobjednik izašla obnovljeni Egipat, koji se kroz Novo kraljevstvo nametnuo kao prva supersila u svjetskoj historiji. Babilon se, pak, okrenuo sebi i bio zadovoljan statusom vjerskog i intelektualnog središta svijeta.

Sve kulture Brončanog doba su u to doba karakterizirali niska razina urbanizacije, mali gradovi oko hramova i kraljevskih palača, stroga klasna podjela na nepismene mase seljaka i vojnu elitu, poznavanje pisma rezervirano za malobrojnu klasu pisara te raskošan život aristokracije.

Pred kraj 2. milenijuma pne. Bliski Istok napada novi val barbara, koji ovaj put jašu konje i čijoj se novoj konjičkoj taktici, ali i korištenju željeznog oružja, države i narodi ponovno moraju prilagoditi. Pored toga se prvi put javljaju i začeci pomorskog ratovanja u obliku Naroda s mora, pljačkaša koji su pustošili države i gradove na obalama Mediterana.

Događaji uredi

Pronalasci, otkrića, pojave uredi

željeza u Anatoliji i na Kavkazu krajem 2. vijeka pne..

Kulture uredi

Znamenite ličnosti uredi

Biblija uredi

Fikcija uredi

  • Kanadskoamerički SF pisac S.M. Stirling je napisao trilogiju romana poznatu pod nazivom Nantucket čija je radnja smještena u Brončano doba, oko 1250 pne. Trilogija opisuje sukobe između različitih frakcija stanovništva otoka Nantucket koje je nepoznati fenomen ("Događaj") prebacio s kraja 20. vijeka u prošlost, kao i njihove odnose s različitim civilizacijama i kulturama Brončanog doa.

Vijekovi i deceniji uredi

20. vijek pne. 1990-e pne. 1980-e pne. 1970-e pne. 1960-e pne. 1950-e pne. 1940-e pne. 1930-e pne. 1920-e pne. 1910-e pne. 1900-e pne.
19. vijek pne. 1890-e pne. 1880-e pne. 1870-e pne. 1860-e pne. 1850-e pne. 1840-e pne. 1830-e pne. 1820-e pne. 1810-e pne. 1800-e pne.
18. vijek pne. 1790-e pne. 1780-e pne. 1770-e pne. 1760-e pne. 1750-e pne. 1740-e pne. 1730-e pne. 1720-e pne. 1710-e pne. 1700-e pne.
17. vijek pne. 1690-e pne. 1680-e pne. 1670-e pne. 1660-e pne. 1650-e pne. 1640-e pne. 1630-e pne. 1620-e pne. 1610-e pne. 1600-e pne.
16. vijek pne. 1590-e pne. 1580-e pne. 1570-e pne. 1560-e pne. 1550-e pne. 1540-e pne. 1530-e pne. 1520-e pne. 1510-e pne. 1500-e pne.
15. vijek pne. 1490-e pne. 1480-e pne. 1470-e pne. 1460-e pne. 1450-e pne. 1440-e pne. 1430-e pne. 1420-e pne. 1410-e pne. 1400-e pne.
14. vijek pne. 1390-e pne. 1380-e pne. 1370-e pne. 1360-e pne. 1350-e pne. 1340-e pne. 1330-e pne. 1320-e pne. 1310-e pne. 1300-e pne.
13. vijek pne. 1290-e pne. 1280-e pne. 1270-e pne. 1260-e pne. 1250-e pne. 1240-e pne. 1230-e pne. 1220-e pne. 1210-e pne. 1200-e pne.
12. vijek pne. 1190-e pne. 1180-e pne. 1170-e pne. 1160-e pne. 1150-e pne. 1140-e pne. 1130-e pne. 1120-e pne. 1110-e pne. 1100-e pne.
11. vijek pne. 1090-e pne. 1080-e pne. 1070-e pne. 1060-e pne. 1050-e pne. 1040-e pne. 1030-e pne. 1020-e pne. 1010-e pne. 1000-e pne.