3. milenijum pne.

milenijum

3. milenijum pne. pokriva rano i srednje brončano doba. On predstavlja period kada je ojačao drevni imperijalizam, odnosno želja za osvajanjem, pogotovo kod gradova-države na Bliskom Istoku, dok su Indoevropljani počeli svoju ekspanziju prema Anatoliji, Evropi i Centralnoj Aziji. Civilizacija Drevnog Egipta je dosegla svoj vrhunac sa Starim kraljevstvom. Procjenjuje se da se stanovništvo svijeta udvostručilo i doseglo oko 30 miliona ljudi.

Milenijumi: 4. milenijum pne.  3. milenijum pne.  2. milenijum pne.
Vijekovi: 30. vijek pne.  29. vijek pne.  28. vijek pne.  27. vijek pne.  26. vijek pne.  25. vijek pne.  24. vijek pne.  23. vijek pne.  22. vijek pne.  21. vijek pne.

Pregled uredi

Prethodni milenijum je svjedočio pojavi napredne, urbanizirane civilizacije, nove metalurgije temeljene na bronci koja je povećala produktivnost poljoprivrede, te nove načine komunikacije u obliku pisma. U 3. milenijumu pne. je porast bogatstva, bilo intelektualnog ili fizičkog, postalo povodom nadmetanja i sukoba među gradovima, a vladari pokušavali akumulirati još više bogatstva i vlasti. Zajedno s time je došla pojava prvih oblika mega-arhitekture, imperijalizma, organiziranog apsolutizma i internih revolucija.

Civilizacije Sumera i Akada u Mezopotamiji su postale skup zavađenih gradova-država među kojima su bili česti ratovi. Sukobi bez prestanka su znali imati snažan utjecaj na resurse, energiju i stanovništvo. Manje gradove-države su počeli uništavati i osvajati veći, a osvajači postajali sve veći dok Sargon Akadski nije uspio proširiti svoj imperij na cijelu Mezopotamiju. Veličina te države neće biti premašena sve do Asirije 1500 godina kasnije.

U Starom kraljevstvu Egipta, ideja o aposlutnoj vlasti se dodatno širila kroz osvajanja. Vojne ekspedicije su slane kroz kraljevstvo s ciljem da se dovode na tisuće robova. The Egipatske piramide sagrađene tokom ovog milenijuma će tisučama godina ostati najviše i najveće ljudske građevine. U Egiptu su isto tako faraoni počeli sebe prikazivati kao bogove porijejla drukčijeg od ostalih ljudi. Čak i u Evropi, koja je u to doba još bila u neolitskom periodu, su graditelji megalita sebi stvarali slične spomenike. Na Bliskom Istoku i na Zapadu tokom 3. milenijuma pne. su tako vladari i arhitekti uvodili značajne novosti.

Pred kraj milenijuma je Egipat iskusio prvu narodnu revoluciju zabilježenu u historiji. Nakon dugotrajnih ratova Sumerani su shvatili prednosti ujedinjenja pod stabilnim političkim uređenjem, odnosno velikom državom, te su postali relativno miroljubiva, dobr organizirana i složena tehnokratska država koja se vezuje uz 3. dinastiju Ura. Ta se dinastija kasnije počela boriti s valovima nomadskih osvajača poznatijih kao Amoriti, i koji će igrati značajnu ulogu u regiji kroz slijedeće vijekove.

Događaji uredi

Ekološke promjene uredi

Važne ličnosti uredi

Kulture uredi

Pronalasci, otkrića, pojave uredi

Kulturni spomenici uredi

Vijekovi uredi

Reference uredi