Giza (arapski: الجيزة/ al-Jīzah) je treći po veličini grad u Egiptu sa svojih 4,212,750 stanovnika[1]. Ona je i administrativni centar Muhafaze Giza u Gornjem Egiptu u kojoj živi 8,831,714 stanovnika.[1]

Giza
الجيزة
Panorama grada uz Nil
Panorama grada uz Nil
Panorama grada uz Nil
Koordinate: 30°01′N 31°13′E / 30.017°N 31.217°E / 30.017; 31.217
Država  Egipat
Muhafaza Giza
Vlast
 - guverner Faud al Muhammed Sisi
Površina
 - Ukupna 98.4 km²[1]
Visina 30[1]
Stanovništvo (2018.)
 - Grad 4,212,750[1]
 - Gustoća 42,813 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC)
Poštanski broj (+20) 2
Karta
Giza na mapi Egipta
Giza
Giza
Pozicija Gize u Egiptu

Giza je zapravo dio konurbacije Metropolitanski Kairo u kojoj živi 20,440,000 stanovnika.[2] i de facto samo predgrađe egipatske prijestolnice

Geografske karakteristike uredi

Giza se prostire na zapadnoj obali rijeke Nil, udaljena manje od 5 km jugozapadno od centra Kaira.

 
Pogled na grad iz pustinje

Ime grada potječe od arapske riječi za - gaz (giza), jer su na tom mjestu arapski osvajači prešli Nil.[3]

 
Prizor iz centra

Historija uredi

 
Panorama grada i Velikih piramida

Historija Gize seže do prahistorije, o čem svjedoče artefakti iz neolita.

Jugozapadno od centra grada na rubu pustinje leži slavni arheološki lokalitet Nekropola u Gizi u kom se nalaze Velike piramide faraona iz Četvrte egipatske dinastije; Keopsa, Kefrena i Mikerina podignute između 26. - 25. vijek pne., koje zbog svoje ogromne veličine i precizne konstrukcije, već hiljadama godina posjećuju putnici. Tu se nalazi i Velika Sfinga, i manje piramide (mastabe[4]), nekropole i hramovi.[5]

Taj kompleks je 1979. upisan je na UNESCO-vu Listu svjetske baštine u Africi.[4]

Od samih početaka muslimanske vladavine Giza je zajedno sa otokom Roda formirala liniju obrane protiv napada iz rijeke.[5]

Fortifikacione radove dovršio je 643. Amr ibn al-As, komandant, kalife Omara, tako što je obnovio ranije bizantske utvrde. Za vladavine abasidskog kalifa Al-Mamuna (vladao 813.–833), Giza je povezana sa Kairom pontonskim mostom od čamaca, a nakon tog i nizom stalnih mostova. Glavna džamija podignuta je 961., pa je nakon tog Giza postala prijestolnica jedne kure (okruga), a nešto kasnije i vlastite muhafaze. Grad je od kraja 19. vijeka zabilježio značajan urbanistički rast, kad je izgrađen prilazni put do Velikih piramida da olakša dolazak budućim evropskim turistima, nakon otvaranja Sueskog kanala 1869.[5]

Željeznički kolodvor za Gornji Egipat podignut je 1860-ih, a poznati Kairski zoološki vrt otvoren je 1891.

Današnja Giza je grad modernih stambenih kvartova, širokih bulevara i velikih parkova. Ona je i grad brojnih ambasada, hotela i vladinih palača, sjedište Ministarstva agronomije.[5] Ona je i grad brojnih novoizgrađenih mostova prema Kairu.[5]

Od 2018. grad ima i Internacionalni aerodrom Sfinga (IATA: SPX, ICAO: HESX).[4]

Znamenitosti i obrazovanje uredi

 
Veliki egipatski muzej

Pored Nekropole u Gizi i Velikih piramida, koje privlače najveći broj turista, atrakcije grada su i Zoološki vrt i moderni Zabavni park.[5] Najnovija atrakcija grada je Veliki egipatski muzej (GEM), najveći arheološki muzej na svijetu, sagrađen 2019. u kom će biti smješteno 100,000 artefakata na 480,000 .[6]

Giza je i velik naučno - obrazovni centar, od 1924. u nju je preseljen Kairski univerzitet (osnovan 1908.), pored tog u njoj se nalazi Akademija arapskog jezika i Viša škola primijenjene umjetnosti, kao i brojni istraživački instituti među njima i Oftalmološki.[5]

Privreda uredi

Giza je snažni industrijski centar, u kom se proizvodi cement, pivo, namještaj, automobilski dijelovi, pamučne i poliesterske tkanine, obuća i razni metalni proizvodi. Ona je i egipatski Hollywood tu se nalazi većina filmskih studija.[5]

Pobratimski gradovi uredi

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Egypt, Arab Republic of Egypt (engleski). City population. Pristupljeno 17.7. 2020. 
  2. Largest cities in the world and their mayors (engleski). City Mayors. Pristupljeno 17.7. 2020. 
  3. Giza In Brief (engleski). Giza Governorate. Pristupljeno 17.07.2020. 
  4. 4,0 4,1 4,2 Giza (hrvatski). Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 17.07.2020. 
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6 5,7 Al-Jīzah, Egypt (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 17.7. 2020. 
  6. Overview (engleski). Grand Egyptian Museum. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-28. Pristupljeno 17.7. 2020. 

Vanjske veze uredi