Buzet - Pinguente (ital.; Pinquentium, lat.) je grad koji se nalazi u unutrašnjosti, na sjeveru Istre, a gradsko područje (Buzeština) obuhvaća 165 km2. Administrativno pripada Istarskoj županiji

Buzet - Piguente ispod Ćićarije
Buzet - Pinguente

Buzet Croatia.jpg
Buzet, panorama

Osnovni podaci
Županija Istarska
Stanovništvo
Stanovništvo () 6.059
Geografija
Koordinate 45°25′00″N 13°58′00″E / 45.416667°N 13.966667°E / 45.416667; 13.966667
Buzet - Pinguente na karti Hrvatske
Buzet - Pinguente
Buzet - Pinguente
Buzet - Pinguente na karti Hrvatske
Ostali podaci


Koordinate: 45° 25′ 00" SGŠ, 13° 58′ 00" IGD


GeografijaUredi

PoložajUredi

Star Buzet se nalazi na brežuljku (150 m n/v) dok je novo naselje Fontana izgrađeno u podnožju u dolini rijeke Mirne. Buzeština se nalazi na prostoru između tri velika gradska središta: Rijeke, Trsta i Pule. Prema sjeverozapadu graniči s Gradskom općinom Kopar, prema zapadu s općinom Oprtalj, jugozapadu Motovunom, prema jugu s Gradom Pazinom i općinom Cerovlje (Pazinština), prema istoku s općinom Lupoglav, a prema sjeveru s Lanišćem.

Prema sjeveroapadu nalazi se granični prelaz Požane (Posane) koji vodi za Sočergu-Gračišče (San Quirico.Gracishie), a prema sjeveru ide Ćićarijska transverzala Buzet-Brest-Dane-Vodice-Golac-Obrov. Prema istoku preko Lupoglava povezan je s tunelom Učka, a prema jugozapadu preko Istarskih Toplica i Livada s Motovunom i Oprtljem.

Kroz Buzeštinu ide pruga Istarske željeznice (izgrađena 1876.) koja od Rakitovca kroz Ćićariju te podnožjem Ćićarije prolazi sjeverno od Buzeta i Roča do Lupoglava gdje skreće prema jugozapadu.

Geomorfološke karakteristikeUredi

 
Izvor potoka kod Mlini (Ugrini) koji s pritokom Reke čini Bračanu, desnu pritoku Mirne

Područje Buzeštine je vrlo raznoliko, od vapnenačkog gorja Ćićarije do većinskog dijela brdovitog fliša. Istarske stijene, tj. kraški rub, karakterizira u sjevernom dijelu taj prelaz iz Bijele (vapnenačke) u Sivu (flišnu) Istru.

Na Buzeštini (kraj Huma) izvire najduža istarska rijeka Mirna, a rječica Botonigla sa

mnogobrojnim pritocima karakterizira reljef južnog dijela Buzeštine, dik je za sjeverozaoadnu Buzeštinu to dolina Bračane..

Nadmorska se visina kreće od 10 do preko 1000 m te je stoga i klimatska raznolikost velika, od mediteranske klime u dolini rijeke Mirne i Bertonoge do kontinentalne klime u planinskom dijelu Ćićarije.

Administrativna podjelaUredi

Buzeština se sastoji od 71 naselja, od kojih možemo izdvojiti: Kotli (Cottole), Vrh (Vetta). Roč (Rozzo), Hum (Colmo), Marčenegla (Marcenigla), Sovinjak (Sovignacco), Sveti Ivan, Šterped, Roč, Čiritež, Žonti...

 
Buzetske kale

Naselja Buzeštine (po abecedi):

HistorijaUredi

Buzet je bio nastanjen još od prahistorije. U Buzeštini se nalaze mnoga nalazišta iz neoliika - kašteljerska kultura. Buzet je bio histarski kašteljer. U taj dio Istre u IV. st.pr.n.e. prodiru Kelti tako da govorimo o miješanoj histarsko-keltskoj kulturi. U rimsko doba je na mjestu prijašnjeg kašteljera grade utvrđenu naseobinu Pinquentium. U srednjem vijeku je bio pod Bizantom i akvilejskim patrijarhom.

1421. je došao pod vlast Mlečana, a ranije je, 1394. Venecija je u Ćićariji formirala Rašporski pazenatik (seoska vojna kapitanerija). U Ratu Cambraiske lige 150717. rašporski kaštel su zauzeli i opljačkali snage koje je vodio Kristofor Frankopan, te vojnici koje je predvodio tršćanski kapetan Nicolò Rauber. Tako je 1511. iz sigurnosnih razloga mletački rektor iz Rašpora premješten u Buzet, zadržavši, međutim, titulu rašporskoga kapetana. Međutim 1520. i Buzet razara i pljačka Kristof Frankopan i u okolici naselio uskoke. Sve do propasti Venecije Buzet je bio je jedan od najvažnijih rektora njezine uprave u Istri.

1797. je došao pod vlast Austrije, 1805. pod Francuze, a od 1813. je opet pod Austrijom. 1918. dolazi pod vlast Italije, a 1945., kao i veći dio Julije, dolazi pod vlast Hrvatske u sastavu SFRJ.

PrivredaUredi

U socijalizmu se dosta ulagalo u industriju kao što je pivovara, proizvodnja auta Cimos

 
Kale starog grada Buzeta

StanovništvoUredi

Prema popisu stanovništva iz 1910. u Buzeštini je živio 20.371 stanovnik, od čega 17,294 Hrvata, 2.151 Slovenac i 874 Talijana, dok je sam grad imao 516 stanovnika od čega 397 Talijana, 70 Hrvata i 35 Slovenaca. Nakon dolaska pod Hrvatsku 1945. etnička se slika uvelike mijenja zbog egodusa pa je čitav stari Buzet gotovo potpuno opustio.

Slavni ljudiUredi

  • Ivan Đani Šverko, automobilista
  • Aljoša Vučković, glumac

Spomenici i znamenitostiUredi

  • slapovi Mirne kod Kotli s udubinama u sijenama poput kotlova, po vjerovanju par koji se nag okupa u takvom kotlu, vjećno će bii zaljubljen
  • Hum-Colmo, najmanji grad na svijetu koji se prostire na 3 miljar kvadratnh metara
  • Aleja glagoljaša kod Huna
  • Žankana jama.

KulturaUredi

Na Buzeštini se govori posebnim čakaviziranim slovenskim dijalektom (v. Buzetski dijalekt)

SportUredi

Tradicionana brdska auto-utrka

Vanjske vezeUredi