Višnjan - Visignano (tal. [viziɲˈɲaːno];) prije Vižinijan, naselje i sjedište istoimene općine u zapadnoj Istri, sjeveroistočno od Poreča, u Istarskoj županiji.

Višnjan - Visignano
Višnjan - Visignano
Osnovni podaci
Gradonačelnik Angelo Mamić
Županija Istarska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001/2011) 2.187
Geografija
Koordinate 45°16′34″N 13°43′12″E / 45.276°N 13.72°E / 45.276; 13.72
Površina 65 km²
Višnjan na karti Hrvatske
Višnjan
Višnjan
Višnjan na karti Hrvatske
Ostali podaci
Poštanski kod 52463 Višnjan


Koordinate: 45° 16′ 34" SGŠ, 13° 43′ 12" IGD

Gradska venecijanska porta

ZemljopisUredi

Smještaj i položajUredi

Višnjan se nalazi u zapadnom dijelu Istre na području Poreštine. To je prostor između rijeke Mirne na sjeveru i Limskog kanala na jugu nazvan po najvećem naselju Poreču. Nalazi se na brežuljku 244 m nadmorske visine.

Višnjan ima dobar prometni položaj. Sa Porečom ga povezuje 12 km duga regionalna cesta, a od magistralne ceste Pula - Trst udaljen je samo 3 km. 2005. godine je dovršena izgradnja zapadnog kraka Istarskog Ipsilona 1.5 km zapadno od mjesta koje je time dobilo bolju vezu s Pulom (centrom zračnog prometa) i Pazinom (centrom željezničkog prometa). Nekada je ovuda prolazila poznata željeznička pruga Parenzana (Poreč - tal. Parenzo), tzv. "vinska pruga" koja je povezivala Trst i Poreč, a bila je veoma važna za privredu ovog kraja jer su se njome prevozili domaći proizvodi (vino, pršut) do većih gradova na prodaju.

ReljefUredi

Reljefno, ovo je prostor vapnenačke zaravni koja se postepeno diže od mora prema unutrašnjosti s nadmorskom visinom od 200 do 300 m. Višnjan se nalazi na blagoj uzvisini od 244 m n/v. Zbog debelih naslaga crvenice (terra rossa), cijeli je kraj nazvan "crvena Istra". Crvenica je obradivo, ali propusno tlo, a crvene je boje zbog aluminijevih i željeznih oksida koje sadrži u sebi. Pošto se nalazi na kraškom području, najčešći reljefni oblici su vrtače (tzv. dolci ili vale). Pokriveni su šumama, pašnjacima, a koriste se i kao obradive površine. Također ima ponora i jama koje nisu dovoljno istražene. U neposrednoj blizini Višnjana nalazi se i kraški fenomen ovoga kraja; jama-grotta Baredine. Jama je uređena za posjete i turistički je veoma atraktivna.

Zbog vapnenaste građe i propusnosti tla, površinskih voda nema osim lokva. Ljeti im se smanji vodostaj zbog učestalih i dugotrajnih suša. Nekada su ih stanovnici koristili za napajanje stoke, a danas su staništa rijetkih vodozemaca. Sve su ugroženije zbog krupnog otpada koji se baca u njih i poremećuje ekološku ravnotežu.

Klima i biljni pokrovUredi

Klima ima submediteranska obilježja. Najveći utjecaj ima more. Postoje male razlike u temperaturi i količini padalina u odnosu na obalu. Srednja godišnja temperatura iznosi 13.4 C. Najtopliji mjesec je juli sa srednjom temperaturom 22.4 C, a najhladniji januar sa 2.9 C. Godišnja količina padalina kreće se oko 700 - 800 mm, što je oko 100 mm više nego količina padalina u Poreču zbog razlike u nadmorskoj visini. Kiše su neravnomjerno raspoređene u toku godine. Snijeg je rijetkost. Vjetrovi su vrlo česta pojava. Najpoznatiji su jugo, bura i maestral, a od ostalih vjetrova pušu tramontana, burin, nevera i levant.

I biljni pokrov ima submediteranska obilježja. Prevladavaju listopadne biljke. Karakteristične su šume hrasta medunca i bijeloga graba. Od ostalih vrsta tu se nalaze: kesten, crni jasen, hrast cer, drijen, svibovina, drača, tršlja, pavitina, brijest, oslad, bršljan i kukurijek. Od zimzelenih vrsta rastu pinj i bor. Ukras Višnjana predstavljaju zaštićena šuma pinja na ulazu u mjesto, stoljetni hrast medunac i drvored kestena duž glavnu ulicu. Simbol ovih krajeva je i drvo ladonja. Šume su veoma bogate gljivama, a ima i mnogo divljači što je preduvjet razvoja lovnog turizma.

PovijestUredi

Vissignanum, Vicinius, Guissignanus, Visignano, Ime Višnjan vjerojatno potječe od latinske riječi Vicinianus što znači u blizini jer je Višnjan u prošlosti bio najbliži posjed Parentiuma. Najstariji pisani dokument u kojem mu se spominje ime je akt po kojemu su se određivale granice posjeda Sv. Maura iz 1003.g.

Na području sela Strpačići, 1 km od Višnjana, pronađene su bakrene naušnice i igle iz brončanog doba. Oko 1100. g. pne. naseljavaju se Histri, a kasnije i Kelti. Ostaci kašteljera iz tog razdoblja postoje na brežuljku Montemez u blizini Višnjana, a ime na keltskom znači lijepa uzvisina. Vrijedni pronalasci raznog keramičkog posuđa, i drugi ostaci iz tog razdoblja pronađeni su i u samom Višnjanu. Zapadno od Višnjana nalazilo se u antici i srednjem vijeku poznato naselje Dilian sa samostanom i crkvom sv. Mihovila iz XI. st. Radi značaja lokaliteta započela su istraživanja na međunarodnom nivou.

 
Zvonik iz 1772.

Višnjan je bio opasan zidom sve do XVIII. st. U grad se ulazilo kroz gradska vrata koja su izgrađena u doba Venecije s lavom i otvorenom knjigom.

Višnjanom su gospodarili Mlečani, Francuzi, Austrijanci, Talijani i Hrvati. Administrativno je pripadao Motovunu sve do 1847. g. kada postaje samostalna općina. Jače se počinje razvijati u XIX. st. Rano dobiva svu potrebnu infrastrukturu (telefon, rasvjetu, vodovod), školu i liječnika.

StanovništvoUredi

 
Romanička crkvica sv. Antonija

Danas na području općine Višnjan ima 46 manjih naselja u kojima živi 2.187 stanovnika (prema popisu iz 2001. g.) i zauzima površinu od 69 km2.

Prema popisu stanovništva 1880. g. Višnjan ima 1344 stanovnika, 1910. g. ima najviše stanovnika, i to 2088, a 1991. g. svega 615, što znači da je broj stanovnika u razdoblju od 80 godina smanjen 3.5 puta. Prema popisu iz 1991. godine Općina je imala 2542 stanovnika.

Danas, nakon velikog julijskog egzodus i promijenjene etničke strukture prevladavaju Hrvati, a ima i Talijana te Istrijana. Broj Talijana i Istrijana porastao je u odnosu na zadnji popis stanovništva.

Stanovništvo je porijeklom veoma šaroliko zbog velikih migracija u prošlosti. Naseljavaju se Histri, romanizirani narodi, Slaveni, Mlečani, a zbog velikih pomora kuge Venecija naseljava emigrante zbog nadiranja Turaka, Slavene (Morlake) iz Dalmacije i BiH. 1950-ih godina dolazi stanovništvo sa Ćićarije te okolice Varaždina kao kolonisti. Brojčano je značajno iseljavanje Talijana (1946. - 1958.) nakon pripojenja Istre Hrvatskoj (u federaciji Jugoslavije). Posljednjih 40 godina veća je depopulacija mlađeg stanovništva zbog razvoja turizma na obali, a time opada i prirodni priraštaj. Veoma su prisutne dnevne migracije u veće centre zbog zaposlenja i školovanja.

Sastav stanovništva prema dobi je povoljan. Prevladava zrelo stanovništvo (55%), slijede mlado (25%) i staro stanovništvo (20%).

Poznate osobeUredi

Izgled naselja i znamenitostiUredi

 
San Giacomo - Bačva

Naselje se sastoji od dva dijela; stari dio mjesta nalazi se na brežuljku, a noviji dijelovi su izgrađeni na sjeveroistoku i jugozapadu. Naselje je građeno u mediteranskom stilu; kuće su građene od kamena, zbijene su, a ulice su uske.

Novi i stari dio naselja povezuje kamenom popločana ulica koja završava gradskim vratima. Ona su ulaz na gradski trg na kojem se nalaze barokna loža, cisterna, zvonik i crkva sv. Kvirika i Julite građena u neoklasicističkom stilu. Parohijalna crkva se spominje još 1203. g., ali sadašnji oblik poprima tek 1833.g. Od ostalih sakralnih spomenika treba spomenuti ranogotičku crkvu sv. Antona opata iz XV. st. i Sv. Matija (Cerion) sa glagoljskim grafitima i natpisima i crkvu sv. Roka iz 1929. g.

U novijem dijelu naselja nalaze se dvije trgovine, pošta, banka, Zvjezdarnica, OŠ Jože Šurana, vrtić, SŠ Manero, općinska vijećnica i zgrada općine. U centralnom parku je smještena i velika sunčana ura.Prema urbanističkom planu predviđa se širenje prema poluautocesti gdje će biti industrijska zona i nova stambena naselja.

Spomenici i kulturna baština:

  •  
    Višnjan - Visignano, gradska lođa
    Kašteljer Montemez (Nez) - prapovijesni lokalitet
  • Kašteljer Petrovac (Pedrovac) - prapovijesni lokalitet
  • Kašteljer Višnjan (Stari grad) - prapovijesni lokalitet
  • Dijan, nestalo naselje, arheološki lokalitet, rimsko razdoblje
  • Bačva - Mt. Avra (Montavra) - rimska cesta
  • Crkva Sv. Jure m. XII. st. - Radovani
  • Crkva sv. Antona, opata, XIII - XV st. obnavljana 1913. - ulaz u stari grad
  • Sv. Helena križarica, XIV. st. - Markovac
  • Crkva Svi Sveti - Sv. Marija Magdalena, 1530. - na groblju
  • Crkva Sv. Roka XVI st. - preseljena 1929. - Šaline
  • Crkva Sv. Matija ap. , XVI - XVIII. st: - groblje, Cerion
  • Crkva Marije od Karmela, XVI. st. - Bačva
  • Crkva Sv. Jakob apostol 1628 - Bačva - na mjestu starije crkve.
  • Crkva Sv. Pantaleon, XVII st. - Tičan, - na mjestu starije crkve.
  • Općinska lođa (loža) XVII st. rekonstruirana, 1753. - stari trg
  • Zvonik venecijanskog stila - 1772.
  • Barokna općinska zgrada, XVII st. - stari trg
  • Crkva Sv. Kvirika i Julite, 1830.-1833. - stari trg, - na mjestu starije crkve.
  • Crkva Sv. Blaž - Barat
  • Spomenik Joži Šuranu na Trgu slobode
  •  
    Uspješna interpolacija opservatorija
    Spomen područje Tičan
  • Skulptura "Od labure do zvijezda", omaž tehnologiji autora Marijana Paića. Premještena iz Krunčići u Višnjan 2001. Donator Vojislav Matić.
  • Skulptura i sunčana ura "Sunčev tron", Trg Antuna Korlevića, autor postolja ure Marijana Paića. Skulpturu prate kontroverze, od samog začetka realizacije.
  • Zgrada Zvjezdarnice Tičan, prvi primjer "cyber romanike"
  • Štuti, Hrast medunac (Quercus pubescens) - spomenik prirode

ObrazovanjeUredi

SportUredi

Naselja u Općini VišnjanUredi

U sastavu Općine Višnjan su sljedeća naselja (hrvatski i talijanski nazivi): Anžići/Anzici, Bačva/Baccia, Barat/Baratti, Barići/Barici, Baškoti/Bascotti, Benčani/Benciani, Broskvari/Boscovari, Bucalovići/Buzalovici, Bujarići/Buiarici, Cerion/Cerioni, Cvitani/Civitani, Deklevi/Declevi, Diklići/Declici, Fabci/Fabazzi, Farini/Farini, Gambetići/Gambetti, Kočići/Cocci, Kolumbera/Colombari, Korlevići/Corlevici, Košutići/Cossutti, Kurjavići/Curiavici, Legovići/Legovici, Majkusi/Maiacusi, Markovac/Marcovazzi, Milanezi/Milanesi, Prašćari/Prascari, Perhati/Percatti, Pršurići/Persurici, Radoši kod Višnjana/Radossi, Radovani/Radovani, Rafaeli/Raffaelli, Rapavel/Rapavelli, Sinožići/Sinosici, Smolići/Smolicci, Srebrenići, Strpačići, Sveti Ivan/San Giovanni, Štuti/Stutti, Vejaki/Veiacchi, Višnjan/Visignano, Vranići kod Višnjana/Vrancici, Verhjani/Verchiani, Zoričići/Zoricici, Ženodraga/Senodraga, Žikovići/Zicovici, Žužići/Susici.

PrivredaUredi

 
Uzgoj levande na području Višnjana

Oko 40% stanovništva Višnjana je aktivno. Od toga je 11% stanovništva zaposleno u primarnim djelatnostima, najviše u poljoprivredi. Na području općine ima dosta poljoprivrednih površina, ali se stanovništvo bavi poljoprivredom samo kao dopunskim zanimanjem. Većina stanovništva je zaposlena u tercijarnim djelatnostima (48%), a dosta je stanovnika zaposleno u i kvartalnim (23%).

Većina stanovništva ne radi u općini Višnjan, već putuje u veće centre gdje je veća mogućnost zapošljavanja, pogotovo sezonskog zbog razvijenog turizma na zapadnoj obali Istre. Najviše se migrira u Poreč i ostale veće centre u županiji.

Od privrednih djelatnosti u općini najviše je zastupljena poljoprivreda i to uzgoj maslina, vinove loze i voća te stočarstvo. Ima nekoliko ugostiteljskih i trgovačkih objekata, a od obrtnika postoje stolar, automehaničar, tokar ... Značajna je i izrada suvenira od kamena i drva. U općini postoje i dva industrijska poduzeća: Mlin i Brko drvo. Zapadno od Višnjana, između naselja Farini, Milanezi i Radoši priprema se teren za veliku "servisno radnu zonu" od minimalno 18 ha, koja se zbog strateškog položaja na križanju cesta već sad naziva "Vrata Poreča".

Osnovana je Agro - zadruga koja okuplja velik broj poljoprivrednika, a također dugo godina djeluje Savez uzgajivača koji radi na zaštiti i spašavanju autohtonog istarskog goveda (boškarina) od izumiranja. U Višnjanu je s tom namjerom osnovan 1. geno-park u Hrvatskoj "Boškarin".

Postoje uvjeti za razvoj lovnog, zdravstvenog i agroturizma. Tu su počinjeni prvi koraci; osnovana je turistička zajednica i izdani turistički prospekti, označene vinske ceste, bike staze, organizirane izložbe vina, gastro ponuda domaće zdrave hrane i mogućnost bavljenja sportom.

Višnjan je značajan kulturni i prosvjetni centar. Uz osnovnu školu ima 1. privatnu srednju i višu Hotelijersko turističku školu - Manero, te vrtić i jaslice Radost.

Ono po čemu je Višnjan najviše poznat na području Jugoslavije i svijetu je Zvjezdarnica Višnjan (http://www.astro.hr) poznata po otkrivanju malih tijela Sunčeva sistema. Osnovana je 1976. g. od mladih entuzijasta - amatera. Nakon izgradnje nove zvjezdarnice na Tićanu, postat će znanstveni centar za edukaciju mladih i važno turističko odredište, a time će se razviti novi oblik turizma, astroturizam.

Vanjske vezeUredi

Gradovi i općine Istarske županije
Gradovi

Buje | Buzet | Labin | Novigrad | Pazin | Poreč | Pula | Rovinj | Umag | Vodnjan


Općine


Bale | Barban | Brtonigla | Cerovlje | Fažana | Funtana | Gračišće | Grožnjan | Kanfanar | Karojba | Kaštelir-Labinci | Kršan | Lanišće | Ližnjan | Lupoglav | Marčana | Medulin | Motovun | Oprtalj | Pićan | Raša | Sveta Nedelja | Sveti Lovreč | Sveti Petar u Šumi | Svetvinčenat | Tar-Vabriga | Tinjan | Višnjan | Vižinada | Vrsar | Žminj

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj