Pirusti su ilirsko pleme koje je naseljavalo rudom bogate krajeve na sjeveru današnje Crne Gore (A. Evans: "Antiquarian researches in Illyricum", Westminster – 1883. III-IV ). U toku trećeg ilirskog rata, nisu ispoljili neprijateljstvo prema Rimu, pa im je od konzula Lucija Anicija potvrđena sloboda. Pirusti su bili poznati kao rudari, pa su od Rima uživali određene povlastice. Ovo pleme je odigralo ulogu i u dalmatinsko-panonskom ustanku protiv Rima, 6-9. godine.

Ilirska plemena

Piruste pominje i rimski historičar Livije u vezi sa događajima iz 167. godine pne. Naime, Rimljani su tada porazili Makedonce i Ardijejce a Piruste zbog saradnje nagradili neplaćanjem poreza i dopuštenjem da ostanu nezavisni. Ipak, Pirusti su povremeno zadavali glavobolje Rimljanima vršeći pljačke:

Cezar se zaputio u Ilirikum doznavši da su Pirusti rušilački djelovali u toj, njima susjednoj, rimskoj provinciji. Nakon što je stigao, zapovijedi narodima da regrutuju vojnike i dovedu ih na određeno mjesto. Čuvši vijesti o tome, Pirusti poslaše ambasadore na noge Cezaru da mu kažu da nije bilo djelovanja s njihove strane po odluci države te se staviše na raspolaganje da poprave štetu. Nakon što ih je saslušao, Cezar im zatraži da daju taoce i odredi dan za njihovu primopredaju; još ih je upozorio da ako ne ispune zadato povešće rat na njih. Taoci stigoše u određeni dan i zatim Cezar odredi arbitražu među narodima da se izračunaju štete i način obeštećenja. Gaj Julije Cezar, De bello Gallico, knjiga V

U II stoljeću imperator Trajan (vladao 98-117. godine) je Piruste kao rudarske stručnjake uputio u Daciju kako bi se pobrinuli za tamošnje rudnike zlata.

Izvori

uredi
  • Livio, LXV, 26,13
  • Velleio Patercolo, II, 115,4
  • Eutropio, Breviarium ab Urbe condita, VIII,6