Popis bizantskih careva

(Preusmjereno sa stranice Vizantijski carevi)

Ovo je spisak careva Istočnog rimskog carstva koje se u modernoj istoriografiji naziva Vizantijsko carstvo ili jednostavno Vizantija. Ova lista ne obuhvata brojne savladare koji nikada nisu postali samostalni vladari ili pak nisu stekli položaj starijih vladara unutar carskog kolegijuma.

Svi carevi pre Iraklija (610.-641.) zvanično su nosili titulu avgusta, mada su i druge titule poput titule gospodara (dominus) povremeno korišćene. U zvaničnim dokumentima carevom imenu je prethodio naziv Imperator Caesar Flavius, a nakon imena išla bi i titula Augustus. Od Iraklija zvanična titula postaje vasilevs (grčki: Βασιλεύς), što je u antička vremena bila generalna oznaka za vladara ili kralja (npr. kralja Persijanaca). Vasilevs je tako postao termin koji je označavao rimskog (vizantijskog) cara, dok su vladari drugih naroda tj "kraljevi" označavani titulom regas (grčki Ρήγας od latinskog rex) ili prosto arhont (Άρχων) tj "vladar" (npr. srpski vladari prednemanjićkog perioda). Vizantijski carevi su neretko svojoj vladarskoj tituli dodavali i druge počasne nazive koji su trebali da podvuku njihovu jedinstvenu ulogu prvih među zemaljskim vladarima i jedinim carevima Hrišćanskog sveta. Takve su titule samodržac tj autokrator (Αυτοκράτωρ) ili vladar vaseljene tj kosmokrator (Κοσμοκράτωρ). Kao što je dobro poznato, Vizantija je moderan termin koji je ušao u upotrebu tokom 16. veka. Sami Vizantijci su se zvali Romeji, a njihov vladar je nosio tituli rimskog cara (vasilevsa Romeja). Međutim, tokom 15. veka carevi se ponekad nazivaju i "helenskim carevima".

Vladari Konstantinove dinastije uredi

  • Konstantin I Veliki (Constantinus Pius Felix Invictus Augustus Pontifex Maximus Pater Patriae Proconsul) (AD 272 - 337, vladao 306 - 337) – sin Konstancija I Hlora; prvi hrišćanski car i osnivač Konstantinopolja, naložio da se Carstvo podeli među njegovim sinovima; proglašen za sveca od strane pravoslavne crkve;
  • Konstancije II (Flavius Iulius Constantius) (317 - 361, vladao 337 - 361) – sin Konstantina I;
  • Julijan Otpadnik (Flavius Claudius Iulianus) (331 - 363, vladao 361 - 363) – sinovac Konstantina I, brat od strica i zet Konstancija II, neuspešno pokušao da obnovi drevne paganske kultove;

Nedinastički vladari uredi

  • Jovijan (Iovianus) (332 - 364, vladao 363 - 364) – carski gardista, obnovio primat hrišćanstva u Carstvu;

Valentinijanova i Teodosijeva dinastija uredi

Lavova dinastija (457 - 518) uredi

Justinijanova dinastija (518 - 602) uredi

  • Justin I (Iustinius)(450 - 527, vladao 518 - 527) – zapovednik garde;
  • Justinijan I (Petrus Sabbatius Iustinianus)(482 - 565, vladao 527 - 565) – sestrić i usvojeni sin Justina I; pravoslavna crkva ga je kasnije kanonizovala, veliko graditelj (npr. saborna crkva Aja Sofija u Carigradu), kodifikator rimskog prava i osvajač ("obnova" rimske vlasti na Zapadu: Italija, Afrika, deo Španije...);
  • Justin II (Iustinius Iunior) (520 - 578, vladao 565 - 578) – sestrić Justinijana I;
  • Tiberije II Konstantin (Tiberius Constantinus) (540 - 582, vladao 574, 578 - 582) – zapovednik garde; usvojenik Justina II
  • Mavrikije (Mauricius Tiberius) (539 - 602, vladao 582 - 602) – zet Tiberija II;

Nedinastički vladari uredi

  • Foka ( ? - 610, vladao 602 - 610) – niži oficir vojske na Balkanu; zbacivanjem Mavrikija izazvao rat sa persijskim kraljem Hozrojem II;

Iraklijeva dinastija (610 - 711) uredi

  • Iraklije (Ηράκλειος) (575 - 641, vladao 610 - 641. godine), sin jermenskog egzarha Afrike, potpuno porazio Hozroja II u poslednjem sasanidsko-vizantijskom ratu, izgubio sve azijske provincije van Male Azije pred naletom muslimanskih Arapa, posle 626. god naselio Srbe na Balkan;
  • Konstantin III Iraklije (Κωνσταντίνος Γ' Ηράκλειος) (612 - 641, vladao 641) – Iraklijev sin iz prvog braka; savladar sa Iraklonom; umro od tuberkuloze
  • Iraklona Konstantin (Iraklije II) (Ηρακλεωνάς) (626 - 641?, vladao 641) – Iraklijev sin iz drugog braka; osakaćen i zbačen;
  • Konstans II Pogonat (Bradati) (Κώνστας Β' Ηράκλειος) (630 - 668, vladao 641 - 668) – sin Konstantina III;
  • Konstantin IV (Κωνσταντίνος Δ' ο Πωγώνατος ) (649 - 685, vladao 668 - 685) – sin Konstansa II
  • Justinijan II Rinotmet (Ιουστινιανός Β' ο Ρινότμητος) (668 - 711, vladao 685 - 695) – sin Konstantina IV; zbačen,mučen(nos mu je otsečen) i proteran, ipak, kasnije ženi hazarsku princezu i ponovo se vraća na presto, od kada se prestaje sa praksom sečenja nosa.

Nedinastički vladari uredi

  • Leontije (Λεόντιος) (vladao 695 - 698) – Vizantijski strateg; mučen, zbačen, utamničen i na kraju pogubljen
  • Tiberije III (Τιβέριος Γ' ο Αψίμαρος) (vladao 698 - 705) – germanskog porekla; zbačen i pogubljen

Iraklijeva dinastija (ponovo) (705 - 711) uredi

Nedinastički vladari uredi

  • Filipik Vardan (Φιλιππικός Βαρδάνης) (vladao 711 - 713) – jermenski vojnik; zbačen i oslepljen
  • Anastasije II (Αναστάσιος Β') ( ? - 721, vladao 713 - 715) – pravo ime Artemije; Filipikov protoasekrit; zbačen i zamonašen, pobunio se i bio pogubljen
  • Teodosije III (Θεοδόσιος Γ' ο Αδραμμυττηνός) (vladao 715 - 717) – skupljač poreza u temi Opsikija; napustio presto i zamonašio se

Sirijska dinastija (717 - 802) uredi

Nedinastički vladari uredi

  • Nićifor I (Νικηφόρος Α') ( ? - 811, vladao 802 - 811) – Veliki logotet; poginuo u bici protiv Bugara, kan Krum od njegove lobanje napravio vinski pehar
  • Stavrikije (Σταυράκιος) ( ? - 812, vladao 811) – sin Nićifora I; paralizovan
  • Mihajlo I Rangabe (Μιχαήλ Α' ο Ραγκαβέ) (vladao 811 - 813) – zet Nićifora I i upravnik dvorca; zbačen i zamonašen
  • Lav V Jermenin (Λέων Ε' ο Αρμένιος) (775 - 820, vladao 813 - 820) – Vizantijski strateg; ubijen

Amorijska dinastija (820 - 867) uredi

  • Mihajlo II Amorijac (Μιχαήλ Β' ο Τραυλός η Ψηλλος) (770 - 829, vladao 820 - 829) – Vizantijski strateg, zet Konstantina VI
  • Teofil (Θεόφιλος) (813 - 842, vladao 829 - 842) – sin Mihajla II
  • Teodora (Θεοδώρα) (vladala 842 - 855) – Teofilova žena; carica vladala u ime svog sina Mihajlo III; proglašena je za sveticu; zbačena sa vlasti i zamonašena
  • Mihajlo III Pijanica (Μιχαήλ Γ' ο Μέθυσος) (840 - 867, vladao 842 - 867) – Teofilov sin; ubijen

Makedonska dinastija (867 - 1056) uredi

Nedinastički vladari uredi

  • Mihajlo VI Stratiotik (Μιχαήλ ΣΤ' ο Στρατιωτικός) (vladao 1056 - 1057) – Teodora ga je izabrala za cara na samrtnom odru; zbačen i zamonašen

Dinstija Komnina (1057 - 1059) uredi

  • Isak I Komnin (Ισαάκιος Α' Κομνηνός) (c. 1007 - 1060, vladao 1057 - 1059) – vojnik; zbog bolesti napustio presto i zamonašio se

Dinastija Duka (1059 - 1078) uredi

  • Konstantin X Duka (Κωνσταντίνος Ι' Δούκας) (1006 - 1067, vladao 1059 - 1067) –
  • Mihajlo VII Duka Parapinak (Μιχαήλ Ζ' Δούκας Παραπινάκης) (1050 - 1090, vladao 1067 - 1078) – sin Konstantina X, prvobitno savladar sa braćom i Romanom IV; zbačen sa vlasti nakon čega se zamonašio
  • Roman IV Diogen (Ρωμανός Δ' Διογένης) (1032 - 1072, vladao 1068 - 1071) – oženio se udovicom Konstantina X; vladao kao savladar, zbačen i mučen do smrti
  • Nićifor III Votanijat (Νικηφόρος Γ' Βοτανειάτης) (1001 - 1081, vladao 1078 - 1081) – strateg Anadolijske teme i navodni potomak porodice Foka, bigamistički je oženio ženu Mihajla VII; zbačen sa vlasti i primoran na povlačenje u manastir

Dinastija Komnina (ponovo) (1081 - 1185) uredi

Dinastija Anđela (1185 - 1204) uredi

Dinastija Laskarisa (Nikejsko carstvo) (1204 - 1261) uredi

Dinastija Paleologa (obnovljena Vizantija) (1261 - 1453) uredi

Pad Carigrada 1453 uredi

Mehmed II osvaja Carigrad 1453 godine i praktično uništava Vizantijsko carstvo prisvojivši za sebe titulu cezara tj. cara koju su nosili i njegovi naslednici.(Pogledaj Turski sultani). Nakon pada Carigrada Toma i Dimitrije Paleolog su nastavili vladati u bizantskoj Moreji do turskog osvajanja 1460. godine

Dinastija Paleologa (u egzilu) uredi

  • Toma Paleolog (Θωμάς Παλαιολόγος) (1409 ili 10 - 1465) – brat Konstantina Dragaša; vladao u bizantskoj pokrajini Moreji 1428 - 1460. Umro u rimskom izbjeglištvu nakon turskog osvajanja Moreje. Njegov brat Dimitrije je prešao na stranu turaka, abdicirao i potom živio u "zlatnom kavezu" do smrti 1470. godine
  • Andrej Paleolog (Ανδρέας Παλαιολόγος) (1453 - 1502) – Tomin sin; prodao i predao svoje titule;

Povezano uredi