< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1320-e | 1330-e | 1340-e | 1350-e | 1360-e | 1370-e | 1380-e | >
<< | < | 1346. | 1347. | 1348. | 1349. | 1350. | 1351. | 1352. | 1353. | 1354. | > | >>

Godina 1350 (MCCCL) bila je redovna godina koja počinje u petak u julijanskom kalendaru (1. siječnja/januara).

Dušanovo carstvo
1350. po kalendarima
Gregorijanski 1350. (MCCCL)
Ab urbe condita 2103.
Islamski 750–751.
Iranski 728–729.
Hebrejski 5110–5111.
Bizantski 6858–6859.
Koptski 1066–1067.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1405–1406.
Shaka Samvat 1272–1273.
Kali Yuga 4451–4452.
Kineski
Kontinualno 3986–3987.
60 godina Yang Metal Tigar
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11350.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

  • travanj, prva polovica - Kralj Ludovik I. Veliki (Ljudevit) kreće u drugi rat protiv Napulja.
  • proleće - Kotoranin Mihailo Buća je Dušanov izaslanik u Veneciji: ponuđen je savez protiv Vizantije, što Venecija nije prihvatila. Zahteva se da bosanski ban Stjepan nadoknadi štetu za prošlogodišnji upad, Mlečani ne uspevaju da posreduju.[1]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

  • 1. 7. - 5. 8. - Kralj Ljudevit opseda Aversu, ranjeni su knezovi Nikola i Ivan Blagajski, poginuo je Ivanov sin Petar.[2]
  • jul - Car Jovan V Paleolog u povelji Hilandaru naziva oslovljava Dušana kao "preuzvišenog cara Srbije i ljubaznog ujaka kir Stefana".[3]
 
Jean II

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

  • 23. 10. - Milanski vladar, nadbiskup Giovanni Visconti, ovladao Bolonjom (pod vlašću Viscontija do 1363).
  • 30. 10. - Ove godine izabranom hrvatskom banu (?) Stjepanu II. Lackoviću kralj je za zasluge u napuljskom ratovanju darovao Međimurje sa čakovečkom utvrdom i Svetom Jelenom (u posjedu obitelji do 1397).
    • Ranije tijekom godine hrvatski ban je Pavao od Ugla.[4]
  • jesen - Kralj Ljudevit se vratio iz Napulja, ostavljajući Stjepana Lackovića sa nešto vojske. Papa je ponovo proglasio Ivanu Napuljsku nevinom za smrt muža, Ljudevitovog brata, odredio je plaćanje naknade od 300.000 zlatnih forinti za ubojstvo, ali Ljudevit to ne želi primiti.[5]
  • oktobar - Izbija srpsko-bosanski rat: Dušan kreće sa jakom vojskom i četiri lađe. Osvaja kraj na ušću Neretve, ide prema Cetini. Stjepan se povukao u planine, Dušan opseda Bobovac. Na kraju se mora povući zbog loših vesti iz Makedonije, a Stjepan ponovo uzima Hum[1][6]
    • oktobar, sredinom - U Trogiru i Šibeniku su očekivali da će Dušan doći do Krke, pa su spremali poslanike - nije poznato da li je došao do teritorija sestre Jelene Šubić.[7]
    • Kantakuzin je krenuo na pohod sa Turcima Sulejmana Orhanovog, ali ovi su se morali ranije vratiti, uz put su opljačkali bugarske i vizantijske teritorije. Kantakuzin zatim uzima manju grupu Turaka, iz Male Azije.[8]
    • Vizantinci su povratili Solun, gde su vladali lokalni Ziloti a od Dušana uzimaju Ber, Voden, Ostrovo, Notiju... Preljub je odbio napad na grad Srbiju, iako je grčko stanovništvo bilo za napadače.[1] Turski odred se zaletao do Skoplja, gde su Kantakuzenove pristalice imale nameru da predaju grad.[9] Grigorije Palama konačno može preuzeti solunsku arhiepiskopiju.
    • Moguće da je ove jeseni carigradski patrijarh Kalist anatemisao cara Dušana, patrijarha Joanikija i srpsko sveštenstvo zbog proglašenja patrijaršije (mladi Jovan V će ipak priznavati Dušanovu carsku titulu).[10] Alternativni datum je 1352.
  • ca. 13. 11. - Na povratku iz Bosne, Dušan je svratio u Dubrovnik.[1]
  • 19. 11. - Konetabl Francuske Raoul II de Brienne pogubljen po kraljevom naređenju, nakon što se vratio iz engleskog zarobljeništva da bi sakupio otkup (sumnjalo se da je priznao engleskog kralja i obećao mu zamkove). Novi konetabl je Charles de la Cerda (1351-54).
  • zima 1350/51 - Dušan je došao pod Solun, nakon neuspelih pregovora dolazi do ratnih dejstava. Dušan zauzima Voden a vojvoda Hlapen Ber. Neverni grčki Voden je opljačkan i raseljen.[1]

Kroz godinu uredi

  • Dušan je ustupio Stonski dohodak od 500 perpera srpskom manastiru Sv. Arhangela u Jerusalimu.[11]
  • Nikola Čupor Moslavački je ostrogonski nadbiskup (ili Nicholas II Vásári, do 1358).
  • Vojislav Vojinović se pominje kao stavilac na Dušanovom dvoru.
  • c. Nikola Radonja, najstariji sin Branka Mladenovića, oženio se Jelenom Mrnjavčević.
  • c. Freske u naosu Crkve Svetih apostola u Peći.[12] U ovo vreme je živopisana i crkva koju je u Lešku podigao jeromonah Antonije[13] (→ Lešočki manastir). U crkvi Svete Sofije u Ohridu nastaju portreti Dušana i porodice 1350-55. Jovan Teorijanos u ovo doba slika u Vračima i Klimentu i Naumu, takođe u Ohridu.[14]
  • Navodno osnivanje manastira Krka.
  • Novi rat između Venecije i Đenove, poznat i kao Rat u Moreuzima (do 1355).
  • Kuga, "Crna smrt", izbila je u Škotskoj i Švedskoj.
  • Giovanni Boccaccio i Francesco Petrarca su se prvi put sreli, u Firenci.
  • Godina jubileja u Rimu.
  • Majapahitsko carstvo (ist. Java, Sumatra, Malaja): kraljica Tribhuwana Wijayatunggadewi se povlači u korist sina Hayam Wuruk. Njegova vladavina do 1389. je vrhunac carstva. Glavni ministar mu je Gajah Mada (do oko 1364).
  • Koreja, tj. Goryeo, trpi od ovog vremena pojačane napade japanskih pirata Wokou.
  • Kraljevstvo Chimú: u ovu godinu je datirano žrtvovanje 200 ribara pronađenih kod Punta Lobosa u Peruu.
  • c. Nicole Oresme dokazao da je suma harmonijskog reda beskonačna, ali njegovi rezultati su izgubljeni.

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1350.

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Delo cara Dušana. rastko.rs
  2. Klaić, 106-7
  3. Istorija s.n. I, 553
  4. Klaić, 109
  5. Klaić, 108
  6. Kotromanići. rastko.rs
  7. Istorija s.n. I, 549-50
  8. Istorija s.n. I, 550
  9. Istorija s.n. I, 551
  10. Istorija s.n. I, 530
  11. Stvaranje srpskog carstva. rastko.rs
  12. Istorija s.n. I, 646
  13. Istorija s.n. I, 654
  14. Istorija s.n. I, 660
Literatura