< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1310-e | 1320-e | 1330-e | 1340-e | 1350-e | 1360-e | 1370-e | >
<< | < | 1345. | 1346. | 1347. | 1348. | 1349. | 1350. | 1351. | 1352. | 1353. | > | >>

Godina 1349 (MCCCXLIX) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak u julijanskom kalendaru (1. siječnja/januara).

Dušanov zakonik (Prizrenski rukopis, 15. st.)
1349. po kalendarima
Gregorijanski 1349. (MCCCXLIX)
Ab urbe condita 2102.
Islamski 749–750.
Iranski 727–728.
Hebrejski 5109–5110.
Bizantski 6857–6858.
Koptski 1065–1066.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1404–1405.
Shaka Samvat 1271–1272.
Kali Yuga 4450–4451.
Kineski
Kontinualno 3985–3986.
60 godina Yin Zemlja Vo(l)
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11349.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

  • 13. 1. - Sukob u flandrijskim gradovima Ipr, Briž, Gent: valjaoničari su porazili i ubili dosta tkača, ali ovi se sledeće godine vraćaju na vlast.
  • 16. 1. - Progoni Jevreja tokom Crne smrti: u Bazelskom masakru je spaljen jedan broj Jevreja.
  • 24. 1. - Suvladar Milana Luchino Visconti je umro nekoliko dana nakon što je najavio brutalnu kaznu za svoju nevernu suprugu. Nastavlja brat nadbiskup Giovanni (do 1354) i nećaci, Stefanovi sinovi, Bernabò, Galeazzo i Matteo.
  • 30. 1. - Günther von Schwarzburg je u Frankfurtu izabran za kralja Rimljana (Njemačke) od strane pristalica Wittelsbacha i protivnika Karla IV.
  • 14. 2. - U Štrazburškom masakru je spaljena čitava jevrejska zajednica, što je povezano sa političkim prevratom u gradu nekoliko dana ranije.
  • februar (ili april) - Francuski kralj kupuje od majorkanskog grad Montpellier za 120.000 ekija (prodat kralju Navare 1365, definitivno francuski 1383).
  • 6. 3. Vizantijsko-đenovski rat: novoizgrađena vizantijska flota propada zbog panike neiskusnih mornara. Kasnije: nakon što je veći deo Galate zapaljen (?), Đenovljani sklapaju mir uz plaćanje odštete. Vizantinci traže povratak Hiosa, dogovoren je "najam" od 10 godina.
  • 21. 3. - Masakr Jevreja u Erfurtu.
  • 30. 3. -   Ugovorom iz Romansa, Humbert II de Viennois, s titulom "delfin", tj. dauphin daje Dauphiné francuskom kralju - francuski nasljednici trona će nositi naslov dauphin, određeno je poštivanje regionalnih sloboda.

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

 
Car Dušan i carica Jelena, freska u Lesnovu
  • 6. 4. - Mletačko-dubrovačko poslanstvo upućeno kod cara Dušana, između ostalog žele da posreduju između Srbije i Bosne odn. Vizantije.[1]
  • maj - Đenovska ekspedicija iz Kafe/Feodosije uništila trapezuntsku flotu, u gradu Trapezuntu zatim ubijaju zapadnjake. U mirovnom sporazumu Đenovljani dobijaju Leonkastron/Kalepark u zamenu za Kerasunt/Giresun koji su zauzeli prošle godine.
  • 21. 5. - Na državnom saboru u Skoplju proglašen Dušanov zakonik (Dan pravosuđa Srbije), dopunjen je 1354.
  • 26. 5. - Nakon poraza u bici kod Eltvillea, Günther von Schwarzburg se sporazumeo sa Karlom IV da se odrekne pretenzija na titulu - umire sledećeg meseca, od kuge ili otrova.
  • 17. 6. - Karlo IV. je ponovno izabran za njemačkog kralja, u Frankfurtu.
  • 18. 6. - Engleski kralj je izdao Radničku naredbu (Ordinance of Labourers): ograničene plate i cene, zabranjeno davanje prosjacima. Radne snage je malo zbog velike smrtnosti od kuge, zakon nije mnogo efektivan.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

  • 16. 7. -   Francuska aneksija Dauphinéa; Humbert II prenosi, uz novčanu nadoknadu, svoja prava Charlesu, unuku francuskog kralja, koji time postaje prvi dauphin - naslednici francuskog trona će do 19. stoleća imati titulu dofen.
  • 16. 7. - Mletački odgovor bosanskom banu: obratiće se caru Dušanu radi postizanja mira, misle da je nezgodno da ban podiže grad na zemlji koja je sporna sa carem (moguće Novi na ušću Neretve).[1]
  • 25. 7. - Karlo IV je ponovno okrunjen, u Aachenu. Sutradan je okrunjena i njegova nova supruga Ana Bavarska.
  • avgust - Kastiljski kralj Alfonso XI započinje opsadu granadskog Gibraltara - traje do marta.
  • avgust? - Kuga je u Norveškoj, stigla je engleskim brodom u Bergen (ali moguće da je u Oslu bila još proletos). Dolazi do sloma stanovništva, administracije i elite, tako da je zemlja u podređenom položaju u narednim vekovima.
  • 9 - 10. 9. - Razorni Apeninski zemljotresi u Italiji. Teško su stradali grad L'Aquila i opatija Monte Cassino, ima štete na rimskim spomenicima,
  • 20. 9. - Car Dušan izdao povelju Dubrovniku nakon pregovora u Novom Brdu, kojom su regulisani odnosi. Takođe, ukinuta je carina u Trebinju kao "novština", car je priznao dug Dubrovniku od 9.000 perpera na osnovu ranije oduzete robe.[2]
  • prije oktobra - Umrla je Margareta Češka, mlada supruga ugarsko-hrvatskoga kralja Ljudevita.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

  • 13. 12. - Oboleli i kompromitovani Mihajlo Veliki Komnin je zbačen sa trapezuntskog prestola. Postavljen je njegov mladi nećak Jovan, poslat iz Carigrada, koji vlada kao Aleksije III (do 1390).
  • decembar - Bosanski upad u Konavle - jedan od većih upada na Dušanovu teritoriju.[1][3] Ban je preko Gackog i Rudina provalio do grada Kotora.[4]
  • koncem godine - Nakon što je odstupio ban Nikola Seč, kralj je upravu hrvatskog kraljevstva povjerio mlađem bratu Stjepanu, pod titulom hercega (do 1354).[5]
  • koncem godine - Galicijsko-volinski ratovi: Kazimierz III je priključio deo Galicije (Haliča) Poljskoj (ali Litavci preotimaju sljedeće godine).[6]

Kroz godinu uredi

 
Jovan Oliver

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1349.

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 Delo cara Dušana. rastko.rs
  2. Istorija s.n. I, 546-8
  3. Kotromanići. rastko.rs
  4. Klaić, 118
  5. Klaić, 109
  6. Klaić, 115
Literatura