< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1330-e | 1340-e | 1350-e | 1360-e | 1370-e | 1380-e | 1390-e | >
<< | < | 1356. | 1357. | 1358. | 1359. | 1360. | 1361. | 1362. | 1363. | 1364. | > | >>

Godina 1360 (MCCCLX) bila je prijestupna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru (1. siječnja/januara).

1360. po kalendarima
Gregorijanski 1360. (MCCCLX)
Ab urbe condita 2113.
Islamski 761–762.
Iranski 738–739.
Hebrejski 5120–5121.
Bizantski 6868–6869.
Koptski 1076–1077.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1415–1416.
Shaka Samvat 1282–1283.
Kali Yuga 4461–4462.
Kineski
Kontinualno 3996–3997.
60 godina Yang Metal Miš
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11360.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

  • 3. 1. - Kralj Ljudevit potvrđuje Dubrovniku da može slobodno birati kneza (plašili su se da bi se mogao nametnuti ban Nikola Seč, kao u već nekoliko dalmatinskih gradova).[1]
  • 16. 1. - Mletački poslanik u Senju piše da su prilike u Dalmaciji loše i da svi "plaču" za Mlečanima.[2]
  • 18. 1. - Umro je kapetan naroda Mantove Luigi I Gonzaga, osnivač dinastije Gonzaga; nasleđuje ga sin Guido (do 1369), sa svojim sinovima Ugolinom (do 1362), Francescom i Ludovicom.
  • februar - Dubrovnik se žali mađarskom kralju da je ponovo pod pritiskom Vojislava Vojinovića (pošto je carica majka Jelena tražila da joj se vrate neke stvari cara Dušana).[3]
  • 17. 3. - Papin legat Albornoz je preuzeo kontrolu nad Bolonjom, koju pokušava zauzeti milanski lord Bernabò Visconti - papa ekskomunicira Viscontija.
  • 31. 3. - Engleski kralj Edward III je opseo Pariz (do 12. 4.).

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

  • 13. 4. - "Crni ponedeljak": engleska vojska je kod Yvelinesa pogođena olujom sa gradom koji ubija ljude i životinje.
  • 8. 5. - Sastavljen je Ugovor iz Brétignya između engleskog i francuskog, zarobljenog kralja, Edwarda III i Jeana II - Englez dobija proširenu Akvitaniju, veliki deo jugozapada Francuske, u punom suverenitetu, kao i Kanalska ostrva, ali se odriče pretenzija na francusku krunu.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

  • jun/jul - Granadski sultan Ismail II je zbačen i ubijen od strane svog rođaka i zeta, koji postaje sultan Muhamed VI (do 1362).
  • leto - Car Uroš se ženi vlaškom princezom Anom Besarab.
  • leto - Danski kralj Valdemar IV je povratio Skåne u Švedskoj (vratiće se Švedskoj 1658).
 
Mali grb Balšića
 
Grb Vojinovića
  • 29. 9. - Dubrovčani dobili povlastice za trgovinu u srpskoj carevini,[3] ali poimenično se pominju Vojinović i, prvi put Balšići u Zeti. U ovo vreme na čelu porodice je Balša I, imaju samo pojas između Skadarskog jezera i mora, možda grad Bar.[4] Balšići su oblasni gospodari do 1421.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

 
Francuska nakon Ugovora iz Bretignyja
  • 24. 10. - Ugovor iz Brétignyja je ratificiran u Calaisu - kraj prve faze Stogodišnjeg rata, nastavlja se 1369. Francuski kralj je oslobođen, ostavlja sina Louisa I Anžujskog kao zamenskog taoca (trebalo je da ostane šest meseci, ali se odužilo na tri godine, kada je pobegao).
  • oktobar/novembar - Ugarska kraljica majka Elizabeta je sa barunima stigla u Dalmaciju, u Zadar - kralj ju je poslao da "popravi stanje kraljevina Dalmacije i Hrvatske". Rješavaju se i neke parnice, npr. potvrđeno je da plemenu Lapčanima pripada zemlja Karin; odbijena je tužba nekih kojih su optužili Ivana Nelipića da ime je uzurpirao zemlju u Cetini.[5]
  • novembar - Ugarski vojnici dolaze u Bolonju, u pomoć Albornozu, sa njegovim ljudima opsedaju Parmu 24-og. Ljudevit je poslao nekoliko hiljada ljudi na čelu sa knezom Šimunom, ali ovi su počeli pljačkati i činiti nasilja, pa je kralj opozvao vojsku i bacio Šimuna u tamnicu.[6]
  • 16. 11. - Slavonski sabor u Zagrebu, u gradu je i kralj Ljudevit.[2]
  • novembar, krajem - Vojinović traži od Dubrovčana da mu daju deo teritorije, Ston ili Žrnovnicu (borbe počinju sledećeg januara).[3]
  • 28. 11. - Kralj je potvrdio knezovima Dioniziju i Pavlu Baboniću kralj Krupu.[7]
  • 5. 12. - Doneta odluka o tzv. konjskom franku, Franc à cheval - da bi se platio otkup francuskog kralja, kuje se zlatni franak, livre tournois (u opticaju od sledećeg februara, to je prvi francuski franak).

Kroz godinu uredi

  • 1359/60 - Umro je Fridrih I Celjski, nasleđuje ga Herman I (do 1385, do 1368. sa bratom Ulrikom I).
  • Kesar Grgur Branković, Vukov brat, podigao je manastir Sveti Zaum na Ohridskom jezeru.
  • Župan Vukoslav, sa sinovima Crepom i Držmanom, poklonio je manastir Presvete Bogorodice u Lešju kod Paraćina
  • 1360-61 - Darovnicu Hilandaru potpisuje car Uroš, ali se kaže da "gospođa sveta carica zapovedi sama u Seru" - carica majka Jelena/monahinja Jelisaveta se osamostalila, uvodi senat i vaseljenske sudije.[8]
  • Cetinski knez Ivan Nelipić je postavljen za župana u županiji Vrbaškoj i Sanskoj.[9]
  • Edward Crni Princ je blizu estuara Žironde izgradio prvi pravi Svjetionik Cordouan.
  • Umro je bagrationski gruzijski kralj David IX., nasleđuje ga sin i suvladar Bagrat V. Veliki (do 1393).
  • Crveni turbani su napadali Goryeo 1359-60, ove godine su nakratko zauzeli Kaesŏng. Na jugu je samoproglašeni car dinastije Tianwen Xu Shouhui ubijen od strane bivšeg saveznika Chen Youliang, koji proglašava kratkotrajnu dinastiju Chen Han i započinje sukob sa Zhu Yuanzhangom (kasniji prvi car dinastije Ming, Hongwu).
  • 1360-63 - Novi talas kuge u Evropi, u Francuskoj i Italiji 1360-61.[10]

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1360.
  • Nikifor Grigora, istoričar, polihistor (* ca. 1295)
  • druga polovica - Ivan, herceg Slavonije, Hrvatske i Dalmacije, kraljev sinovac (* 1351-52)[2]
  • c. Jovan Kukuzelis, vizantijski kompozitor, svetac (* ca. 1280)

Reference uredi

  1. Klaić, 137
  2. 2,0 2,1 2,2 Klaić, 154
  3. 3,0 3,1 3,2 Raspad Srpske Carevine. rastko.rs
  4. Istorija s. n. I, 579
  5. Klaić, 154-6
  6. Klaić, 165
  7. Klaić, 157
  8. Istorija s. n. I, 577
  9. Klaić, 156
  10. The Great Transition, By B. M. S. Campbell, p. 313
Literatura