1390-e

1390-e su decenija koja je počela 1. januara 1390. i završila 31. decembra 1399.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 13. vijek14. vijek15. vijek
Decenije: 1360-e 1370-e 1380-e1390-e1400-e 1410-e 1420-e
Godine: 1390 1391 1392 1393 1394 1395 1396 1397 1398 1399
Kategorije: RođenjaSmrtiArhitektura
NastanciPrestanci

DogađajiUredi

HrvatskaUredi

1390
  • 28. 4. - Splitsko vijeće odaslalo poslanike na Tvrtkov dvor u Sutisci.
  • 29. 4. - Venecija šalje poslanika da ispita da li bi dalmatinski gradovi, pritisnuti od Tvrtka i hrvatskih pobunjenika, stupili pod mletačku vlast (bezuspešno).
  • 9. 5. - Gradsko vijeće Trogira neočekivano odbija predaju Tvrtku.
  • 2. 6. - Splitski poslanici predali grad Tvrtkovoj vlasti, ovaj im potvrđuje povelje i određuje točne granice prema Klisu, Omišu i Poljici.
  • 8. 6. - Trogirani se pokorili Tvrtku
  • 11. 6. - Šibenik pod Tvrtkovom vlašću (njegova nova titula u ovo doba je "kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja").
  • 17. 7. - Ivan Krčki Frankopan ustupio grad Slunj Pavlu Zrinskom, za 4000 dukata.
  • 23. 7. - Brač pod Tvrtkovom vlašću, u ovo doba i Hvar i Korčula.
  • 1. 8. - Tvrtkovi izaslanici određuju granice splitske općine - od Solina do Cetine.
  • rujan - Žigmundov slavonski ban Detrik Bubek provalio do Tvrtkovog Knina, ali bez uspjeha.
1391
  • 16. 2. - Umro Ivan Paližna, bivši ban i vranski prior, protivnik kralja Žigmunda a Tvrtkov pristalica.
  • travanj - Kraljica Marija boravi u križevačkoj županiji (selo Ladislav) i Virovitici.
  • ca. 15. 6. - Ladislav Napuljski počinje izdavati povelje i darovnice svojim pristalicama u Hrvatskoj, koji ga žele za ugarsko-hrvatskog vladara (npr. braća Horvat).
  • 17. 7. - Hrvoje Vukčić i brat Vuk dobili od Ladislava zvanje hrvatsko-dalmatinskih banova.
  • 5-6. 9. - Kralj Žigmund boravi u Požegi.
  • t. g. - Turci prvi put prelaze preko Save, u sremsku županiju; kod Manđelosa ih suzbio Ivan Morović, ali zarobili mu brata Dionizija.
1392
1393
  • travanj - Hrvatski ban Ivan Frankapan šalje senjskog biskupa Leonarda u Veneciju, gdje moli za brodove radi opsade Zadra i predlaže savez sa ugarskim kraljem Žigmundom - oboje odbijeno.
  • srpanj - Sastanak kraljeva Žigmunda i Dabiše u Đakovu - mir, Dabiša se odriče Hrvatske i Dalmacije, naslediće ga Žigmund.
  • 29. 11. - U Senju umro hrvatsko-dalmatinski ban i knez Ivan Frankapan; nasljeđuje ga krbavski knez Butko Kurjaković.
1394
  • 27. 1. - Savez hrvatsko-dalmatinskog bana Butka Kurjakovića sa gradom Zadrom (prijateljstvo i savez protiv neprijatelja kralja Žigmunda).
  • 11. 3. - Pobuna na Pagu protiv vlasti grada Zadra, koji na to brutalno odgovara.
  • 12. 8. - Vojska kralja Žigmunda, sa novim hrvatsko-dalmatinskim banom Nikolom Gorjanskim zauzela i spalila tvrđavu Dobor (kod Modriče) - zarobljena braća Horvat (Ivan i Pavao), vođe hrvatske opozicije Žigmundu, i mnogi drugi.
    • poslije Dobora - Dabiša se mora izričito odreći pretenzija u Hrvatskoj i Dalmaciji; ban Nikola Gorjanski porazio Vuka Vukčića kod Knina i zauzeo grad - kraj 12-godišnje pobune u Hrvatskoj.
  • 15. 8. - Ivan Horvat raščerečen u Pečuhu; nekoliko dana kasnije u Budimu pogubljen 31 plemić, i Čovko, verni mačonoša Stjepana Konta.
  • prosinac - Split izabrao Nikolu Gorjanskog, hrvatsko-dalmatinskog bana, za svog kneza.
  • Novi mačvanski ban je Stjepan I. Korogy, a slavonski Detrik Bubek (obojica po drugi put).
1395
1396
  • 22. 2. - Na Žigmundov zahtjev, dubrovačko Veliko vijeće prisegnulo ugarskoj kruni (Žigmundova nesigurnost nakon smrti supruge Marije).
  • 5 - 24. 6. - Veliki sabor (sinoda) Hrvatske i Dalmacije u Ninu, predsjedaju kraljev povjerenik Ivan, biskup zagrebački, i ban Nikola sa bratom Ivanom.
  • pol. lipnja - Francuski i nemački krstaši stigli u Budim, pridružiće im se i Englezi, Ivanovci, te češki i poljski vitezovi, kao i vlastela, građani i pučani iz Hrvatske i Dalmacije.
  • 20. 7. - Zadar uputio naoružanu galiju na istok, pod komandom Filipa Đorđića.
  • oktobar? - Bajazitova odmazda: Turci zapalili Sremsku Mitrovicu (stanovništvo preseljeno u Bursu[2]), bez ometanja haraju Slavonijom do Štajerske, zapalili Ptuj.
  • 17. 12. - Izbio sukob između kaptolskog grada Zagreba i slobodne općine Gradec.
  • decembar? - Kralj Žigmund postavio Đurđa II Balšića za kneza Korčule i Hvara.
  • 18. 12. - Žigmund stigao sa mletačkim galijama do dubrovačkog Lokruma (u gradu boravio 21 - 29. 12.) (u međuvremenu se u Hrvatskoj opet razvio pokret protiv njega).
  • U Zadru osnovano Generalno filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda (Sveučilište u Zadru).
1397
1398
  • ožujak-lipanj - Kralj Žigmund boravi u Slavoniji, gdje sakuplja vojsku protiv vojvode Hrvoja.
1399


BosnaUredi

1390
 
Bosna 1390
  • 2. 6. - Splitski poslanici predali grad Tvrtkovoj vlasti, ovaj im potvrđuje povelje i određuje točne granice prema Klisu, Omišu i Poljici.
  • 8. 6. - Trogirani se pokorili Tvrtku
  • 11. 6. - Šibenik pod Tvrtkovom vlašću (njegova nova titula u ovo doba je "kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja").
  • 4. 7. - U Dubrovniku odlučeno da se u grad primaju Vlasi, bez oružja, koji beže sa stokom i porodicom od Turaka; odluka ponavljana 3. 12. i 16. 3. 1391[3].
  • 23. 7. - Brač pod Tvrtkovom vlašću, u ovo doba i Hvar i Korčula.
  • kraj kolovoza - Bosanski poslanici u Veneciji, bezuspešno predlažu savez Mlečanima; Tvrtko u ovo doba planira prosidbu kćerke austrijskog vojvode Albrehta III. Habsburškog.
  • približno - Umro bosanski humski velikaš Radivoje Bogavčić, nasljeđuje ga sin Đurđe ili Juraj Radivojević.
1391
1392
1393
  • juli - Sastanak kraljeva Žigmunda i Dabiše u Đakovu - mir, Dabiša se odriče Hrvatske i Dalmacije, naslediće ga Žigmund.
  • 23. 8. - Povelja Hrvoja Vukčića kojom priznaje đakovački dogovor (u slučaju rata služiće Žigmundu a ne Dabiši).
  • septembar - Odmetnici od Žigmunda, braća Ivan i Pavao Horvat u Bosni.
1394
  • januar? - Razlaz i sukob bosanskog kralja Stjepana Dabiše sa Ivanom Horvatom i drugim protivnicima ugarsko-hrvatskog kralja Žigmunda.
  • jun - Dabišin knez Ivan Radivojević opseda Horvatove ljude u Omišu i zauzima grad.
  • 12. 8. - Vojska kralja Žigmunda, sa novim hrvatsko-dalmatinskim banom Nikolom Gorjanskim zauzela i spalila tvrđavu Dobor (kod Modriče) - zarobljena braća Horvat (Ivan i Pavao), vođe hrvatske opozicije Žigmundu, i mnogi drugi.
    • poslije Dobora - Dabiša se mora izričito odreći pretenzija u Hrvatskoj i Dalmaciji; ban Nikola Gorjanski porazio Vuka Vukčića kod Knina i zauzeo grad - kraj 12-godišnje pobune u Hrvatskoj.
1395
1396
  • 22. 7. - Sandalj Hranić dobio mletačko građanstvo.
  • 18. 8. - Dubrovačka Republika odlučila da isplati danak bosanskoj kraljici Jeleni, iako nisu uklonjene carine njenih rođaka Nikolića[6].
  • 25. 11. - Dubrovačka Republika zabranjuje izvoz u Srbiju i Bosnu (opasnost od Turaka)[3].
  • 2. 12. - Dubrovčani dozvolili knezu Pavlu Radenoviću i Bosancima da se sklone u Ston, usled nekih meteža[3].
1397
1398
  • januar - U Bosnu provaljuje turska vojska (Bajazitovi sinovi i Stefan Lazarević kao vazal), ali trpi od jake zime i velikog snega - vojvoda Hrvoje Vukčić, pristaša Ladislava Napuljskog, osumnjičen za saučesništvo.
  • mart, druga polovina - Usled nereda u Bosni, pristalice kraljice Jelene (Nikolići i Radivojevići) traže utočište na dubrovačkoj teritoriji[8].
  • april - Dubrovčani prebacili u svoj grad Katarinu-Jelenu, ženu Sandalja Hranića, iz Budve, gdje se ona više nije osjećala bezbjedno.
  • ca. proljeće - Radič Sanković se oslobodio zahvaljujući metežima u Bosni (bio zatočen 1391, zbog prodaje Konavla Dubrovniku)[3].
  • maj - Stjepan Ostoja novi bosanski kralj, nakon što je Jelenu srušila vlastela (Vukčić, Hranić, Radenović).
  • 3. 6. - Knez Priboje Masnović, zapovednik Visokog, dobio dubrovačko građanstvo.
  • srpanj - Žigmund provalio u Hrvojev posed, do Vrbaskog grada, ali poražen.
  • kolovoz? - Hrvoje u kontranapadu zauzeo dubičku županiju od Emerika Bubeka, vranskog priora.
  • oktobar - Kralj Žigmund u Iloku[3] (novi napad na Bosnu, takođe neuspešan?[4]); Ostoja provodi zimu u Usori sa vojskom i velikašima[3].
1399


Srbija i ZetaUredi

1390
1391
1392
1393
1394
1395
1396
1397
  • 6. 10. - Vuk Branković umro u turskoj tamnici (pominje se i 6. 11. ove godine ili 6. 10. 1398).
  • Dečanska povelja kneginje Milice/monahinje Evgenije, izdata prilikom posete manastiru Dečani.
1398
  • januar - U Bosnu provaljuje turska vojska (Bajazitovi sinovi i Stefan Lazarević kao vazal), ali trpi od jake zime i velikog snega.
  • Posle pohoda u Bosnu:
  • Prvi put se spominje naziv Valjevo (ranije Gradac).
1399
  • mart - Dubrovčani sređuju odnose sa skopskim sandžak-begom Pašaitom; takođe pregovaraju sa Đurđem II.
  • septembar - Pobuna protiv mletačke vlasti oko Skadra i Drivasta, s umešanošću Đurđa II Balšića (traje dve godine, uz turske upade).


IzvoriUredi

  1. Dubrovačka Republika, V. Ćorović, rastko.rs
  2. СЕОБЕ СРПСКОГ НАРОДА У КРАЉЕВИНУ УГАРСКУ У XIV И XV ВЕКУ, S. Ćirković, rastko.rs
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 Historija Bosne, V. Ćorović
  4. 4,0 4,1 Kotromanići, Ž.Fajfrić, rastko.rs
  5. Historija Bosne, V. Ćorović, str. 193
  6. V. Ćorović, Historija Bosne, str. 198
  7. V. Ćorović, Historija Bosne, str. 199
  8. V. Ćorović, Historija Bosne, str. 200
  9. V. Ćorović, Historija Bosne, str. 204
  10. 10,0 10,1 10,2 10,3 10,4 10,5 10,6 10,7 10,8 Sveta loza kneza Lazara, Ž. Fajfrić, rastko.rs
  11. 11,0 11,1 11,2 Srbi između Turaka i Mađara, Ćorović, rastko.rs
  12. U Žitiju despota Stefana Lazarevića (Konstantin Filozof) se kaže za Bajazita: "sa svima silama svojim dođe i prešavši Dunav 6903" - 6903. g. vizantijske ere zahvata septembar 1394 - avgust 1395