1410-e
1410-e su decenija koja je počela 1. januara 1410. i završila 31. decembra 1419.
Milenijum: | 2. milenijum |
Vjekovi: | 14. vijek – 15. vijek – 16. vijek |
Decenije: | 1380-e 1390-e 1400-e – 1410-e – 1420-e 1430-e 1440-e |
Godine: | 1410 1411 1412 1413 1414 1415 1416 1417 1418 1419 |
Kategorije: | Rođenja – Smrti – Arhitektura Nastanci – Prestanci |
DogađajiUredi
HrvatskaUredi
- 18. 2. - Mletačka općina prekida trgovačke odnose sa Trogirom, jer ovaj pomaže od Mlečana opsadnuti Šibenik.
- 8. 11. - Mlečani ponudili Sandalju Hraniću 5.000 dukata za Ostrovicu, što ovaj prihvata.
- Ladislav i Emerik Iločki mačvanski banovi.
- 1409 ili početkom 1410 - Radi odbrane Šibenika Žigmund poslao kraljevsku četu pod komandom Petra z Myšlina.
- 13. 4. - Zastupnik Sandalja Hranića predao Mlečanima prodanu Ostrovicu i poklonjeni Skradin.
- 21. 7. - Žigmund Luksemburški izabran za nemačkog kralja i "kralja Rimljana" - krunisanje 1414 (zanemarivanje ugarsko-hrvatskih poslova).
- rujan - Prve ugarske čete u Furlaniji i mletačkoj Istri.
- + Hrvatski ban Karlo Kurjaković napada mletačke Ostrovicu, Vranu i Skradin.
- ca. 10. 10. - Ban Kurjaković uzeo Skradin Mlečanima.
- 24. 10. - Mletačko vijeće naredilo da se iz Zadra presele sumnjivi za veze sa Ugarskom (porodice Jurjević i Našić i dr.).
- 11. 11. - Kralj Žigmund šalje glavnu vojsku, na čelu sa Pipo Spanom, na mletačke posede; izazivaju ustanak u Istri.
- t. g. - Nastavlja se mletačka opsada Šibenika.
- Ivaniš Nelipić posvojio zeta Ivana (Anža) Frankapana.
- siječanj - Nakon Karla Kurjakovića novi banovi: u Hrvatskoj i Dalmaciji Petar Alben, u Slavoniji Pavao Čupor.
- ožujak - Pleme Šubići sa Vlasima uzeli Ostrovicu Mlečanima.
- 7. 5. - U Šibeniku pogubljene vođe pučke stranke koje su nakratko protjerale vlastelu.
- 22. 5. - Počeo veliki kongres u Budimu - knezovi, velikaši i vitezovi iz čitave Evrope na viteškim igrama i zabavama (tu su i velikaši iz sh. krajeva).
- svibanj-lipanj? - Vladislav Blagaj uzeo Buzet od Mlečana, a i Nikola Frankapan poslao čete u Istru.
- 27. 10. - 8. 11. - Kralj Žigmund u Zagrebu sa mnogom vlastelom (pripreme za pohod na Mletke).
- 30. 10. - Ugarski Šibenik se predao Mlecima nakon trogodišnje opsade.
- 15-19. 11. - Žigmund u Bihaću[1].
- 27 -29. 11. - Žigmund u Brinju, kod kneza Nikole Frankapana - izdaje povelju po kojoj Katarina, kći Ivaniša Nelipića i supruga Anža Frankapana može primiti za miraz očeve posjede (kasnije će biti izigrano).
- 16. 12. - Žigmund u Udinama; ugarske čete haraju Furlanijom ali bez pravih uspeha (Žigmund će se u Ugarsku i Hrvatsku vratiti tek 1419, u međuvremenu putuje Evropom a vlast sprovode ostrogonski nadbiskup Ivan Kanižaj i palatin Nikola Gorjanski).
- 18. 1. - Ugarsko-mletački rat: kralj Žigmund (Sigismund) napušta Udine i pokušava u mletačkoj Istri.
- 24 - 25. 1. - Žigmund neuspešno napada Kopar (u Istri će osvojiti samo Vodnjan i Valle, pre povratka u Furlaniju krajem veljače).
- 17. 4. - Uz posredovanje (protu)pape Ivana XXIII. sklopljeno primirje na pet godina između Žigmunda i Mletačke Republike.
- ca. 4. 6. - Split se odmetnuo od hercega Hrvoja Vukčića.
- srpanj - Dubrovčani u ime kralja Žigmunda posjeli otoke Brač, Korčula i Hvar, koji su pripadali Hrvoju (ugarski velikaši mu uzeli slavonske posjede) - stanovnici otoka se protive ovome a pretenzije imaju i Sandalj i Balša.
- 26. 6. - Pismo kralja Žigmunda: Brač, Korčula i Hvar ostaju Dubrovniku dok se drugačije ne odluči.
- ljeto - Turci upadaju u Slavoniju i do Zagreba.
- 1414-19 - Titulu bana Dalmacije i Hrvatske drži Ivan Alben od Medvedgrada.
- veljača - travanj - Turske pljačkaške čete izvesnog Zek Meleka se šire iz Bosne po Hrvatskoj (okolina Omiša, Splita, Trogira..., uništena tvrđava Zvoničac u Zagori), zvanično pomažu Hrvoja Vukčića.
- 27. 1. - Zabranjena trgovina robljem u Dubrovniku.
- april-maj? - Hrvojeva udovica Jelena dala Omiš bratu i "banu" Ivanišu.
- 21. 9. - Kralj Sigismund oduzima Brač, Hvar i Korčulu Dubrovčanima i daje ih dvorskom riteru Ladislavu Jakšu od Kušlja (povelja doneta u Calaisu, u Dubrovniku se saznalo 30. 1.).
- ca. 1. 11. - Na povratku iz Bosne, vojska Pipa Spana opustošila imanja Ladislava Tituševića u bodroškoj i baranjskoj županiji (zarobljen u Bosni prošle godine).
- Ivan Gorjanski se oslobodio iz turskog zarobljeništva, sa despotom Stefanom radi na oslobođenju ostalih zarobljenih 1415 - pregovori dugi i teški, Ivan Morović oslobođen tek 1419.
- 1416-17? - Kuga u Dubrovniku.
- veljača, krajem - Žigmundov dvorski vitez Vladislav /Jakšić/, sa titulom "kraljevskog komesara u kraljevini Dalmaciji", preuzeo otoke Korčulu, Brač i Hvar (Dubrovčani ih držali od 1413).
- 3. 1. - Nakon pritužbe zagrebačkog kaptola na kraljicu Barbaru u vezi ometanja posjeda Toplice kod Kalnika, kralj Žigmund piše palatinu Nikoli Gorjanskom da je opomene.
- svibanj - Po isteku petogodišnjeg primirja nastavlja se Ugarsko-mletački rat - ratišta su Furlanija, Istra i Dalmacija.
- 5. 9. - Mletačko vijeće naložilo svom jadranskom zapovjedniku Nikoli Capellu da napada Trogir i Split isključivo sa morske strane; istovremeno se u Splitu odvija unutrašnji sukob, bjegunci odlaze Mlečanima.
- 3. 12. - U Hvaru se izmirila pučka stranka sa vlastelom.
- 15. 1. - Ugarsko-mletački rat: Mletačko vijeće nalaže potkapetanu brodovlja Marku Mianiju da jednom galijom provodi trgovačku blokadu Trogira, Splita i Omiša; Trogir kasnije opsadnut i s kopna.
- ožujak - Trogirani se zalijeću po Jadranu protiv mletačkog brodovlja.
- 24. 4. - Kralj Žigmund izdao ovlast Ivanu Venturinu Zadraninu da plijeni mletačke brodove (sljedećeg mjeseca i Trogiraninu Jakovu Hlapčiću) - mletačko vijeće zaplijenilo Venturinovu imovinu 26. 5..
- 29. 5. - Venecija šalje nove najamnike u Šibenik, jer su prethodni stradali od kuge.
- rujan - U Dalmaciji ratuje hrvatsko-dalmatinski ban Albert de Ungh.
- Ugarski velikaš Ivan Morović se oslobodio iz turskog ropstva po cenu 40.000 forinti (zarobljen 1415).
BosnaUredi
- januar (ili mart?) - Rat protiv Ostojine Bosne: ugarska vojska pod Pavlom Bisenom napada dolinama Bosne i Drine uz pomoć saveznika: Karlo Kurjaković napada Hranićevu Ostrovicu i Skradin, herceg Hrvoje napada Ostoju, sa istoka pomaže despot Stefan - padaju Srebrenik, Vranduk, Kučlat, Brodar, Bobovac i Podvisoki.
- 4. 3. - Plaćenici iz Žigmundove vojske opljačkali dubrovačke trgovce pod Visokim (kako se republika žali kralju).
- rujan - Kralj Žigmund u Bosni, izgleda uz pomoć hercega Hrvoja porazio Ostoju, Hranića i Pavla Radenovića.
- oktobar - Bosanski kralj Ostoja se s vojvodama (privremeno) pokorio Žigmundu.
- 5. 1. - Bosanski vojvoda Sandalj Hranić primljen za mletačkog građanina (prodao im Ostrovicu u Dalmaciji).
- zima - Ustanak protiv Mađara u Bosni (Sandalj Hranić i Pavle Radenović) koji pomažu Turci; borbe u Srebrenici u kojima stradaju prougarski dubrovački trgovci.
- maj - Ugarska vojska opet kontroliše Bosnu.
- oktobar - Žigmundov sporazum sa Bosancima: kralj Stjepan Ostoja, Hranić i Radenović zadržavaju posede a sebi uzima Usoru (Ivan Gorjanski, Soli (Tuzla) (Ivan Morović); Žigmundov saveznik Hrvoje Vukčić Hrvatinić od ranije drži Donje Kraje sa Jajcem.
- decembar - Razvod Sandalja Hranića i Katarine Vuković, što izaziva neprijateljstvo sa Hrvatinićima; ženi se Jelenom Lazarević Balšić.
- 8. 5. - Knez Vuk, nećak kralja Ostoje, kod Visokog ubio i opljačkao dubrovačkog trgovca Jakšu Bunića.
- april-maj - Pomoć despotu Stefanu protiv Muse: Ivan Morović, Sandalj Hranić i Mehmed; Hrvoje Vukčić za to vreme upada u Sandaljeve posede.
- ca. 4. 6. - Split se odmetnuo od hercega Hrvoja Vukčića.
- 16. 6. - Kralj Žigmund daje župu Sanu braći Blagaj, oduzevši je od Hrvoja Vukčića koji je optužen za odmetništvo (navodno pronađeno pismo kojim je pozivao Turke) - susedi ga napadaju.
- 2. 10. - Srebrenica se prvi put pominje u posedu despota Stefana (verovatno predata 1412).
- približno - Umro skopski namesnik Paša Jigit-beg, nasleđuje ga Ishak-beg (zadužen i za Bosansko Krajište).
- jun - Ishak-beg okupio vojsku u Skoplju i krenuo na Bosnu; Sandalj Hranić je ne može zaustaviti (pomoć Hrvoju Vukčiću koji od prošle godine ratuje sa susedima).
- 5. 7. - Turska vojska na gornjem Vrbasu, kod Hrvoja; delovi vojske zatim haraju istočnom Slavonijom (oblast Ivana Morovića) i do Zagreba (o čemu Dubrovčani izveštavaju 14. 8.) - "prva turska provala u srce hrvatskih zemalja" (vidi i jesen 1396).
- 23. 7. - Dubrovčani dozvoljavaju sklonište izbeglicama u Stonu.
- avgust - Sa Turcima se u Bosnu vraća Tvrtko II[2] (zbačen 1408-09, presto preuzima tek 1421); Vlasi sa dubrovačkog zemljišta se izjašnjavaju za njega i napadaju ljude Sandalja Hranića (opšta nesigurnost u zemlji). Turci će i prezimiti u Bosni.
- 16. 6. - Zek Melek sa četama napustio Bosnu po sultanovom pozivu, a Ishak-beg već sprema novu vojsku za haranje "zapadno od Bosne" (prema dubrovačkom pismu Sigismundu od 28. 6.); istog dana usorski vojvoda i požeški župan Ivan Gorjanski došao u Doboj (prvi pomen tog grada) - sakuplja se ugarsko-hrvatska vojska.
- kolovoz, prva polovina - Sukobi ugarsko-hrvatskih i turskih četa u Usori, prvi zauzimaju tvrđavu Kovač od bosanskog vojvode Dubravčića.
- ca. 10. 8. - Glavni ugarsko-turski okršaj se događa u župi Lašva - tursko-bosanska pobeda s mnogo zarobljenih velikaša (Morović, Gorjanski...), Hrvoje dao udaviti Pavla Čupora u volovskoj koži (osveta za uvredu).
- Turske čete se nakon ovoga zaleću do Celja u Štajerskoj.
- 23. 8. - Ubijen bosanski knez Pavle Radenović (krivci vojvoda Sandalj Hranić i kralj Ostoja Kotromanić) - Pavlovići (Petar i Radoslav) zatim vode osvetnički rat uz pomoć Turaka.
- decembar - Turci aktivni na jugu Bosne, u Humu - vojska Pavlovića, na čelu sa braćom Miloradović, sa turskim četama protiv Hranića.
- 21. 3. - Dubrovačka općina šalje brodove prema kopnu radi spasavanja izbjeglica (Turci ratuju u Humu za kneza Petra Pavlovića).
- april - Umro Hrvoje Vukčić, bosanski veliki vojvoda - ostaje sin Balša Hercegović (bez značaja) i udovica Jelena Nelipić.
- jun-jul - Bosanski kralja Stjepan Ostoja se oženio Jelenom Nelipić Vukčić, nakon što se razveo od Kujave Radenović.
- 12. 10. - Dubrovačko pismo kraljici Barbari: "Bosna sva razasuta" (građanski rat nakon ubistva Pavla Radenovića).
- Ugarski vojvoda Pipo Spano ("Filip Madžarin") na jesen ratuje u Bosni.
- Turska vojska povučena iz Bosne zbog sukoba Mehmeda I i pretendenta Mustafe (prema dubrovačkom pismu od 25. 12.).
- U Bosni se nastavlja rat između Sandalja Hranića i Pavlovića - ovi imaju prednost, zauzeli su Konavle.
- Kuga na Balkanu?.
- oktobar - Turci se vratili u Bosnu, Sandalj Hranić priznaje njihovu vrhovnu vlast (bio pod velikim pritiskom Turaka i Pavlovića u građanskom ratu, pomaže mu pastorak Balša III Balšić).
- novembar? - Umro bosanski kralj Stjepan Ostoja, nasleđuje ga sin Stjepan Ostojić.
- 27. 6. - Sandalj Hranić prodao svoju polovinu Konavala Dubrovačkoj Republici za 30.000 perpera i druge povlastice; u Konavlima zbog toga izbija pobuna (drugu polovinu Konavala drže Pavlovići).
- 4. 12. - Bosanski kralj Stjepan Ostojić odobrava Dubrovčanima kupovinu celih Konavala, za 500 perpera godišnje.
- Nastavlja se rat Sandalja Hranića i Petra Pavlovića.
- Jelena Nelipac, udovica Hrvoja Vukčića i Stjepana Ostoje bačena u tamnicu (rivalstvo sa prvom Ostojinom ženom Kujavom).
Srbija i ZetaUredi
- januar - Prvi skadarski rat: Balša III Balšić napao mletačke posede, jer su ovi izigrali sporazum koji je s njima sklopila Jelena Balšić; ima i flotu na Skadarskom jezeru.
- 13. 2. - Osmanski interegnum: Musa Čelebi kod Jambola uz vlašku pomoć porazio Sulejmanovog beglerbega Sinana. Despot Stefan stupa u savez sa Musom, a prelaze mu i Vuk Lazarević i Đurđe Branković.
- februar - Kotor se nudi pod mletačku vlast (što Senat prvi put prihvata), ali kasnije odustaje, zaplašen od Balšića.
- mart, početkom - Koja Zakarija nudi Mlečanima da im priđe sa rođacima Đuraševićima, ali ovi ne žele pokvariti mir sa Sulejman Čelebijem.
- 15. 6. - Bitka kod Kosmidiona - Sulejman porazio Musu; Vuk Lazarević i Lazar Branković prešli od Muse Sulejmanu, koji ih šalje u Srbiju.
- Despot Stefan zatim boravi u Carigradu (Manojlo II mu potvrđuje despotsku titulu) i kod vlaškog vojvode Mirče.
- jun - Pobuna mletačkih pronijara u okolini Skadra, kojeg zatim opseda Balša III.
- 4. 7. - Vuk Lazarević i Lazar Branković uhvaćeni u Filipopolju (Plovdivu) od Musinih ljudi, Vuk ubijen dva dana kasnije.
- 11. 7. - Musa opet poražen kod Jedrena, ubijen Lazar Branković, a Sulejman zato dozvolio Đurđu da spali Filipopolj; Musa beži u Srbiju preko Vidina.
- ? - Podignut manastir Rudenica kod Aleksandrovca.
- januar - Nova ponuda Kotorana za predaju grada Mlečanima (pregovori o tome bez rezultata).
- septembar - Musine snage opsedaju Selimvriju, u kome se nalazi Sulejmanov sin Orhan (sa Musom je i Đurđe Branković, dok nije prebegao u životnoj opasnosti); despot Stefan ratuje protiv Muse u pirotskom kraju.
- decembar - Despot Stefan sa sandžakbezima Skoplja i Ćustendila upada u Musine zemlje, neuspešno istura princa Dauda Saudžijeva za sultana; istovremeno Mehmed ne uspeva preći nabujalu Maricu.
- t. g. - Pomirenje despota Stefana i Đurđa Brankovića.
- Nesigurnost za dubrovačku trgovinu: Sandalj Hranić naplaćuje novu carinu na kožu u Onogoštu (Nikšiću), a tokom leta družine Bjelopavlića, Ozrinića, Maznića i Malonšića opljačkale dubrovačke trgovce do gole kože[3].
- Negde tokom 1404-11 - "Lavoobrazni muž" Karaljuk (Novak) ratuje hajdučki protiv Turaka.
- U dubrovačkim dokumentima se prvi put pominje Ljubovija (Gliubeuina, Gliubeuigna).
- ? Despot Stefan dobio od Žigmunda grad Satmar (Satu Mare).
- januar (u vreme ram. bajrama 16. 1.) - Musa Čelebi provalio u zemlju despota Stefana, hara vranjski kraj kesara Uglješe Vlatkovića, zatim napada Novo Brdo ali je odbijen (prvi turski napad na Novo Brdo, u odbrani učestvovali i dubrovački trgovci).
- 29. 1. - Despot Stefan Lazarević potpisao Zakon o rudnicima i Statut grada Novo Brdo.
- april - Prvi skadarski rat: tokom pregovora sa Mlečanima Balša III Balšić opsjeo Bar (zauzeo ga tokom godine).
- 24. 7. - Balša III nastavlja napade na mletačka mesta, u kojima vlada glad.
- avgust - Sandalj Hranić pustoši kotorsku teritoriju.
- oktobar - Đurađ Branković se vratio u Srbiju, iskravši se iz Soluna, i pomirio s ujakom Stefanom Lazarevićem.
- 26. 11. - Poslanici Sandalja Hranića u Veneciji dogovorili mir između Balše III i Mlečana - povratak na početno stanje iz 1405, Ulcinj, Bar i Budva se vraćaju Balši (Sandalj je Balšin očuh).
- Despot Stefan dobio Srebrenicu od kralja Sigismunda.
- 30. 1. - Balša III Balšić izdao povelju kojom je ratifikovan mir sa Venecijom (u ovo vrijeme se oženio Boljom, kćerkom Koje Zakarije, gospodara Danja).
- zima-proleće - Musa Čelebi na pohodu: od pobunjenog bega Hamze uzima Svrljig i Sokolnicu; zatim upada u Srbiju despota Stefana i osvaja Bolvan, Lipovac, Stalać (smrt Vojvode Prijezde/Todora od Stalaća), Petrus, Kruševac, do Koprijana (raseljava srpsko stanovništvo iz mesta koje je zauzeo).
- februar? - Balša III se pridružio Sandaljevom ratu protiv Kotora (tokom godine Kotorani napadaju i dubrovačke brodove koji prevoze Balšine ljude i robu).
- april-maj - Pomoć despotu Stefanu protiv Muse: Ivan Morović, Sandalj Hranić i Mehmed; Hrvoje Vukčić za to vreme upada u Sandaljeve posede.
- 5. 7. - Bitka kod Čamurlua, blizu Sofije: Mehmed I uz pomoć Đurđa Brankovića porazio Musu, koji je posle bitke zadavljen - kraj Osmanskog interegnuma.
- 2. 10. - Srebrenica se prvi put pominje u posedu despota Stefana (verovatno predata 1412).
- 1407-13 - Podignut i živopisan manastir Kalenić, zadužbina protovestijara Bogdana, žene Milice i brata Petra.
- Despot Stefan dobio od Mehmeda Znepolje i Koprijan (početak osmogodišnjeg perioda mira).
- približno - Umro skopski namesnik Paša Jigit-beg, nasleđuje ga Ishak-beg (zadužen i za Bosansko Krajište).
- Balša III izgradio crkvu sv. Nikole u manastiru Praskvica u Paštrovićima (kod Miločera).
- oktobar - Umro Mrkša Žarković, vladar Valone, Berata, Kanine i Himara - nastavlja udovica Ruđina (kćerka Balše II), koja uzaludno nudi te gradove Mlečanima.
- 26. 12. - Đurađ Branković se oženio Irinom Kantakuzinom (poznatija kao "prokleta Jerina"); Dubrovčani se izvinjavaju zbog kašnjenja na venčanje jer Turci prezimljavaju u Bosni.
- prva polovina godine - Kotor pregovara o miru sa Sandaljem Hranićem, ovaj zahteva 12.000 dukata pologa (četvorica kotorskih vlastelina-pregovarača ostaju preko devet godina u tamnici), daju mu prihode od prodaje soli.
- mart? - Balša III popalio skadarsko selo Kalderon (spor oko dvojice hotskih glavara prebeglih od Balše).
- + približno - Umro Nikita Topija gospodar Kroje - grad uzimaju Turci.
- 24. 12. - Ljudi Balše III opljačkali mletački brod koji je prevozio ahajsko-patraskog poslanika kanonika Florija (ubijen komandant broda).
- U Dubrovačkim spisima se prvi put pominje Krupanj (Crupagn).
- Kuga na Balkanu?.
- oktobar - Mlečani naredili zaplenu imovine ulcinjskih trgovaca, kao nadoknadu trgovcima iz Lješa za žito uzeto 1416 (bliži se Drugi skadarski rat sa Balšom).
- Završen Manastir Manasija (građen od 1407).
- Prva polovina godine - Sukob Balše III Balšića i Hota sa mletačkog zemljišta; i Mataguži se nude u mletačku službu što ovi odbijaju.
- 1418/19 - Balša III dao Budvu na upravi rođaci Ruđini, nekadašnjoj gospodarici Valone (Budve se odrekao Koja Zakarija).
- 1418-19 - Nikon je srpski patrijarh nakon Kirila.
- mart - Započinje Drugi skadarski rat: Balša III Balšić zauzima deo mletačkog skadarskog distrikta, opsjeda Drivast (ratovanje finansira zaplenom 600 libara dubrovačkog srebra).
- + Izveštava se da je Stefan Balšić ("de Maramonte") u Zeti (stigao nedavno iz južne Italije) - njega i Balšu III nazivaju "gospodarima Zete".
- 22. 5. - Papa Martin V potvrđuje izvesnog Gregorija de Here za biskupa u Beogradu.
- maj - Mlečani ucenili Balšinu glavu na 2.000 dukata u novcu i isto toliko u posedima, ovaj krajem meseca zauzima Drivast, sem tvrđave.
- avgust, krajem - Balša III zauzeo i drivastansku tvrđavu, zatim blokira rijeku Bojanu.