1430-e

1430-e su decenija koja je počela 1. januara 1430. i završila 31. decembra 1439.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 14. vijek15. vijek16. vijek
Decenije: 1400-e 1410-e 1420-e1430-e1440-e 1450-e 1460-e
Godine: 1430 1431 1432 1433 1434 1435 1436 1437 1438 1439
Kategorije: RođenjaSmrtiArhitektura
NastanciPrestanci

HrvatskaUredi

1430
  • 10. 2. - Prvi pomen Matka Talovca, kao kastelana u Kovinu (ubrzo prelazi u Srebrenik u Usori).
  • svibanj - Kralj Žigmund napušta Ugarsku (do 1434) - uprava ostaje kraljici Barbari, tastu Hermanu, palatinu Nikoli Gorjanskom i ostrogonskom nadbiskupu Jurju (Celjski su neprijatelji Frankapana).
  • septembar - Prvo dubrovačko poslanstvo odlazi sultanu[1].
  • jesen - Ban Nikola Frankapan u posjeti papi Martinu V. koji mu potvrđuje srodstvo s rimskom obitelji Frangipani.
1431
  • 6. 4. - Kralj Sigismund u Nirnbergu potvrdio banski položaj Nikoli Frankapanu, sa svim založenim gradovima, kotarima i županijama (što je Nikolu koštalo još 14.000 dukata).
  • 6. 12. - Dubrovačko poslanstvo na Porti dobilo povelju od sultana Murata II o dozvoli trgovine u Srbiji, Zeti i Bosni[2].
1432
1433
  • 22. 12. - Bazelski sabor izdao Dubrovačkoj Republici dozvolu trgovine s Turcima.
  • prosinac - Umro Nikola II. Gorjanski, ugarski palatin.
  • prva pol. godine - Umro Ivan Alben, zagrebački biskup, nakon čega ponovo dolazi do sukoba između Kaptola i Gradeca - kralj Žigmund šalje Matka Talovca da upravlja oboma.
  • Na inicijativu Ivana Stojkovića, dominikanskog generala, Bazelski sabor poziva Dubrovnik da bude posrednik u privođenju "patarena" i pravoslavaca katoličkoj crkvi - grad šalje izaslanike u Bosnu i Srbiju, bez uspeha.
  • Ugarsko-hrvatski kralj Žigmund koncipirao vojne kotare za odbranu od Mlečana, Turaka i husita.
1434
1435
1436
1437
1438
  • siječanj - Petar Talovac ban Hrvatske i Dalmacije umjesto Stjepana Frankopana.
  • 3. 2. - Kralj Albert naređuje Stjepanu Frankopanu da Zrinskima vrati Slunj ili 2000 zlatnika za koliko je grad bio založen.
  • 24. 2. - Kralj Albert određuje da u sporu između grofova Celjskih s jedne i općine Gradec i zagrebačkog Kaptola s druge strane sude mačvanski ban Ladislav Gorjanski i slavonski ban Matko Talovac.
1439
  • 27. 10. - Umro Albert II. Habsburgovac, kralj ugarsko-hrvatski i češki i izabrani nemački kralj; za sobom ostavlja suprugu Elizabetu trudnu sa Ladislavom (Albert se razbio u dan. Vojvodini tokom turskog napada na Srbiju).
  • decembar - Despot Đurđe planira da venča kraljicu Elizabetu sa sinom Lazarom (kako obaveštava Mlečane); despot prolazio kroz Srem i Zagreb.
  • Ivan Talovac postao vranski prior.


BosnaUredi

1430
  • ca. 25. 4. - Rat Pavlovića i Dubrovčana: Trebinjci Radoja Ljubišića Ljubobratića porazili dubrovačku četu i oplenili Župu (Radoslav Pavlović zaratio s Republikom nakon što je tražio da mu vrate Konavle koje im je prodao).
  • 30. 4. - Dubrovnik poziva Matka Talovca, gospodara Srebrenika u Usori, na savezništvo protiv Pavlovića (žale se i Sandalju Hraniću i kralju).
  • jun, početkom - Neuspešan dubrovački napad na Trebinje.
  • 10. 7. - Prvo pismo sultana Murata II Dubrovniku, pisano na srpskom (zauzima se za svog štićenika R. Pavlovića).
  • 5. 9. - Mletačka općina odbija molbu kralja Tvrtka II za 32.000 dukata kako bi otkupio neke gradove od Turaka (Hodidjed, Vrhbosna).
  • jesen - Bosanski kralj Tvrtko II uništio porodicu Zlatonosovići, što izaziva neprijateljstvo sa despotom Đurđem.
  • decembar - Na Porti se vodi parnica između Dubrovnika i Radoslava Pavlovića - ovaj iznosi falsifikat da je Konavle samo založio a ne prodao, ali Dubrovčani ga razotkrivaju.
1431
  • januar, krajem - Sultanov izaslanik u Dubrovniku, presuđuje njemu u korist u sukobu sa Radoslavom Pavlovićem (Klobuk, župe Vrm i Trebinje).
  • 19. 9. - Dubrovčani se žale kralju Sigismundu da im bosanski kralj Tvrtko II preti ratom u savezu sa Radoslavom Pavlovićem (koji radi na promeni odluke turske arbitraže).
  • 26. 9. - Prvi put se pominje Radivoj Ostojić, proturski pretendent na bosansku krunu.
  • Dubrovčani izveštavaju da je despot Đurđe učinio "izvestan skandal" prema bosanskoj kruni[4].
1432
1433
  • 2. 3. - Kralj Tvrtko II potvrdio u Sutisci mir između Dubrovnika i Radoslava Pavlovića.
  • pre aprila - Franjevac Jakob de Marchia došao u Bosnu radi inspekcije samostana i preobraćanja heretika - ubrzo odlazi zbog nesuglasica sa domaćim franjevcima i kraljem.
  • april - Tvrtko II i despot Đurđe nastavljaju rat, u okolini Zvornika.
  • jun - Sandalj Hranić se pridružuje despotu protiv Tvrtka.
    • do jeseni - Turci dovode Radivoja Ostojića u Bosnu, iz koje Tvrtko beži u Ugarsku; despot Đurđe uzeo Zvornik i Teočak (sa Sandaljem je od Turaka "kupio" Tvrtkovu zemlju).
1434
1435
  • 15. 3. - Umro vojvoda Sandalj Hranić, nasleđuje ga sinovac Stjepan Vukčić Kosača koji se ubrzo nalazi u borbama:
  • maj - Kralj Tvrtko II se nakratko vratio u Bosnu;
    • u zemlji je ponovo i franjevac Jacob de Marchia, kao glava vikarije bosanske (pojačanje discipline, rad protiv "patarena" i "šizmatika").
    • Kralj Žigmund poslao Matka Talovca (?) da napadne Hum Stjepana Vukčića - nakratko osvaja Drijevo.
  • avgust - U Hum dolazi 1500 Turaka (na čelu sa Ishak-begovim sinom Barakom) na poziv Stefana Vukćića - na udaru Pavlovićeva oblast (naročito Trebinje), Mađari napustili Drijevo; Turci zauzimaju Hodidjed i Vrhbosne.
  • 17. 12. - Franjevački general Vilim de Casalis opoziva povlastice bosanskim franjevicima (pružaju otpor Jacobu de Marchiji).
  • 1435-37 - Prema franjevačkom izveštaju, u borbama u Bosni srušeno i spaljeno oko 16 samostana i crkava.
1436
1437
1438
1439


Srbija i ZetaUredi

1430
1431
  • januar - U Veneciji nova runda srpsko-mletačkih pregovora (razrada mirovnog ugovora iz 1423).
  • 1. 2. - U Kotoru se mire Radič Grubačević i Radič Crnac, vođe promletačke odn. prodespotove stranke u Paštrovićima.
1432
  • oktobar? - Počeo rat između bosanskog kralja Tvrtka II i srpskog despota Đurđa; u sukobu i Sandalj Hranić (inače despotov pristalica) i Radoslav Pavlović.
  • Matko Talovac se pominje kao župan kovinski i kapetan beogradski.
1433
  • mart-april - Francuski putopisac Bertrandon de la Broquière prošao kroz Srbiju, gde se sreo sa despotom Đurđem.
  • proleće - Pobuna u Grblju protiv kotorske vlastele.
  • april - Tvrtko II i despot Đurđe nastavljaju rat, u okolini Zvornika.
  • jun - Sandalj Hranić se pridružuje despotu protiv Tvrtka.
    • do jeseni - Despot Đurđe uzeo Zvornik i Teočak (sa Sandaljem je od Turaka "kupio" Tvrtkovu zemlju).
  • novembar - Srpsko-mletački pregovori u Kotoru - despotu da se vrati Svetomiholjska metohija (Luštica) i deo Paštrovića, zauzvrat pomoć u gušenju pobune u Grblju; sklapanje sporazuma proslavljeno vatrometom od kojeg je izgoreo krov crkve sv. Franje.
  • Arijanit Spata diže trogodišnji ustanak protiv Turaka u Albaniji, nakon lažne vesti o Muratovoj smrti; Mlečani privremeno preuzeli Danj od turskog komandanta (okolinu zauzeo Nikola Dukađin); napadan i despotov Drivast, zbog Đurđevih veza sa sultanom.
  • 1431-33? - Konstantin Filozof: "Život despota Stefana".
1434
1435
1437
  • 19. 6. - Mađarsko-češka vojska prelazi kod Požežene u turski deo Srbije (zapovednici Pongrac od sv. Nikole, János Marczali, Jan Jiskra), kod Stalaća spalili turske brodove 22. 6. (ovaj pohod je odgovor na raniji tursko-vlaški upad do Sibiua).
  • 23. 6. - Uveče, pred Ivanjdan, mađarska vojska zapalila turski Kruševac; sutradan kreću na sever levom, despotovom, obalom Morave (protivno dogovoru) - ovo stvara nepoverenje Turaka prema despotu Đurđu.
  • 27. 6. - Bitka na Godominskom polju: mađarsko-češka vojska tokom prelaza Dunava potukla Ali-bega vidinskog kod Smedereva (učestvovao i Sibinjanin Janko).
  • novembar - Turske čete upadaju u Despotovinu[6], despot Đurđe sklapa mir po cenu gubitka Braničeva (skopski namesnik Ishak-beg podstiče sultana protiv Đurđa).
1438
  • ca. jul - avgust ? - Murat II napada Srbiju i Ugarsku (haranje i odvođenje roblja):
    • Turska vojska preko Vlaške upada u Erdelj - haranje uz slab otpor (Đurđevi odredi su još uvek uz Turke).
    • Druga vojska ulazi u Srbiju, srpske čete poražene 1. 8., Borač i Ravanica se predaju, Ostrvica zauzeta (samo uvertira za 1439).
  • Ova godina se pominje kao početak sistematskog danka u krvi[7].
1439
  • april, krajem - Sultan Murat II na čelu vojske kreće na Srbiju.
  • jun, krajem - Despot Đurđe sa užom porodicom odlazi u Ugarsku po pomoć; u Smederevu ostali Grgur Branković i Toma Kantakuzen (grad izložen stalnoj topovskoj paljbi).
  • 1. 8. - Kralj Albert u Segedinu dao despotu Đurđu grad Vilagoš u zarandskoj županiji; ugarska vojska se sporo okuplja.
  • 18. 8.[8] - Prvi pad Despotovine: Turci zauzeli Smederevo posle tromesečne opsade (nedovoljno hrane u gradu).
+ Zauzeta i Srebrenica, Zeta pošteđena od Turaka, pretenzije ima turski vazal Stefan Vukčić Kosača; mnogo roblja odvedeno iz Srbije.
+ Novo Brdo se drži do 1441.
  • 12. 9. - Na poziv Stefana Vukčića papa šalje hvarskog biskupa Tomu u Hum, Bosnu i Hrvatsku.
  • 17. 9. - Kralj Albert izdaje sa velikašima povelju u Titelu koja predviđa novi rat s Turcima za sledeće proleće.
  • septembar - Turski upad u Srem, kralj Albert ih odbio kod Slankamena.
  • decembar - Despot Đurđe planira da venča ugarsku kraljicu Elizabetu sa sinom Lazarom (kako obaveštava Mlečane).
  • Grgur Branković postavljen od sultana za upravnika osvojenih porodičnih teritorija.


IzvoriUredi

  1. V. Ćorović
  2. Istorija Crne Gore, knj. 2, tom 2, p. 161
  3. Detalji o dokumentu na arhinet.arhiv.hr
  4. V. Ćorović, Historija Bosne, p. 239
  5. V. Ćorović, Historija Bosne
  6. Klaić
  7. Ž. Fajfrić Sveta loza Brankovića] i članak Janitscharen na de Wiki
  8. V. Klaić daje 27. 8. kao datum pada Smedereva