1440-e
1440-e su decenija koja je počela 1. januara 1440. i završila 31. decembra 1449.
Milenijum: | 2. milenijum |
Vjekovi: | 14. vijek – 15. vijek – 16. vijek |
Decenije: | 1410-e 1420-e 1430-e – 1440-e – 1450-e 1460-e 1470-e |
Godine: | 1440 1441 1442 1443 1444 1445 1446 1447 1448 1449 |
Kategorije: | Rođenja – Smrti – Arhitektura Nastanci – Prestanci |
HrvatskaUredi
- siječanj - Ugarska kraljica Elizabeta nerado pristala na brak sa poljskim kraljem Vladislavom (Lazara Brankovića odsečno odbila zbog razlike u veri) - cilj rešenje razmirica oko Češke i sprečavanje poljsko-turskog saveza.
- 10. 1. - Kraljica Elizabeta dala Kostajnicu rođaku Ulrihu.
- 22. 2. - Rođen Ladislav V. Posmrtni, sin pokojnog ugarsko-hrvatskog kralja Alberta II..
- 6. 3. - Vladislav I. prihvatio ugarsku krunu na insistiranje ugarsko-hrvatske delegacije (ugovori utanačeni dva dana kasnije).
- ožujak, krajem - Kraljica Elizabeta dala zatočiti Matka Talovca i Emerika Marczala, Vladislavljeve pristalice.
- april - oktobar ? - Murat II pola godine opseda Beograd (prva turska opsada grada), komandant odbrane vranski prior Ivan Talovac, koriste rane puške; za to vreme haranja od Erdelja do ist. Slavonije, odvedeno mnogo roblja.
- 15. 5. - Kraljica Elizabeta krunisala Ladislava Posthumnog u Stolnom Biogradu, želeći da preduhitri Vladislava.
- 21. 5. - Vladislav ušao u Budim, Elizabeta pokušava da organizuje otpor (ali Ulrih Celjski zarobljen u Gjuru krajem meseca).
- 29. 6. - Sabor velikaša u Budimu: krunisanje Ladislava ništetno, za kralja izabran Vladislav.
- 17. 7. - Vladislav I. okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja krunom iz grobnice Sv. Stjepana (uobičajenu krunu uzela Elizabetina prijateljica) - ubrzo počinje građanski rat u Ugarskoj i Hrvatskoj.
- oktobar - Posle osmomesečne opsade Stefan Vukčić uzeo Omiš i Poljicu banu Matku.
- Oko ove godine Srbi se doseljavaju na primorje (npr. Šibenik) iz cetinskog kraja[1].
- Prva poznata redakcija Poljičkog statuta (spomenik "bosančice").
- 1. 3. - Bitka kod Samobora: Stjepan Banić od Lendave (pristalica kralja Vladislava) poražen od Ivana Vitovca, vojvode celjskih knezova.
- Akindžije ostavljaju žrtve za sobom u području Čepina[2].
- februar - Dubrovčani se zakleli na vernost sultanu i 1000 dukata u darovima godišnje[3].
- 16. 12. - U Győru svečano proglašen mirovni sporazum u ugarskom građanskom ratu.
- 19. 12. - Umrla udova kraljica Elizabeta; Ladislavljevu stvar preuzima njegov staratelj nemački kralj Fridrih i pristalice u zemlji.
- 1. 1. - Papa Eugen IV. izdao bulu kojom se odriče petine prihoda u korist pohoda protiv Turaka - uvod u krstaški pohod na Varnu.
- lipanj - Sabor u Budimu odlučio da se krene na Turke (na jesen, v. Srbija i Zeta).
- januar - Mlečani uzeli Omiš i Poljicu vojvodi Stjepanu Vukčiću Kosači.
- 24. 4. - Na budimskom saboru odlučeno da se nastavi rat protiv Turaka; istovremeno, mađarski kralj Vladislav I. šalje izaslanika Muratu.
- 15. 8.[4] - Segedinski mir Osmanske države i Ugarske na 10 godina (potvrđen dogovor iz juna); kardinal Julian Cesarini još ranije ubedio mađarskog kralja da ne poštuje ugovor (za nastavak rata su i vizantijski car i Skenderbeg).
- 10. 11. - Bitka kod Varne - težak poraz hrišćanske vojske od Osmanlija na čelu sa bivšim sultanom Muratom;
- poginuo mađarski kralj Vladislav I., nasleđuje ga mali Ladislav V. Posmrtni - do 1452. pod starateljstvom nemačkog cara Fridriha; Hunjadi Janoš je ugarski namesnik do smrti 1456.
- siječanj? - Umro ban Matko Talovac; zatim: Celjski grofovi Fridrih i Ulrih se proglašavaju banovima Slavonije i silom osvajaju zemlje Talovaca (Petar, Franko i Ivan) i zagrebačke biskupije i vranskog priorata (Ivan Talovac poginuo u opsadi Pakraca).
- 30. 9. - Nikola Iločki sa brojnom pratnjom stigao u Beč, pregovori o povratku mladog Ladislava i krune sv. Stjepana ipak bez rezultata.
- prosinac ? - Ban Petar Talovac je pod pritiskom susjeda pa nudi Mlečanima Klis, Knin i Ostrovicu (što ovi odbijaju).
- 6. 1. - Celjski grofovi Fridrih i Ulrih sklopili savez sa Nikolom Iločkim, ali Janoš Hunjadi ga ubrzo opet pridobio za sebe protiv palatina Lovre Hedervara i Celjskih.
- ožujak - Ugarski sabor u Stolnom Biogradu: Ladislav V. Posmrtni opet priznat za kralja, šalju se poslanici njegovom staratelju, caru Fridrihu III; odlučeno da Hunjadi pokrene vojsku na celjske grofove (prošle godine zaratili s Talovcima).
- travanj-svibanj - Rat Hunjadi Janoša sa Celjskima u Slavoniji i Štajerskoj - zauzeo Đurđevac i Koprivnicu, spalio varaždinsku varoš; na kraju dobija vranski priorat gde postavlja sestrića Ivana Sekelja ("banović Sekula").
- 6. 6. - Ugarski sabor na polju Rakošu kod Pešte izabrao Janoša Hunjadija za gubernatora kraljevstva. Ivan Sekelj će biti imenovan za bana Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (nadređen slavonskim banovima Celjskim i hrvatsko-dalmatinskom Petru Talovcu).
- studeni-prosinac - Hunjadi hara u Austriji (okolica Novog Mjesta i Beča), bez uspjeha.
- 25. 3. - Ugarski sabor u Budimu ograničava vlast gubernatora Janoša Hunjadija
- 14. 5. - Papa Nikola V. dao vikariju ugarskim franjevcima, zasebnu od bosanske; dalmatinski franjevci takođe žele zasebnu vikariju.
- 1. 6. - Dogovoreno primirje na dve godine između cara Fridriha III i Ugarske.
- 17. 9. - Mačvanski ban Ladislav Gorjanski proglašen za novog ugarskog palatina.
- mart-april - Tokom turskog upada u Bosnu i Hum, jedan dio vojske se odvojio prema Hrvatskoj.
- 18 - 20. 10. - Druga kosovska bitka: ugarski gubernator Janoš Hunjadi potučen od vojske sultana Murata II; poginuli Hunjadijev sestrić i hrvatski ban Ivan Sekelj ("Banović Sekula") i Franko Talovac; veliki gubici i na turskoj strani.
- Hrvatsko-dalmatinski ban Petar Talovac odmetnutom vojvodi Ivancu Novakoviću uzeo utvrđenje Ključica kod Drniša i porobio njegova sela u šibenskom kotaru.
- 14. 6. - Na stanku u Modrušama sedmero braće i jedan sinovac Frankapan podijelili baštinu od oca Nikole Frankopana; Krk i Senj pod zajedničkom upravom.
- 5. 9. - Jan Jiskra porazio ugarsku vojsku nedaleko od Košica - poginuo ugarski komandant, otac Ivana Sekelja i šurjak Janoša Hunjadija, koji kreće u osvetnički pohod (sklapa primirje u prosincu).
- Prvi spomen samostana oko kojeg će izrasti Opatija.
- Mlečani dovode nekoliko obitelji "Morlaka" na područje općine Buje[5].
- Hrvatsko-dalmatinskog bana Petra Talovca napadaju Ivanac Novaković i Tomaš Tvrtković, borbe oko Ostrovice.
- Toma Sekelj novi vranski prior, umesto poginulog sinovca Ivana.
BosnaUredi
- oktobar - Posle osmomesečne opsade Stefan Vukčić Kosača uzeo Omiš i Poljicu banu Matku; zet Radoslav Pavlović mu traži nazad neke teritorije.
- decembar - Bosanski kralj Tvrtko II nudi zemlju Mlečanima (ali oni to ne žele).
- Gost Radivoj, Kosačin velikaš, gradi dva mala utvrđenja uz most u Mostaru.
- 21. 2. - Mletačka opština odgovara kralju Tvrtku II da je spremna primiti ga i prodati mu oružje, ali ne i da preuzme Bosnu.
- septembar - Vojvoda Stefan Vukčić zauzima uz pomoć Crnojevića despotove posede u Gornjoj Zeti, sa Medunom i Podgoricom - napeto sa Mlečanima.
- decembar, početkom - Umro vojvoda Radoslav Pavlović, nasleđuje ga sin Ivaniš (u senci ujaka Stefana Vukčića).
- mart - Stefan Vukčić Kosača ušao u Stari Bar; Stefanovu vlast prihvata i većina Paštrovića, promletački vojvoda Radič Grubačević proteran.
- ljeto - Protiv Stefana Vukčića se buni njegov brat od strica Ivan Vuković (sarađuje sa Mlečanima).
- 22. 10. - Humsko-mletački rat: Stefan Vukčić poražen od Mlečana koji opsedaju Bar; nakon ovoga Stefan Vukčić uz pomoć Stefana Crnojevića dopire do blizu Skadra gde sklapa primirje.
- novembar - Umro Tvrtko II, kralj Bosne, nasleđuje ga Stjepan Tomaš Kotromanić, vanbračni sin Stjepana Ostoje (Radivoj Ostojić to nakratko pokušava da ospori) - Tomaš ubrzo ulazi u sukob sa Stefanom Vukčićem.
- januar - Mlečani uzeli Omiš i Poljicu vojvodi Stjepanu Vukčiću Kosači.
- 19. 2. - Savez Stjepana Vukčića Kosače i napuljskog kralja Alfonsa (Stjepan ranije bio [samo] turski vazal).
- proleće ? - Formalni savez bosanskog kralja Tomaša sa Mlečanima protiv Kosače, kojem uzima nešto zemlje oko donje Neretve (Drijeva; saveznik mu je Ivaniš Pavlović).
- ca 15. 5. - Kralj Tomaš uzeo Srebrenik od Turaka.
- 3. 6. - Povelja kralja Tomaša Janošu Hunjadiju, kojim se zaklinje na vernost njemu i mađarskom kralju.
- ljeto - Bosanski kralj Stjepan Tomaš prešao u katoličku veru.
- 3. 9. - Bosanski kralj Tomaš potvrđuje Dubrovčanima sve povlastice, a ovi će mu zauzvrat isplaćivati 2500 perpera svetodmitarskog i stonskog dohotka.
- jesen - Stefan Vukčić se izmirio sa despotom Đurđem.
- Prvi spomen: Počitelj (Čapljina).
- 24. 1. - Papa presudio u sporu oko granica bosanske i ugarske franjevačke vikarije.
- april - Četiri galije napuljskog kralja Alfonsa V pred Novim (Stefan Vukčić mu je saveznik, a Mlečani neprijatelji).
- + Despot Đurđe nakratko povratio Srebrenicu, Bosanci je preoteli u septembru 1446[6][7].
- 29. 5. - Papa Eugen IV. naknadno legitimisao drugi brak pokojnog bosanskog kralja Ostoje a time i sadašnjeg kralja Tomaša; istovremeno razveo kraljev brak sa pučankom Vojačom.
- ca. jun - jul - Kralj Tomaš i Ivaniš Pavlović ulaze duboko u teritoriju Stefana Vukčića.
- 23. 8. - Stefan Vukčić Kosača sklapa mir sa Mlečanima - formalno se odriče Omiša i Bara.
- 19. 5. - Sastanak i pomirenje kralja Tomaša i vojvode Stefana Vukčića Kosače u Milodražu (ovim se kvare odnosi despota i Kosače, a popravljaju Hunjadija i Kosače te Tomaša i sultana); Stefan dobio Neretvansku krajinu natrag.
- 26. 5. - Bosanski kralj Stjepan Tomaš se oženio Katarinom Kosača, Stjepanovom kćerkom.
- avgust - Kralj Tomaš dao grad Ključ sinovima vojvode Ivaniša Dragišića.
- septembar - Bosanci ponovo zauzeli Srebrenicu, Tomaš i Đurđe će se dogovoriti oko podele prihoda od rudnika[6].
- oktobar - Papa Eugen IV. uzeo pod svoju zaštitu Radivoja, brata bosanskog kralja Tomaša (koji je takođe blizak papi).
- Prvi pomen Bijeljine.
- Kraljica Katarina podiže crkvu Presvetog Trojstva u Vrilima kod Kupresa a kralj Tomaš crkvu sv. Tome pod Vrandukom, takođe se daju povlastice postojećim katoličkim crkvama; u Bosni uveden poseban verski prirez za franjevce - nepopularan, ukinut 1453 po želji franjevaca.
- mart-april - Turska vojska upada u Tomaševu Bosnu i Stjepanov Hum (na Đurđevu inicijativu), jedan deo se odvaja prema Hrvatskoj.
- jun - Sklopljen sporazum između despota Đurđa i Stjepana Vukčića (ovaj drugi time napušta bosanskog kralja Tomaša).
- 16. 9. - Đurđev vojskovoća Toma Kantakuzen i Stjepan Vukčić porazili kralja Tomaša kod Srebrenice - despotova vojska uzima taj grad i prodire uz Drinu do Višegrada kojeg takođe zauzima.
- oktobar - Stjepan Vukčić Kosača uzeo titulu "hercega od Svetog Save" - njegova zemlja će biti prozvana Hercegovina.
- januar - Bosanski kralj Stjepan Tomaš Kotromanić povratio Srebrenicu od despota Đurđa posle samo četiri meseca.
- april - Bosanski kralj Tomaš sklopio savez sa Mlečanima protiv Stjepana Vukčića Kosače (koji je u savezu sa napuljskim kraljem Alfonsom V).
- jul - Nakon što je izbio rat između Mletačke Republike i Alfonsovog Napuljskog kraljevstva, Kosača od Mlečana traži povratak Omiša ili nečega u Zeti, nakon čega se pridružuje ratu protiv njih.
- 17. 9. - Kraljev brat Radivoj Ostojić i Nikola Velički dobili u zalogu grad Levač na Vrbasu od potomaka Benedikta Nelipića.
- 11. 11. - Kralj Tomaš sklopio u Doboru defanzivni savez protiv Turaka sa mačvanskim banom Janošem od Koroga, izražava odanost Ugarskoj.
- Stjepan Vukčić osnovao tvornicu čohe u Novom.
Srbija i ZetaUredi
- zima - Od 7000 zarobljenih u Srbiji, 3000 umire od hladnoće i divljih zveri[8].
- januar ? - Promletački vojvoda Paštrovića Radič Grubačević ubio s braćom dvojicu protivnika i pobegao u Kotor - kotorski knez kasnije miri (ali privremeno).
- Ugarska kraljica Elizabeta odsečno odbila brak sa Lazarom Brankovićem zbog razlike u veri).
- april - oktobar ? - Murat II pola godine opseda Beograd (prva turska opsada grada), komandant odbrane vranski prior Ivan Talovac, koriste rane puške; za to vreme haranja od Erdelja do ist. Slavonije, odvedeno mnogo roblja.
- maj - Despot Đorđe Branković napušta Ugarsku (tj. zemlju svog zeta Ulriha Celjskog) i odlazi na mletačku teritoriju.
- avgust? - Despot Đurđe preko Šibenika i Dubrovnika stiže u svoje posede u Zeti (oko Budve i Bara) koji su pod pritiskom turskog vazala Stefana Vukčića i Crnojevića; za to vreme kralj Vladislav I. ga optužio za veze sa Turcima i oduzeo mu veći deo imovine.
- 29. 8. - Kralj Vladislav potvrđuje "Kovinske privilegije" Srbima na adi Čepel kod Pešte[9].
- Prvi pomen Cetinja.
- Bogorodičina crkva u Gorici na Skadarskom jezeru, zadužbina Jelene Balšić.
- 12. 4. - Pošto su mu Turci ucenili glavu, Despot Đurđe beži iz Zete u Dubrovnik; zarobio i poveo sa sobom zetskog mitropolita Jeftimija.
- 8. 5. - Sultan Murat II dao oslepeti despotove sinove Grgura i Stefana Brankovića.
- 27. 6. - Posle dvogodišnje opsade Turci zauzeli Novo Brdo.
- 25. 7. - Pošto je Dubrovnik pod pritiskom Turaka i Stefana Vukčića, despot Đurđe napušta grad i preko Senja ide u Mađarsku; mitropolit Jeftimije mu pobegao, biće kastelan u Budvi.
- jesen - Upad Sibinjanin Janka u Srbiju - na povratku ga blizu Beograda sačekao namesnik Ishak-beg, ali Hunjadi ga porazio.
- decembar - Despot Đurađ Branković prepušta Mlečanima svoje posede na primorju (Luštica, Budva, Bar) - Stefan Vukčić nameravao da ih osvoji.
- Sibinjanin Janko postavljen za komandanta južne ugarske granice, sa sedištem u Beogradu.
- mart - Stefan Vukčić Kosača ušao u Stari Bar; Stefanovu vlast prihvata i većina Paštrovića, promletački vojvoda Radič Grubačević proteran.
- jun, početkom - Stefan Vukčić i Stefanica Crnojević opustošili okolinu Budve (Vukčić se u Zeti zadržava do polovine jula).
- 1. 8. - Gradski predstavnici predali Budvu Mlečanima (kratko vreme upravljao zetski mitropolit Jeftimije); Kotorani pripojili Lušticu, Bogdašiće i Beševiće (tj. zemlje Svetomiholjske metohije) svom distriktu; Mlečanima pristupaju i tri brata Crnojevića (ne i Stefanica).
- 5. 8. - Mlečanima se predao i Drivast.
- avgust - Sabor u Budimu, kojem prisustvuje i despot Đurđe ("lobira" za rat protiv Turaka).
- 27. 7. - Venecija naređuje svom kotorskom knezu da zauzme celu Donju Zetu i delove Gornje - otvoreni sukob sa Kosačom.
- septembar - Lastva u Paštrovićima prilazi Mlečanima.
- 22. 10. - Humsko-mletački rat: Stefan Vukčić poražen od Mlečana koji opsedaju Bar; nakon ovoga Stefan Vukčić uz pomoć Stefana Crnojevića dopire do blizu Skadra gde sklapa primirje.
- Turci dogradili Žrnov na Avali za nadzor ugarskog Beograda.
- "Gorički zbornik" Nikona Jerusalimca za Jelenu Balšić.
- 4. 6. - Mlečani uzeli Bar Stefanu Vukčiću, čime su ovladali primorjem od Bojane do Kotora; ubrzo vraćaju kontrolu nad Paštrovićima, zauzimaju i Crmnicu.
- septembar/oktobar - Ugarski kralj Vladislav, Janoš Hunjadi, despot Đurađ Branković i dr. prelaze Dunav kod Beograda.
- oktobar ? - Hunjadijeva konjica ispred glavnine vojske zauzela i spalila Niš, poražene tri manje turske vojske[10].
- 3. 11. - Bitka kod Niša - Hunjadijeva konjica porazila brojnije Turke kod Niša. Skenderbeg napustio Turke.
- ca. 4. 12. - Krstaši zauzeli i spalili Sofiju.
- 24. 12. - Turci zaustavili krstaše kod klanca Zlatica - zbog ovoga i velike hladnoće, krstaši se povlače (iako je despot Đurđe nudio 100.000 dukata za nastavak ratovanja).
- 5. 1. - Bitka kod Kunovice, na ulazu u Sićevačku klisuru - krstaška vojska u povlačenju, naročito Đurđeve i Hunjadijeve čete, porazila i zarobila rumelijskog beglerbega Kazim-pašu (pominje se i pobeda kod Melštice).
- januar, krajem - Hrišćanska vojska se okupila u Beogradu i okolini, na povratku iz pohoda protiv Osmanlija (prvi deo "pohoda na Varnu").
- 6. 3. - Mara Branković, sultanija Murata II, poslala izaslanika ocu Đurđu Brankoviću, čime počinju mirovni pregovori (izaslanik išao u Ugarsku preko Dubrovnika).
- 26. 3. - Stefan Crnojević se izmirio s Mlečanima (bio u savezu sa Kosačom, koji tako gubi pozicije i u Gornjoj Zeti).
- 12. 6.[11] - Postignut dogovor u Jedrenu: obnova Srbije sa 24 grada, pod osmanskim vazalstvom i povratak oslepljenih Đurđevih sinova Grgura i Stefana.
- 3. 7. - Despot Đurđe daje Vilagoš (danas Şiria u Rumuniji) i još neke posede Janošu Hunjadiju, kako bi ga pridobio za mir.
- 15. 8.[4] - Segedinski mir Osmanske države i Ugarske na 10 godina (potvrđen dogovor iz juna); kardinal Julian Cesarini još ranije ubedio mađarskog kralja da ne poštuje ugovor (za nastavak rata su i vizantijski car i Skenderbeg).
- 22. 8. - Obnova Despotovine: Despot Đurađ Branković se vraća u Smederevo posle pet godina.
- 20. 9. - Hrišćanska vojska prelazi Dunav kod Oršave[12] i nastavlja preko Bugarske;
- Despot Đurđe se strogo pridržava mirovnog ugovora, ne dopušta ni Skenderbegu prelaz preko svoje teritorije.
- jesen - Stefan Vukčić se izmirio sa despotom Đurđem.
- 10. 11. - Bitka kod Varne - težak poraz hrišćanske vojske od Osmanlija na čelu sa bivšim sultanom Muratom;
- Prvi spomen: Vasojevići.
- Mletački Ulcinj stradao u zemljotresu.
- Prva vest o manastiru Morači od osnivanja 1252.
- januar - Despot Đurđe preuzeo Medun i Soko od Stefana Vukčića[13]; Mlečani nemaju nameru da vrate despotove posede u Zeti; u Paštrovićima ubijena dvojica braće promletačkog vojvode Radiča Grubačevića - odmazda za ubistva iz 1440.
- april - Despot Đurđe nakratko povratio Srebrenicu, Bosanci je preoteli u septembru 1446[6][7].
- 10. 10. - Bitka kod Mokre, blizu despotovog Prizrena - Skenderbeg porazio Turke.
- septembar - Bosanci ponovo zauzeli Srebrenicu, Tomaš i Đurđe će se dogovoriti oko podele prihoda od rudnika[6].
- oktobar-novembar - Svatovi Jelene Paleolog putuju preko Dubrovnika do Smedereva - miraz većim delom popijen na brodu i opljačkan od Vukčićevih ljudi[14] (događaj ušao i u epsku poeziju[15]).
- 18. 12. - Jelena, kćerka morejskog despota Tome se udala za Lazara Brankovića, koji od ove godine nosi titulu despota.
- Nikodim II je novi srpski patrijarh nakon Teofana.
- decembar - Albansko-mletački rat: Skenderbegova Lješka liga i Mletačka republika zaratili oko Drača i Skadra (Skenderbega navodno podstakao despot Đurđe).
- 4. 6. - Despotov vojskovođa Altoman dolazi sa vojskom u Donju Zetu, ulogorio se iznad Grblja (despot Đurđe želi povratiti zetske posede prepuštene Mlečanima 1441); Crnojevići staju na Đurđevu stranu, Grbljani se pobunili protiv Mlečana; poharana okolina mletačkog Kotora, zaposeti Luštica, Bogdašići i Lješevići sa solanama.
- jun - Sklopljen sporazum između despota Đurđa i Stjepana Vukčića (ovaj drugi time napušta bosanskog kralja Tomaša).
- 4. 7. - Vojvoda Altoman i Stefanica Crnojević došli pred mletački Bar, prišla im većina Paštrovića.
- ca. 15. 7. - Mlečani pomoću lukavstva razbili despotovu vojsku kod Bara.
- septembar - Sibinjanin Janko sa vojskom od 70.000 ljudi dolazi u Srbiju, ali despot Đurđe odbija da se pridruži pohodu; Hunjadi se u Srbiji ponaša kao u neprijateljskoj zemlji, Đurđe preko rizničkog čelnika Paskoja Sorkočevića obaveštava sultana.
- 16. 9. - Đurđev vojskovođa Toma Kantakuzen i Stjepan Vukčić porazili kralja Tomaša kod Srebrenice - despotova vojska uzima taj grad (na samo četiri meseca) i prodire uz Drinu do Višegrada kojeg takođe zauzima.
- 18 - 20. 10. - Druga kosovska bitka: ugarski gubernator Janoš Hunjadi potučen od vojske sultana Murata II; poginuli Hunjadijev sestrić i hrvatski ban Ivan Sekelj ("Banović Sekula") i Franko Talovac; veliki gubici i na turskoj strani.
- jesen? - Još jedan despotov pohod na mletačku Zetu (nejasni detalji)[16].
- decembar - Hunjadi oslobođen iz Srbije na osnovu sporazuma koji predviđa nadoknadu štete i bračni savez (despotova unuka i kćerka Ulriha Celjskog Elizabeta sa Hunjadijevim sinom Ladislavom koji ostaje talac kod despota).
- 21. 5. - Despot Đurđe izlaže u pismu plan za mir sa Turcima, dogovoren sa palatinom Ladislavom Gorjanskim i erdeljskim vojvodom Nikolom Iločkim: primirje na sedam godina, Srbija i Vlaška plaćaju polovinu danka Turcima a Bosna ceo.
- jun - Ugarski sabor odbija despotov plan za mir sa Turcima, određeno da se posebnom sudu preda spor bosanskog kralja i srpskog despota.
ReferenceUredi
- ↑ Petar D. Šerović, Неколико података о становништву Шибеника крајем XVII стољећа, rastko.rs
- ↑ (en) The harsh life on the 15th century Croatia-Ottoman Empire military border: Analyzing and identifying the reasons for the massacre in Čepin, Wiley Online Library
- ↑ V. Ćorović, I. s. n., Dubrovačka republika, odn. Historija Bosne, str. 250
- ↑ 4,0 4,1 Prema V. Klaiću, str. 196, ovo je bilo 13. srpnja
- ↑ Historija naroda Jugoslavije II, str. 642, Školska knjiga Zagreb, 1959
- ↑ 6,0 6,1 6,2 6,3 Istorija Crne Gore, str. 212
- ↑ 7,0 7,1 V. Ćorović Razlaz između despota i Mađara, rastko.rs ("Taj bogati grad ostao je stalno kao jabuka razdora između Bosne i Srbije i sav je obliven bratskom krvlju.")
- ↑ Sima Ćirković, Сеобе српског народа у Краљевину Угарску у 14. и 15. веку, rastko.rs
- ↑ Инвитаторија цара Леополда I и привилегије српске, rastko.rs
- ↑ V. Klaić, str. 191
- ↑ Prema Istoriji Crne Gore (knj. 2, tom 2, str. 210), dogovor u Jedrenu je postignut u aprilu, u Segedinu u julu, a Vladislav je "nekoliko dana" posle toga objavio nov pohod.
- ↑ V. Klaić kaže kod Beograda
- ↑ Prema Istoriji Crne Gore (knj. 2, tom 2, str. 210) ovo je bilo još u novembru.
- ↑ Željko Fajfrić, Sveta loza Brankovića, rastko.rs
- ↑ 15,0 15,1 V. Ćorović Razlaz između despota i Mađara, rastko.rs
- ↑ Istorija Crne Gore, str. 220
- Vjekoslav Klaić, Svezak drugi: dio drugi. Treće doba: Vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526). Druga knjiga: Od gubitka Dalmacije do Matije Korvina (1409-1457) (archive.org)