1420-e

1420-e su decenija koja je počela 1. januara 1420. i završila 31. decembra 1429.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 14. vijek15. vijek16. vijek
Decenije: 1390-e 1400-e 1410-e1420-e1430-e 1440-e 1450-e
Godine: 1420 1421 1422 1423 1424 1425 1426 1427 1428 1429
Kategorije: RođenjaSmrtiArhitektura
NastanciPrestanci

DogađajiUredi

HrvatskaUredi

1420
  • ožujak - Žitelji Brača, Hvara i Korčule poručili Mlečanima da su voljni predati im se.
  • 30. 3. - Petar Lauredano, vrhovni komandant mletačkog jadranskog brodovlja, dobio naređenje za završni pohod u Dalmaciji.
 
Mlečani osvajaju od Furlanije do Zete
1421
1422
  • 7. 9. - Zagrebački biskup Ivan Alben kaznio crkvenim prokletstvom slobodnu općinu Gradec, koja je u sukobu sa biskupom i njegovim bratom Rudolfom, gospodarom Medvedgrada (kralj Žigmund 7. 12. pozvao "bana i banovca" da štite općinu).
  • t. g. - U Krapini umrla Elizabeta Frankapan, žena Fridriha II Celjskog - šire se glasine da ju je ubio muž kako bi se oženio Veronikom Desinićkom.
1423
1424
  • 1. 3. - Kralj Žigmund darovao Vladislavu Blagaju i braći Kostajnicu i mjesta između Une i Gline, ali ban Friedrich II. Celjski ovo silom pokušava sprečiti (u lipnju bježi u Budim sestri i kraljici Barbari).
  • mart - Knez Nikola Frankapan nudi Mlečanima Senj i Krk u zalog za 20.000 dukata kako bi bio proglašen za bana, ali ovi traže i Knin, Ostrovicu i Vrliku (na kraju mu samo dozvoljavaju izvoz vina i stoke iz Senja).
  • lipanj - Nakon bjekstva bana Fridriha Celjskog u Budim, Nikola Frankapan mu oduzeo imanja držana u zalogu: polovicu Krka, Trsat, Bakar i Bribir.
  • 28. 6. - Ivan Frankapan, sin kneza Nikole, pokušao u Budimu izazvati na dvoboj Fridriha Celjskog, tvrdeći da mu je ubio sestru 1422.; kralj Žigmund i danski kralj Erik VII posreduju.
1425
  • siječanj - Danski kralj Erik Pomeranski na povratku iz Svete zemlje posetio Dubrovnik, Omiš (kneza Ivaniša Nelipića) i Senj (kneza Nikolu Frankapana).
  • leto - Herman II. Celjski zatočio svog sina Fridriha zbog ženidbe sa Veronikom Desinićkom.
  • 17. 10. - Veronika Desinićka ubijena u zamku Ojstrica, nakon što je oslobođena optužbi za veštičarenje.
  • ? - Dovršen Knežev dvor u Dubrovniku.
1426
  • travanj - svibanj - Nikola Frankapan postavljen za bana Hrvatske i Dalmacije.
  • ljeto - Turci upadali u Hrvatsku iz Bosne i odveli mnogo roblja.
1428
  • 1. 5. - Kralj Žigmund založio grad Veliki Kalnik zagrebačkom biskupu Ivanu Albenu za 14.000 dukata.
  • 8. 9. - Posredstvom bana Nikole Frankapana dogovoreno primirje između kralja Žigmunda i Mletačke republike do sledećeg aprila.
  • studeni - Ženidba Nikole Frankapana, bana Dalmacije i Hrvatske.


BosnaUredi

1420
  • januar - Osmanski upad u Bosnu (Ishak-beg), u pomoć svom vazalu Sandalju Hraniću, koji vodi rat protiv Pavlovića.
  • mart - Dubrovčani posreduju u pregovorima između zaraćenih u Bosni, bez uspeha.
  • mart, krajem - U bitci sa Turcima poginuo Petar I Pavlović, preuzima njegov brat Radoslav; Sandalj Hranić zatim zauzima njegove posede uključujući Sokol koji nakratko predaje Dubrovčanima (po ranijem ugovoru).
  • maj - Tvrtko II je de fakto ponovo kralj Bosne, nakon Stjepana Ostojića.
  • oktobar - ? Pomirenje Sandalja Hranića i Radoslava Pavlovića.
  • 21. 12. - Dubrovčani vratili tvrđavu Sokol Sandalju Hraniću, zbog turskog prigovora.
1421
1422
1423
1424
1425
  • jul - Bosanski kralj Tvrtko II sklopio mir sa ugarskim Žigmundom.
  • oktobar - U vreme turskog napada na Srbiju Bosanci privremeno zauzeli srebrničku varoš i opseli tvrđavu.
  • jesen - Sastanak kraljeva Žigmunda i Tvrtka II - Tvrtko izgleda pristaje da ga nasledi Herman Celjski[1].
1426
1427
  • mart - april - Pobuna rudara u Srebrenici protiv despotove vlasti ugušena oštrim merama (osakaćeni i dubrovački trgovci).
  • 2. 9. - Bosanski kralj Tvrtko II izdao povelju kojom, ako ne bude imao potomaka, označava grofa Hermana Celjskog za naslednika krune.
1428
1429


Srbija i ZetaUredi

1420
  • 15. 3. - U Veneciji sastavljen ugovor o predaji Kotora (Mlečani su odbili mnoge ranije ponude) - u gradu ratifikovano 13. 5..
  • mart - Drugi skadarski rat: manja mletačka flota razbila Balšinu blokadu Bojane.
  • april - jun - Bolest Balše III, uz njega je dubrovački hirurg.
  • 25. 7. - Pietro Lauredan preuzeo Kotor za Mletačku Republiku (u čijoj vlasti ostaje do 1797).
  • jul, krajem - Balša III sa 200 konjanika razbio Lauredanov logor kraj Bojane.
  • avgust, druga polovina - Vraćajući se u Dalmaciju, Lauredan zauzima Budvu i priključuje je kotorskoj opštini (Ruđina Balšić Žarković nije pružala otpor).
  • oktobar? - Kotorani zauzeli Lušticu (Svetomiholjska metohija) i Lješeviće; i Grbalj u mletačkim rukama.
1421
  • januar - februar - Balša sa Đuraševićima napada od nedavno kotorske posede - grbaljski seljaci digli ustanak i pridružili mu se, katun Lješevići nije pa je spaljen.
 
Zeta, jun 1421.
  • 28. 4. - U Beogradu umro Balša III Balšić, gospodar Zete - državu zaveštava svom ujaku, despotu Stefanu Lazareviću; to je kraj vladavine Balšića.
  • 26. 5. - Umro osmanski sultan Mehmed I, nasleđuje sin Murat II.
    • Vizantinci protiv Murata pomažu pretendenta, strica Mustafu Čelebija; despot Stefan je za Murata.
  • avgust - Despot Stefan stiže s vojskom u Zetu, gde će od Mlečana uzeti Drivast i Bar.
  • ca. jesen - Đuraševići uzeli Svetomiholjsku metohiju (Luštica) i Grbalj, na čijoj granici će Đurađ napraviti tvrđavu i poveriti je mladom Stefanu (Đurđevac kod Budve).
  • ca. 15. 11. - Despot Stefan poverio upravu nad Zetom svom vojvodi Mazareku i vratio se u Srbiju, sklopivši šestomesečno primirje sa Mlečanima.
1422
  • april - Stefanov vojvoda Vitko pregovara o miru u Veneciji (bez rezultata).
  • proljeće - "Pobuna" skadarske vlastele koja se žali Veneciji na mletačku upravu i traži svoja prava (grad je okružen posedima despota Stefana).
  • novembar - Srpsko-mletački rat: mletački kapetan Nikola Kapelo se probio u Bojanu nadomak Svetog Srđa, dok Stefanov vojvoda Mazarek opseda Skadar.
  • decembar - Mlečani uz pomoć Pamaliota porazili despotove snage kod Svetog Srđa, zauzeli tu tvrđavu i deblokirali Skadar.
  • Kuga "od Paga do Lepanta"[3].
1423
  • januar - Srpsko-mletački rat: nova despotova vojska ide na Skadar, nakon poraza kod Svetog Srđa prošlog meseca.
  • mart, druga polovina - Nova mletačka flota otišla prema Zeti.
  • 4. 4. - Mlečani pridobili Paštroviće.
  • jul, početkom - Đurađ Branković stigao u despotovo ime pod Skadar sa 8.000 konjanika; ubrzo zatim srpske snage blokirale Bojanu.
  • 12. 8. - Okončan srpsko-mletački rat: Mlečani daju despotu Stefanu Drivast, Bar i Budvu, ali izvršenje ugovora je sporo i nepotpuno.
  • Utvrđenje Đurđevac kod Budve se pominje prvi put, kao Stipanica/Stefanica, po Stefanici Crnojeviću (kao Đurđevac od 1426.).
  • U kotorsku okolinu se doselili "vlasi" s Hranićevog područja.
  • Sporazum između despota Stefana i Murata II - nastavak vazalskog odnosa, Muratova zahvalnost za Stefanovu lojalnost[4].
1424
  • 26. 8. - Mlečanin Frančesko Kvirin i Đurađ Branković postigli dogovor i slobodnom kretanju trgovaca i dr.
  • 1424/25 - Đurđe Branković zarobio Paša-bega, sina skopskog osmanlijskog namesnika Ishak-bega[5].
1425
  • jul - Nastavljaju se pregovori o razgraničenju između Venecije i poseda despota Stefana u Zeti.
  • leto - Despot Stefan odbio da primi turskog izaslanika, čiji izveštaj navodi Murata II protiv Srbije.
  • oktobar - Murat II ušao nakratko u kruševačku oblast Srbije zbog despotovih planova sa Mađarima (prvi sukob sa Turcima od 1413), despotu pomoglo i odeljenje mađarske vojske.
    • Bosanci istovremeno zauzeli varoš Srebrenicu i opsedali joj tvrđavu, ali despot Stefan brzom i neočekivanom akcijom razbio opsadu, zarobivši tri topa.
  • 1425-26? - Sabor u Srebrnici kod Stragara?, Đurađ Branković proglašen za naslednika despota Stefana.
1426
  • januar - Dubrovačko Vijeće umoljenih dozvolilo trgovcima da robu za Srbiju nose preko Zete - znak sređivanja prilika u tom kraju.
  • 22. 4. - Đurađ Branković i Frančesko Kvirin sastavili u Vučitrnu završni tekst ugovora o mletačko-srpskom razgraničenju u Zeti (dopuna ugovoru iz 1423).
  • maj - Despot Stefan Lazarević u Tati dobio od ugarskog kralja Žigmunda povelju kojom se Đurađ Branković priznaje za naslednika despota, po cenu Mačve, Beograda i Golupca.
  • 22. 7. - Despot Stefan ratifikovao srpsko-mletački ugovor iz aprila (između ostalog Mlečanima priznati Paštrovići, kojima je priključen i Grbalj) - ni ovaj ugovor se neće sprovesti do kraja.
  • 15. 8. - Dubrovačka vlada raspisala poternicu za posadom broda koji je prevezao Stefana Balšića Maramontea iz Apulije u Zetu.
  • 11. 9. - Kvirin i Branković u Drivastu sastavili Izjave o granicama Skadra, Drivasta, Ulcinja, Ratačke opatije (kod Bara), Budve (prelazi despotu) i Kotora (ostaju još kotorska opština i Svetomiholjska metohija).
1427
  • januar - Turske akindžije upadaju u Srbiju, opsednuto Novo Brdo, do leta se šire i na Pomoravlje.
  • 3. 2. - Mletački senat ratifikovao dopunu srpsko-mletačkog mirovnog ugovora od prošle godine.
  • mart - april - Pobuna rudara u Srebrenici protiv despotove vlasti ugušena oštrim merama (osakaćeni i dubrovački trgovci).
  • 19. 7. - Umro srpski despot Stefan Lazarević, kasnije i svetitelj srpske crkve; nasleđuje ga sestrić Đurađ Branković, koji se zatekao u Zeti.
    • Ishak-beg upada u Srbiju nakon Stefanove smrti.
  • septembar - novembar[6] (ili decembar[7]) - Ugarski kralj Žigmund boravi u Beogradu, koji zajedno sa severnom Mačvom zauzima u skladu sa Ugovorom iz Tate (Đurđu ipak ostaje južni deo Mačvanske banovine); Žigmundu bi trebao pripasti i Golubac, ali vojvoda Jeremija traži 12.000 dukata da ga preda.
  • novembar - Srpsko-mađarske snage odbile turski odred kod Ravanice.
  • decembar - Jeremija predao Golubac Turcima, Žigmund odmah kreće da ga osvoji.
  • Turci zauzeli Kruševac.
  • Braća Đurađ i Lješ Đurašević se odmeđu od despota Đurđa Mlečanima, koji nisu spremni da ih prihvate (uzimaju i staro prezime Crnojevići).
  • Budući Mahmud Paša Abogović uhvaćen kao dete tokom turske invazije Srbije.
  • 1427 - 1430 - Kuga hara u Kotoru i šire[8].
1428
  • 25. 1. - Ivan Titušević se pominje kao Žigmundov kastelan Beograda (od juna preuzima brat Vladislav).
  • januar - mart - Ugarski kralj Žigmund se nalazi u Požeženi i gradi utvrđenje Zenth Laslovara (Laslovac) nasuprot Golupca.
  • ca. 29. 4. - Počinje ugarska opsada Golupca u čiju će odbranu doći i sultan Murat II.
  • 3. 6. (Brašančevo) - Turci (kom. Sinan-beg) napali ugarsku vojsku kod Golupca, nakon dogovorenog primirja, i naneli joj velike gubitke; ugrožen i sam kralj, zarobljen i ubijen poljski vitez Zaviša Černi.
    • Posledice bitke: turski vazali postaju srpski despot Đurađ Branković (50.000 dukata godišnjeg danka), bosanski kralj Tvrtko II (koji uskraćuje danak pa mu Turci uzimaju neke gradove "verovatno" Hodidjed, Vrhbosnu i dr.[2]) i vlaški vojvoda Dan II.
  • ca. jun - U nemogućnosti odbrane poseda u Zeti, despot Đurađ Branković prepušta zaštiti (mletačkog) kotorskog kneza Lušticu i Svetomiholjsku metohiju.
  • Despot Đurđe počinje gradnju Smederevske tvrđave.
1429


IzvoriUredi

  1. V. Ćorović, Historija Bosne, p. 235
  2. 2,0 2,1 V. Ćorović, Historija Bosne, p. 237
  3. Istorija Crne Gore, knj. 2, tom2, p. 141
  4. Ž. Fajfrić, Sveta loza kneza Lazara, rastko.rs
  5. Ž. Fajfić, Sveta loza Brankovića, rastko.rs
  6. Ćorović - 17. 9. - 19. 11.
  7. Klaić
  8. Istorija Crne Gore, knr. 2, tom 2, p. 267