1400-e
(Preusmjereno sa stranice 1400–1409)
1400-e su decenija koja je počela 1. januara 1400. i završila 31. decembra 1409.
Milenijum: | 2. milenijum |
Vjekovi: | 14. vijek – 15. vijek – 16. vijek |
Decenije: | 1370-e 1380-e 1390-e – 1400-e – 1410-e 1420-e 1430-e |
Godine: | 1400 1401 1402 1403 1404 1405 1406 1407 1408 1409 |
Kategorije: | Rođenja – Smrti – Arhitektura Nastanci – Prestanci |
DogađajiUredi
HrvatskaUredi
- 8. 12. - Ban Nikola II. Gorjanski izabran knezom grada Raba.
- Hrvoje Vukčić neuspešno napada Knin (odbranio ga zapovednik Anton Šomkereki)[1].
- 14. 2. - Dogovoreno primirje između plemića i pučana u Splitu.
- 28. 4. - Ugarsko-hrvatski kralj Žigmund zarobljen od plemstva u Budimu i zatvoren u Višegradu; postavljena privremena vlada palatina Detrika Bubeka (pretendenti na presto su Ladislav Napuljski, austrijski vojvoda Vilhelm i poljski kralj Vladislav II).
- 11. 6. - Pristalice poljskog kralja Vladislava II ga proglasili za ugarskog kralja.
- jun - Vojvoda Hrvoje Vukčić poziva dalmatinske gradove da priznaju Ladislava Napuljskog (i kralj Stjepan Ostoja je došao pod Knin) - Zadar prvi pristaje; Split otvoreno odbija tako da dolazi do rata sa Hrvojem oko Omiša (Hrvoju pomaže cetinski knez i šurjak Ivaniš Nelipić).
- kolovoz - Hrvatski ban Nikola II. Gorjanski izdejstvovao Žigmundov povratak na prijestol (uz pomoć kraljevog brata Vaclava IV i drugih pristalica).
- septembar? - Kralj Žigmund se verio 9-godišnjom Barbarom, kćerkom Hermana II. Celjskog.
- 29. 10. - Sabor u Papi, izglađene Žigmundove nesuglasice sa ugarskim barunima i prelatima.
- listopad-prosinac - Splićani uzeli Omiš Hrvoju, a Nelipić uzeo Klis, kao i selo Radošić od Trogirana.
- Korčula: usled sukoba između domaćeg vijeća i Đurđevog vikara Marinče Miroševića, Đurđe donosi odluku da se vikar mjenja svake godine (Korčulani u novembru odbijaju da prime bilo kog Đ. vikara).
- veljača - Bansku čast u Hrvatskoj dobijaju vranski prior Emerik Bubek i zagrebački biskup Eberhard.
- 3. 3. - Češki kralj Vaclav IV izdaje povelju hrvatskom banu Nikoli Gorjanskom kojom njegove posjede stavlja pod zaštitu Svetog Rimskog Carstva (jer je pomogao Žigmundovoj restauraciji u Ugarskoj).
- 12. 4. - Banovi Bubek i Eberhard u Dubrovniku dobili ponovljenu prisegu vjernosti kralju Žigmundu (što izaziva nezadovoljstvo bosanskog kralja Stjepana Ostoje i vojvode Hrvoja).
- 26. 4. - Banovi u Splitu, koji takođe priseže Žigmundu.
- april - Na Korčuli primili Balšićevog vikara Miroševića; poslednji put se pominje još 9. 7., nakon čega su knezovi domaći ljudi.
- 13. 5. - Poslanici Trogira i Šibenika u Sinju kod vojvode Hrvoja i kneza Ivana Nelipića, zastupnika Bosne u Hrvatskoj i Dalmaciji) - prihvataju kralja Ostoju za gospodara.
- maj? - Hrvatski ban Nikola Gorjanski postavljen za ugarskog palatina (nadora).
- 15. 6. - Kralj Ostoja u gradu Viseć na Cetini potvrdio povelje Trogiru i Šibeniku.
- 17. 6. - Povelja kralja Ladislava Napuljskog: za svog namesnika u ugarskim zemljama postavlja Lodovika Aldemariska (sicilijanski maršal i zapovednik napuljske mornarice) - u srpnju kreće za Dalmaciju.
- ljeto - Banovi Bubek i Eberhard preoteli Hrvoju dubičku županiju.
- kolovoz - Knez Nikola Frankapan traži od Mletaka zaštitu od napuljskih brodova.
- 27. 8. - Zadarsko vijeće primilo Ladislavljevog namjesnika Aldemariska u grad.
- 6. 9. - Aldemarisko krenuo iz Zadra na Vranu - višetjedna opsada.
- 14. 9. - Sabor u Požunu (Bratislavi) - kralj Žigmund predstavlja svog nećaka Albrehta IV Habsburga kao svog naslednika, ako ne bi imao muškog potomka; tri dana kasnije ga postavlja za gubernatora Ugarske. Ubrzo nakon sabora izbija pobuna u zemlji.
- 11. 10. - Vrana se predala napuljskom vojskovođi Aldemarisku (vranski prior i ban Emerik Bubek se odmetnuo od kralja Žigmunda).
- 20. 10. - Aldemarisko osvojio tvrđavu Ljuba kod Nina.
- 25. 10. - Aldemarisko primljen u Splitu.
- 10. 11. - Dubrovčani izgnali kancelara Novaka sa Mljeta, jer se pripremao za doček Ladislavljevih lađa i isticanje papinske umjesto dubrovačke zastave.
- 19. 11. - Šibenik prima Aldemariska (i Ladislava za kralja).
- 25. 11. - Trogir prima Aldemariska.
- januar - Većina ugarskog svećeništva se, pod utjecajem pape Bonifacija, u Velikom Varadinu (Aradu) izjasnilo za Ladislava Napuljskog, a protiv Žigmunda.
- + Žigmund imenuje dva nova bana za Hrvatsku - Ladislav od Grđevca i Pavao Bisen (Emerik Bubek i zagrebački biskup Eberhard su među odmetnicima) - Bisen skoro odmah zarobljen.
- Vojvoda Hrvoje Vukćić provaljuje sa napuljskim četama prema Bihaću i Slavoniji.
- 4. 4. - Sabor Ladislavljevih pristaša u Slatini (Slavonija) - borbe se nastavljaju.
- 18. 4. - Papa Bonifacije IX svrgao splitskog nadbiskupa i Žigmundovog pristašu Andriju a postavio Pelegrina od Aragonije.
- 24. 5. - Sabor Ladislavljevih pristaša u Požegi.
- 26. 6. - Kralj Ladislav darovao Novigrad zadarskoj općini (pripadao Kurjakovićima).
- 9-10. 7. - U Zadar stiže 12 brodova Ladislavljeve prethodnice i vojvoda Hrvoje.
- 19. 7. - Ladislav Napuljski stigao u Zadar, sa papskim legatom Angelom Acciaiolijem.
- 5. 8. - Ladislav okrunjen u Zadru, bez krune Sv. Stjepana.
- 29. 8. - Kotor priznaje Ladislava.
- 8. 10. - Žigmund proglašava amnestiju za odmetnike koji bi mu se pokorili u određenom roku (pristaju npr. Kanižaji i Bubeki).
- ca. 20. 10. - Odlazeći kralj Ladislav imenovao vojvodu Hrvoja za svog vicekralja u Dalmaciji i Hrvatskoj, darovao mu Split, Brač, Hvar i Korčulu.
- 4-6. 11. - Kralj Žigmund oduzima imanja odmetnicima i deli ih pristašama (glavni dobitnik ban Ladislav od Grđevca).
- veljača? - Žitelji Raba izabrali Nikolu Frankapana, sada pomirenog sa Žigmundom, za kneza.
- ca. 17. 3. - Vojvoda Hrvoje započinje rat sa Nikolom Frankapanom oko Raba, Ladislav Napuljski će mu poslati flotu na čelu sa Ivanom od Lusignana, koji će i osvojiti Rab.
- 3. 8. - Žigmund svom budućem tastu Hermanu II. Celjskom potvrdio Varaždin.
- 21. 8. - Herman Celjski dobio i Čakovec sa Međimurjem.
- 15. 11. - Ugarski kralj Žigmund se u Krapini oženio Barbarom Celjskom[2].
- travanj - Herman II. Celjski, punac kralja Žigmunda, postao banom svih hrvatskih zemalja.
- 16. 8. - Ivaniš Nelipić, šurjak hercega Hrvoja, promjenio stranu - sklopio savez sa Nikolom Frankapanom, Žigmundovim saveznikom.
- veljača - Sudac Benedikt de Acciaioli poslat od kralja Ladislava da razriješi spor Zadra i Raba oko Novalje na Pagu (izgleda u korist Zadra).
- 23. 3. - Kralj Ladislav Napuljski "poklonio" Skradin i Ostrovicu Sandalju Hraniću.
- 9. 11. - Papa Gregorije XII u Sijeni izdao proglas kojim poziva kršćanski svijet na križarsku vojnu i da pomaže ugarskog kralja Žigmunda u ratu na "Turke, Arijane, Manikeje i druge nevjernike u kraljevinama i stranama konstantinopoljskim, u Vlaškoj, Ugarskoj, Bosni, Dalmaciji, Hrvatskoj, Rami, Srbiji, Galiciji, Vladimiriji, Kumaniji i Bugarskoj".
- prosinac - Kralj Žigmund u Koprivnici i Čakovcu (priprema pohoda na Bosnu 1408).
- + Mletačka Republika odbija savez sa Bosancima.
- Ivaniš Nelipić se vratio u Ladislavljev tabor.
- kolovoz - Nikola Frankapan, Žigmundov saveznik, zauzeo Rab.
- 13. 11. - Žigmund izdao povelju cetinskom knezu Ivanišu Nelipiću, koji mu se nedavno pokorio.
- prvih dana prosinca - Izaslanik Ladislava Napuljskog stigao u Veneciju kako bi pregovarao o ustupanju Dalmacije (cjenjkanje kreće od 300.000 dukata).
- 12. 12. - Ugarski kralj Žigmund osnovao viteški Red Zmaja sa 21 članom (među kojima despot Stefan, Herman Celjski, palatin Nikola Gorjanski sa bratom, Pipo Spano, mačvanski ban Ivan Morović, Karlo i Ivan Krbavski, naknadno i Hrvoje Vukčić).
- decembar - Žigmundu se pokorio Hrvoje Vukčić, njegov glavni protivnik u Bosni i Hrvatskoj i pristalica Ladislava Napuljskog - potvrđena mu većina titula i poseda.
- siječanj? - Krbavski knez Karlo Kurjaković imenovan banom Hrvatske i Dalmacije[3].
- veljača - Trogir, Šibenik i Nin prešli od Ladislava Žigmundu (zbog čega na pregovorima u Veneciji pada cijena Dalmaciji).
- ca. 21. 5. - Napuljska flota (Aldemarisko) stigla do Hvara gdje su zarobili neke građane, zatim nastavljaju prema Zadru (zbog ovoga su ratne pripreme u Dalmaciji).
- 7. 7. - Aldemariskova flota kod Cavtata, plijeni dubrovački kotar.
- 9. 7. - Ladislav Napuljski prodao Mletačkoj Republici svoja prava i posede u Dalmaciji (Zadar, Novigrad, Vrana, otok Pag) za 100.000 dukata; u Zadru krajem mjeseca došlo do pobune zbog predaje.
- 13. 7. - Dubrovački pomorski vojvoda Andrija Vučić porazio Aldemariskovu flotu između Stonskog rata i Korčule.
- 2. 8. - Ugarsko-hrvatski kralj Žigmund prijeti Mletačkoj općini da će povesti vojsku u Dalmaciju.
- rujan - Rab i Nin se predali Mlecima (rapska tvrđava uzeta silom od Nikole Frankapana); ubrzo zatim se pokoravaju Cres i Osor (Lošinj); potplaćena straža u šibenskim kulama.
- listopad, koncem - Započela trogodišnja mletačka opsada Šibenika, nakon što im se grad odbio predati.
- Cvitko Toličnić od Rame Hrvojev knez u Splitu.
BosnaUredi
- 9. 3. - U Dubrovniku otkrivena zavera plemića, dva brata Zamanje i dva Bodače, koji su uz pomoć pučana i nekih humskih knezova pokušali da osvoje vlast (biće pogubljeni)[1].
- proleće - U Bosni borave turski pregovarači[1].
- 8. 12. - Bosanski kralj Stjepan Ostoja dao Hrvoju Vukčiću i njegovom sinu Balši Livno sa župom[1].
- Bosanski kralj Stjepan Ostoja zahtevao od Dubrovnika da istakne bosansku zastavu umesto ugarske - odbijanje dovodi do napetosti na granici.
- Stjepanu Ostoji se rodio prvenac (Stjepan Ostojić?)[4].
- 13. 5. - Poslanici Trogira i Šibenika u Sinju kod vojvode Hrvoja i kneza Ivana Nelipića, zastupnika Bosne u Hrvatskoj i Dalmaciji) - prihvataju kralja Ostoju za gospodara.
- ljeto - Banovi Bubek i Eberhard preoteli Hrvoju dubičku županiju.
- 18. 6. - Bosansko-dubrovački rat 1403.-1404.: Radič Sanković ulazi u primorje od Kurila do Stona (bosanski kralj Stjepan Ostoja ratuje s Dubrovnikom, pod izgovorom izručenja Pavla Radišića iz grada).
- 15. 7. - Bosanci (uključujući i Hranića i Radenovića) prelaze i staru granicu Dubrovnika.
- novembar - Kralj Stjepan Ostoja se pomirio sa Žigmundom preko mačvanskog bana Morovića - Hrvoje Vukčić i Dubrovčani se nakon toga dogovaraju protiv Ostoje.
- 15. 1. - Dubrovački poslanici u Zvečaju sklapaju savez sa Hrvojem Vukčićem protiv kralja Stjepana Ostoje, u korist Pavla Radišića.
- ožujak, početkom - Privremeno izmirenje kralja Ostoje i vojvode Hrvoja.
- travanj, početkom - Zbor bosanske gospode u Visokom - bez odluke o povratku primorja (Kurilo - Ston) Dubrovniku, a što je uslov za mir.
- 6. 4. - Kralj Žigmund zabranio, pod pretnjom smrtne kazne, primanje pisama od Svete stolice (Bonifacija IX) - opadanje pobune.
- lipanj, početkom - Zbor bosanske gospode u Visokom - zbačen kralj Stjepan Ostoja, postavljen Tvrtko II, sin Tvrtka I (zavisi od vojvode Hrvoja i od Sandalja Hranića).
- Ostoja beži u Budim kod kralja Žigmunda - ovaj šalje mačvanskog bana Ivana Morovića, koji upada u Bosnu i postavlja ugarsku posadu u Bobovac, gde će se nalaziti i Ostoja (tu su i braća Radivojevići).
- Stradao Radič Sanković, posede mu uzeo Sandalj Hranić (1405. dobio i njegovu palaču u Dubrovniku).
- 3. 8. - Mletačka opština imenuje Tvrtka II svojim građaninom.
- Hrvoje Vukčić izgradio Jajce.
- približno - Nastao Hrvojev misal.
- 24. 6. - U Trstivnici sklopljen mir između Bosne i Dubrovnika, kojem je vraćeno Primorje.
- 3. 7. - Dubrovnik imenuje braću Sandalja i Vukca Hranića i njihovu djecu vlastelima i vijećnicima svoje općine (dobijaju i palatu u gradu).
- septembar? - Kralj Žigmund u pohodu na Bosnu:
- zapadna Žigmundova vojska (ban Pavle Bisen de Ezdege) privremeno zauzela Bihać od hercega Hrvoja.
- istočna vojska (mačvanski ban Ivan Morović) poharala Usoru i zauzela tvrđavu Srebrenik (ostavljena posada - Nikola od Goražde i Ladislav Silagji).
- 22. 9. - Dubrovačka Republika imenovala Tvrtka II svojim vlastelinom i vijećnikom i darovala mu kuću (ranije Ostojinu).
- 26. 8. - Kralj Ladislav Napuljski potvrđuje bosanske granice.
- 15. 9. - Kralj Ladislav darovao hercegu Hrvoju Vrhriku (Vrliku) sa tvrđavom Prozor (koju je Hrvoje podigao) i grad Zrin (inače pripada Pavlu Šubiću); Sandalju Hraniću daje Drežnik, Cetin i Slunj (kralj Žigmund je u travnju potvrdio Cetin Nikoli Frankapanu).
- Pohod Pipa Spana ("Filip Mađarin") u Bosnu (u Žigmundovo ime).
- jun - Pokušaj turskog posredovanja između Bosne i Ugarske.
- kolovoz - Žigmundov upad u Usoru, sa Šćiborom Šćiborićem, dopire do pred Bobovac (u kome Pipo Spano sedi od prošle godine); istovremeno druga vojska ide dolinom Vrbasa - prolazan uspeh, Žigmund se razboleo, najesen napušta Bosnu.
- decembar - Mletačka Republika odbija savez sa Bosancima.
- Prvi pomen Višegrada (tj. Pavlovine, po porodici Pavlovići).
- maj - Ugarsko-hrvatski kralj Žigmund prešao preko Save u Bosnu, utvrdio se kod Dobora.
- septembar - Kralj Žigmund upao u Usoru, zauzeo tvrđavu Dobor te pogubio 126 bosanskih vlastelina[5] (krupni vlastelini - Vukčić, Hranić, Radenović - su na sigurnom).
- decembar - Žigmundu se pokorio Hrvoje Vukčić, njegov glavni protivnik u Bosni i Hrvatskoj i pristalica Ladislava Napuljskog - potvrđena mu većina titula i poseda.
- 28. 12. - Reaktivirani bivši kralj Sjepan Ostoja nagradio verne Radivojeviće (Omiš, Posušje, Imotski itd.), što izaziva Hrvojevo neprijateljstvo.
- proleće-jesen - Građanski rat u Bosni: Hrvoje Vukčić, s osloncem na Ugarsku, protiv novog kralja Stjepana Ostoje, braće Radivojevića i Sandalja Hranića, koji se oslanjaju na Turke.
- Hrvoje uzeo neke posede Radivojevićima (npr. Drijeva); takođe i oblast na istoku Bosne (Srebrenik, Srebrenica, Kušlat, podigao nove gradove Brodar i Susjed).
- decembar - Sporazum Dubrovnika i bosanskog kralja Ostoje o međusobnim povlasticama.
Srbija i ZetaUredi
- novembar? - Venecija šalje pojačanje u Skadar i Drivast, u čijoj okolini od prošle godine traje pobuna (pokosila ih epidemija sledećeg leta).
- februar - Mletački Senat obustavlja isplatu godišnje provizije Đurđu II Balšiću, smatrajući ga za glavnog vinovnika pobune koja traje od 1399 (pregovori traju godinu dana).
- proleće - Bajazit vratio neke teritorije Brankovićima, koje su pripadale Stefanu Lazareviću.
- proleće - Mlečani nastavljaju isplatu godišnje provizije Đurđu Balšiću, za šta ovaj plaća so koju su opljačkali njegovi seljaci u Skadru od 1399 (smirivanje pobune u tom kraju, prestali i turski upadi).
- maj - Braća Dukađin, Pavle i Tanuš Mali, ušli u mletačku službu u Skadru (sledeće godine i Đorđe Dukađin).
- 20. 7. (ili 28.?) - Bitka kod Angore - Tamerlan potukao i zarobio Bajazita I, osmanskog sultana.
- U srpskom kontigentu su bili Stefan Lazarević sa bratom Vukom i Brankovići Grgur i Đurađ (Grgur zarobljen).
- avgust - Stefan je u Carigradu od cara Jovana VII dobio titulu despota i verio se Helenom Gattilusio (kćerka Francesca, gospodara Lezbosa).
- Đurađ Branković nakratko zatvoren u Carigradu, zbog veza sa Sulejmanom, protiv despota Stefana.
- Turski vojvoda Saridža uništio jedan srpski odred kod Črnomena.
- septembar - Stefan i Vuk Lazarević stigli brodom u Bar kod zeta Đurđa II Balšića.
- 21. 11. - Gračanička bitka, pobeda Stefana i Vuka Lazarevića nad Đurđem Brankovićem, potpomognutim od snaga Sulejman Čelebija (kesar Uglješa prešao na Stefanovu stranu); Vukov kontigent razbijen; ubrzo posle bitke dolazi do razlaza između Stefana i Vuka.
- Mlečani pogubili Konstantina Balšića (turski vazal u srednjoj Albaniji), nasleđuje ga Stefan Balšić (Stefan de Maramonte); Nikita Topija dograbio Kroju i Skuriju kod Drača.
- Monahinja Jefimija izvezla Pohvalu knezu Lazaru.
- april - Umro Đurađ II Balšić, vladar dijela Zete, nasljeđuje ga sin Balša III (koji je takođe i sestrić despota Stefana).
- jun - Mlečanima se priklonila tri brata Dušmana, Goran(in), Damjan i Nenad, gospodari Malog Pilota (severoistočno od Skadra).
- Prvi put se spominju braća Đuraševići, vojvoda Đurađ i brat Lješ (Aleksa) (napadaju zemlje starog porodičnog neprijatelja Sandalja Hranića, na poziv Dubrovčana).
- 1403-04 - Despot Stefan Lazarević postao vazal kralja Žigmunda i dobio Beograd sa Mačvom - Beograd mu je novi glavni grad.
- 15. 4. - Žigmundovo pismo u kome se pominje uspešno ratovanje despota Stefana protiv "Turaka i drugih neprijatelja".
- Balša III Balšić pokušao da uzme Kotor.
- Mir despota Stefana sa Sulejman Čelebijem, Bajazitovim naslednikom u Rumeliji, kao i sa Brankovićima.
- "Natpis na mramornom stubu na Kosovu" despota Stefana.
- januar - Pobunom stanovništa u skadarskom kraju protiv mletačke vlasti počinje Prvi skadarski rat između te republike i Balše III (traje do 1412).
- jun - Mletački kapetan Jadranskog mora Marin Karavelo obnovio mletačku vlast u okolini Skadra, posjednuti i Bar, Ulcinj i Budva (Sandalj Hranić protestuje zbog Budve, na koju polaže pravo; Crnojevići su mletačke pristalice); Balša i Jelena pobegli u Drivast.
- avgust - Mlečani od Balše III vratili i Drivast, ovaj postaje Sulejmanov vazal; Mlečani odbijaju ponudu Kotora da ih prime pod vlast, iz straha od Sandalja Hranića.
- septembar-oktobar - Do Drivasta, Skadra i Ulcinja se zaleću turske i čete Vuka Lazarevića (prijatelji Balše III), uzimajući stoku i roblje.
- 11. 11. - Kneginja Milica (velikoshimnica Jefrosina) umrla u svojoj zadužbini manastiru Ljubostinji - produbljuje se jaz između braće Stefana i Vuka Lazarevića, ovaj drugi se oslanja na Sulejman Čelebija.
- Despot Stefan se venčao Helenom Gattilusio (verio se 1402).
- april/maj - Neuspeli mletački pregovori sa Sulejman Čelebijem oko poseda koje su uzeli u skadarskom kraju i Zeti 1405.
- jun - Prvi skadarski rat: Balša III Balšić upao sa 2000 konjanika (uklj. srpske i turske saveznike) između Bara i Ulcinja, došlo do bitke sa Mlečanima iz Skadra.
- decembar - Neuspeli pregovori Balšinih poslanika u Veneciji (zatočeni u Trevizu).
- Sandalj Hranić se naziva gospodarem Kotora.
- Sa podvorenja sultanu se vratio Đurađ Branković, ne i stariji brat Grgur[6].
- ? - Danilo IV je srpski patrijarh nakon Save V.
- januar - Turci Sulejman Čelebija poharali paraćinski kraj[7].
- početkom avgusta - Balša III Balšić se oženio Marom, kćerkom Nikite Topije.
- Nastavlja se Prvi skadarski rat: Balšini i turski napadi na mletačke posede početkom godine, kasnije neuspešni pregovori.
- 1406-07 - Počinje gradnja manastira Manasija (despot Stefan).
- Ćirilo I je pećki patrijarh.
- Poslednji pomen Dmitra Mrnjavčevića, ugarskog plemiča, brata Marka Kraljevića.
- 6. 6. - Prvi skadarski rat: Nikita Topija pregovara u ime Balšića sa Mlečanima u okolini Drača - Mlečanima bi ostali Bar i Ulcinj, a Balši III da se vrati Budva sa Lušticom, solanama i Paštrovićima (ne sprovodi se).
- 12. 12. - Ugarski kralj Žigmund osnovao viteški Red Zmaja sa 21 članom (među kojima despot Stefan, Herman Celjski, palatin Nikola Gorjanski sa bratom, Pipo Spano, mačvanski ban Ivan Morović, Karlo i Ivan Krbavski, naknadno i Hrvoje Vukčić).
- januar - Vuk Lazarević upada u Srbiju sa Evrenos-begom.
- proleće - Novi upad u Srbiju mlađeg Lazarevića i Turaka, sada sa Đurđem Brankovićem - do jeseni stižu blizu Beograda, Despot Stefan mora odvojiti Vuku jug države sa Kruševcem.
- jun - Mletačka republika postigla mir sa Sulejman Čelebijem - priznati posedi u Zeti, Mlečani se kasnije učvršćuju i u Zabojani.
- krajem jula - Jelena Balšić stigla u Veneciju na pregovore.
- 24. 10. - Jelena Balšić u Mlecima sklopila sporazum - mir na godinu dana, teritorijalno stanje s početka godine (u Zetu se vratila u decembru).
- 12. 11. - Mletački Senat poručuje svom skadarskom knezu da zadrži Zabojanu, bez obzira na sporazum sa Jelenom Balšić.
- U jednom dubrovačkom dokumentu prvi put se pominje Čačak.
- Moguće vreme nastanka književnog dela Slovo ljubve (despot Stefan).
IzvoriUredi
- Vjekoslav Klaić, Svezak drugi: dio prvi. Treće doba: Vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526). Prva knjiga: Anžuvinci i Sigismund do gubitka Dalmacije (1301-1409) (archive.org)