Crikvenica
Crikvenica | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Županija | Primorsko-goranska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo () | 11.348 |
Geografija | |
Koordinate | 45°11′N 14°41′E / 45.18°N 14.69°E |
Koordinate: 45° 10′ 48" SGŠ, 14° 41′ 24" IGD
Crikvenica (rimski Ad Turres) jest grad u Hrvatskoj, koji se nalazi na istočnoj obali Jadranskog mora, u Kvarnerskom zaljevu, i pripada Primorsko-goranskoj županiji.
GeografijaUredi
Crikvenica se nalazi na dohvat ruke posjetiocima iz srednje Evrope. Smještena je na dijelu Jadranskog mora, poznatom kao Hrvatsko primorje, u Kvarnerskom zaljevu, svega 35 kilometara istočno od Rijeke, središta Županije primorsko-goranske.
Do Crikvenice se cestovnim putem moze stići u jednom danu iz gotovo svih dijelova Evrope.
Grad Crikvenica se, kao lokalna samouprava, sastoji od mjesta (od sjevera prema jugu): Jadranovo, Dramalj, Crikvenica i Selce.
Graniči sa Gradom Kraljevicom, Vinodolskom općinom i Gradom Novim Vinodolskim.
StanovništvoUredi
- Ukupan broj stanovnika 11.348
- Broj stalnih stanovnika 11.332
HistorijaUredi
Starom Crikvenicom smatra se naselje Kotor, smješteno na vrhu obližnjeg istoimenog brežuljka. Najstarije materijalne tragove čovjekovog življenja ostavilo je liburnsko stanovništvo, a od Rimljana ostao je naziv Ad Turres, kojeg su Slaveni po doseljenju u ove krajeve preveli kao Kod Tor - Kotor (kod tornjeva). Današnja Crikvenica nema kontinuitet naziva naselja iz antičkog doba kao kod drugih kvarnerskih gradića i ostalih toponima.
Kotor je bilo veliko naselje s parohijalnom crkvom i pet manjih crkava. Godine 1776. silan požar uništio je cijeli Kotor. Župnik i dio crkvenih vrijednosti našli su utočište u Pavlinskom samostanu u Crikvenici. Najveći dio stanovnštva preselio je bliže moru, a nakon požara u Kotor se vratilo samo nekoliko obitelji. Danas je on ruševan i napušten.
Historija Crikvenice povezana je i uvjetovana poviješću susjedne plodne udoline Vinodol. Iz ove velike zelene kolijevke, kroz stoljeća su izrasla naselja uz obalu, prvo kao trgovačke luke, a zatim kao ribarska naselja te napose gradići i turistička mjesta.
Kontinuitet ljudskog življenja na ovim prostorima možemo pratiti unatrag više od 30 stoljeća. O tako dugoj naseljenosti svjedoče arheološki nalazi mačeva, kopalja, nakita te ostaci brojnih prapovijesnih naseobina, smještenih na zaravnjenim vrhovima brežuljaka nadomak mora. Njihovi graditelji i stanovnici, prvo Japodi, a od 4. st. pr.n.e. Liburni, s ovih su uzvisina kontrolirali uski kanal između kopna i otoka Krka, a s druge su strane kontrolirali prastari prometni pravac kroz Vinodol.
Prirodno zaštićene uvale pružale su utočište i rimskim trgovačkim brodovima, a jedna od takvih sigurnih luka bila je smještena u nekad plovnom, širokom ušću crikveničke rječice Dubračine. Tek površne arheološke procjene otkrivenih nalaza daju naslutiti da su luka i naselje stari najmanje 2.000 godina.
U doba Antike, duž morske obale vodio je jedan odvojak važne rimske ceste, koja je polazila iz Aquileje u sjev. Italiji, preko Julije carsice kroz Liburbiju (preko Tarsatice, Ad Turresa i Senije) kroz Japodiju (Liku) prema Aenoni i Jaderi.
Kasnoantički geograf Peutinger (IV.st. nove ere) zabilježio je na ovim prostorima naselje Ad Turres, po kojem je u novije vrijeme nazvano poznato turističko naselje u Crikvenici.
Slaveni doseljavaju u VIII. vijeku. U novoosvojena podričja donose svoju duhovnu i materijalnu kulturu, o čijim dosezima svjedoče primjerci osobne opreme i nakita, pronađeni u starohrvatskoj nekropoli Stranče - Gorica nedaleko Crikvenice. Bavili su se zemljoradnjom, stočarstvom i ribarstvom, a od zatečenog romanskog stanovništva prihvatili su vještinu uzgoja vinove loze te su i sam latinski naziv plodne udoline, Vallis vinearia, preveli u Vinodol, dolina vina. Vinodolom se u starijim vremenima nazivala ne samo udolina, kao danas, nego mnogo širi prostor, uključujući i predjele uz morsku obalu.
U srednjem vijeku, prostori današnje Crikvenice pripadali su parohiji Vinodol kojom su gotovo 450 godina vladali krčki feudalci poznatiji kao Frankapani. Godine 1225. ova obitelj osvaja posjed Župe Vinodol i vlada njome sve do pogubljenja hrvatskih feudalaca Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu (Wiener Neustadt) 1671. godine.
U okrilju Frankapana, a zaslugom slobodnih stanovnika vinodolskih gradova, nastao je 1288. godine Vinodolski zakon. To je prvi pravni dokument kod Hrvata i jedan od najstarijih u medievalnoj Evropi, stvoren u vrijeme kada veći dio Evrope još uvelike nazivamo barbarskim. Vinodolski se zakon primjenjivao na prostoru Župe Vinodol, a bio je pisan narodnim jezikom i slavenskim pismom - glagoljicom.
Utemeljiteljem današnje Crikvenice smatra se Nikola IV. Frankapan. On je daleke 1412. godine dao sagraditi samostan za redovnike sv. Pavla Pustinjaka na ušću rječice Dubračine u more, uz srednjovjekovnu crikvu - od čega je izveden naziv Crikvenica. Samostanska zgrada povezala je okolna ribarska naselja i postala središte javnog i kulturnog zivota. U novije vrijeme je u ovom povjesnom zdanju uređen Hotel Kaštel.
U crikveničkom samostanu je prvu naobrazbu stekao Julije Klović, svjetski najčuveniji minijaturist svih vremena.
U srednjem vijeku Crikvenica je bila luka frankopanskog kaštela Grižane. Njeni stanovnici su se bavili pretežno ribolovom, a u jednom dokumentu iz 1609. godine spominje se tunolov uz potok Dubračinu. Stoljećima su crikvenički ribari lovili u Kvarneru, a sredinom 19. stoljeća u potrazi za novim lovištima počeli su se iseljavati na druge kontinente. Svjetsku slavu po svojim dometima i inovacijama stekla je skupina ribara koji su se naselili u San Pedru, Kalifornija, USA, te u Seattleu, država Washington.
PrivredaUredi
Turizam i lječilište
Slavni ljudiUredi
- Mario Lovrić
- Paško Bonačić - izumio Monument of fish
- Karlo Stipanić - vaterpolista, osvajač zlatne olimpijske medalje
- Zvonko Car - akademski kipar, slikar, profesor
- Milorad Stojević, pjesnik, prozaist
Spomenici i znamenitostiUredi
- Frankopanski kaštel
- Crkva Djevice Marije
- Crkva sv. Antona
- Sunčani sat (nagrada najboljem turističkom mjestu u anketi radio Zagreba 1977.)
- Memorijalni atelje Zvonka Cara
- Muzej grada Crikvenice
- U blizini Crikvenice nalazi se slatkovodno Kavranovo jezero
ObrazovanjeUredi
- O.Š. Vladimir Nazor
- O.Š. Zvonko Car
- S.Š. Dr. Antun Barac
- S.Š Dr. Paško Bonačić