Crikvenica

Crikvenica

Osnovni podaci
Županija	Primorsko-goranska
Stanovništvo
Stanovništvo ()	11.348
Geografija
Koordinate	45°11′N 14°41′E / 45.18°N 14.69°E / 45.18; 14.69
Crikvenica Crikvenica na karti Hrvatske

Koordinate: 45° 10′ 48" SGŠ, 14° 41′ 24" IGD

Crikvenica (rimski Ad Turres) jest grad u Hrvatskoj, koji se nalazi na istočnoj obali Jadranskog mora, u Kvarnerskom zaljevu, i pripada Primorsko-goranskoj županiji.

GeografijaUredi

Crikvenica se nalazi na dohvat ruke posjetiocima iz srednje Evrope. Smještena je na dijelu Jadranskog mora, poznatom kao Hrvatsko primorje, u Kvarnerskom zaljevu, svega 35 kilometara istočno od Rijeke, središta Županije primorsko-goranske.

Do Crikvenice se cestovnim putem moze stići u jednom danu iz gotovo svih dijelova Evrope.

Grad Crikvenica se, kao lokalna samouprava, sastoji od mjesta (od sjevera prema jugu): Jadranovo, Dramalj, Crikvenica i Selce.

Graniči sa Gradom Kraljevicom, Vinodolskom općinom i Gradom Novim Vinodolskim.

StanovništvoUredi

Ukupan broj stanovnika 11.348
Broj stalnih stanovnika 11.332

HistorijaUredi

Starom Crikvenicom smatra se naselje Kotor, smješteno na vrhu obližnjeg istoimenog brežuljka. Najstarije materijalne tragove čovjekovog življenja ostavilo je liburnsko stanovništvo, a od Rimljana ostao je naziv Ad Turres, kojeg su Slaveni po doseljenju u ove krajeve preveli kao Kod Tor - Kotor (kod tornjeva). Današnja Crikvenica nema kontinuitet naziva naselja iz antičkog doba kao kod drugih kvarnerskih gradića i ostalih toponima.

Rijeka Dubračina

Kotor je bilo veliko naselje s parohijalnom crkvom i pet manjih crkava. Godine 1776. silan požar uništio je cijeli Kotor. Župnik i dio crkvenih vrijednosti našli su utočište u Pavlinskom samostanu u Crikvenici. Najveći dio stanovnštva preselio je bliže moru, a nakon požara u Kotor se vratilo samo nekoliko obitelji. Danas je on ruševan i napušten.

Historija Crikvenice povezana je i uvjetovana poviješću susjedne plodne udoline Vinodol. Iz ove velike zelene kolijevke, kroz stoljeća su izrasla naselja uz obalu, prvo kao trgovačke luke, a zatim kao ribarska naselja te napose gradići i turistička mjesta.

Kontinuitet ljudskog življenja na ovim prostorima možemo pratiti unatrag više od 30 stoljeća. O tako dugoj naseljenosti svjedoče arheološki nalazi mačeva, kopalja, nakita te ostaci brojnih prapovijesnih naseobina, smještenih na zaravnjenim vrhovima brežuljaka nadomak mora. Njihovi graditelji i stanovnici, prvo Japodi, a od 4. st. pr.n.e. Liburni, s ovih su uzvisina kontrolirali uski kanal između kopna i otoka Krka, a s druge su strane kontrolirali prastari prometni pravac kroz Vinodol.

Prirodno zaštićene uvale pružale su utočište i rimskim trgovačkim brodovima, a jedna od takvih sigurnih luka bila je smještena u nekad plovnom, širokom ušću crikveničke rječice Dubračine. Tek površne arheološke procjene otkrivenih nalaza daju naslutiti da su luka i naselje stari najmanje 2.000 godina.

U doba Antike, duž morske obale vodio je jedan odvojak važne rimske ceste, koja je polazila iz Aquileje u sjev. Italiji, preko Julije carsice kroz Liburbiju (preko Tarsatice, Ad Turresa i Senije) kroz Japodiju (Liku) prema Aenoni i Jaderi.

Kasnoantički geograf Peutinger (IV.st. nove ere) zabilježio je na ovim prostorima naselje Ad Turres, po kojem je u novije vrijeme nazvano poznato turističko naselje u Crikvenici.

Slaveni doseljavaju u VIII. vijeku. U novoosvojena podričja donose svoju duhovnu i materijalnu kulturu, o čijim dosezima svjedoče primjerci osobne opreme i nakita, pronađeni u starohrvatskoj nekropoli Stranče - Gorica nedaleko Crikvenice. Bavili su se zemljoradnjom, stočarstvom i ribarstvom, a od zatečenog romanskog stanovništva prihvatili su vještinu uzgoja vinove loze te su i sam latinski naziv plodne udoline, Vallis vinearia, preveli u Vinodol, dolina vina. Vinodolom se u starijim vremenima nazivala ne samo udolina, kao danas, nego mnogo širi prostor, uključujući i predjele uz morsku obalu.

Frankopanski kaštel, danas hotel Kaštel

U srednjem vijeku, prostori današnje Crikvenice pripadali su parohiji Vinodol kojom su gotovo 450 godina vladali krčki feudalci poznatiji kao Frankapani. Godine 1225. ova obitelj osvaja posjed Župe Vinodol i vlada njome sve do pogubljenja hrvatskih feudalaca Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu (Wiener Neustadt) 1671. godine.

U okrilju Frankapana, a zaslugom slobodnih stanovnika vinodolskih gradova, nastao je 1288. godine Vinodolski zakon. To je prvi pravni dokument kod Hrvata i jedan od najstarijih u medievalnoj Evropi, stvoren u vrijeme kada veći dio Evrope još uvelike nazivamo barbarskim. Vinodolski se zakon primjenjivao na prostoru Župe Vinodol, a bio je pisan narodnim jezikom i slavenskim pismom - glagoljicom.

Utemeljiteljem današnje Crikvenice smatra se Nikola IV. Frankapan. On je daleke 1412. godine dao sagraditi samostan za redovnike sv. Pavla Pustinjaka na ušću rječice Dubračine u more, uz srednjovjekovnu crikvu - od čega je izveden naziv Crikvenica. Samostanska zgrada povezala je okolna ribarska naselja i postala središte javnog i kulturnog zivota. U novije vrijeme je u ovom povjesnom zdanju uređen Hotel Kaštel.

U crikveničkom samostanu je prvu naobrazbu stekao Julije Klović, svjetski najčuveniji minijaturist svih vremena.

Hotel Therapia - tradicija zdravstvenog turima

U srednjem vijeku Crikvenica je bila luka frankopanskog kaštela Grižane. Njeni stanovnici su se bavili pretežno ribolovom, a u jednom dokumentu iz 1609. godine spominje se tunolov uz potok Dubračinu. Stoljećima su crikvenički ribari lovili u Kvarneru, a sredinom 19. stoljeća u potrazi za novim lovištima počeli su se iseljavati na druge kontinente. Svjetsku slavu po svojim dometima i inovacijama stekla je skupina ribara koji su se naselili u San Pedru, Kalifornija, USA, te u Seattleu, država Washington.