Čabar
Čabar je grad na sjeverozapadu Gorskog kotara i spada u posebnu mikroregiju (kulturološki i geografski), koji administrativno pripada Primorsko-goranskoj županiji. Područje Čabra ima 54 km državne granice prema Sloveniji, a veći dio čini rječica Čabranka.
| Čabar | |
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Županija | Primorsko-goranska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo () | 4.387 |
| Geografija | |
| Koordinate | 45°36′N 14°38′E / 45.60°N 14.64°E |
  Čabar Čabar na karti Hrvatske | |
| Ostali podaci | |
Koordinate: 45° 36′ 00" SGŠ, 14° 38′ 24" IGD
GeografijaUredi
Grad Čabar smješten je na krajnjem sjeveru Primorsko-goranske županije. Područje grada Čabra ustvari predstavlja područje bivše općine Čabar koja uključuje 5 većih mjesta bivše općine i to Čabar, Prezid, Tršće, Gerovo i Plešce te ostala manja mjesta i zaseoke. Ljeta su ugodna, a zime oštre i hladne, dok je najveći dio površine grada pokriven šumom pa stoga možemo reći da je grad Čabar grad s najvećim zelenim parkom na svijetu, s obzirom na broj stanovnika.
StanovništvoUredi
Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine na području grada Čabra ima 4.387 stanovnika. Trend broja stanovnika zadnjih godina bilježi stalno opadanje te je natalitet manji od mortaliteta. Razlog tome jest slaba zemljopisna povezanost i teški uvjeti života, te nebriga lokalne i državne vlasti za stvarenje uvjeta za ostanak prije svega mladih na području grada Čabra kao i stvaranja uvjeta za pristojan život svih stanovnika grada Čabra.
Naselja Grada ČabraUredi
Čabru pripada 42 naselja, to su: Bazli, Brinjeva Draga, Čabar, Crni Lazi, Donji Žagari, Fažonci, Ferbežari, Gerovo, Gerovski Kraj, Gorači, Gornji Žagari, Hrib, Kamenski Hrib, Kozji Vrh, Kraljev Vrh, Kranjci, Lautari, Lazi, Makov Hrib, Mali Lug, Mandli, Okrivje, Parg, Plešce, Podstene, Požarnica, Prezid, Prhci, Prhutova Draga, Pršleti, Ravnice, Selo, Smrečje, Smrekari, Sokoli, Srednja Draga, Tropeti, Tršće, Vode, Vrhovci, Zamost i Zbitke.
Napuštena mjesta: Brezovci, Konjci, Kupari, Markci, Mošun, Podgrič, Putari, Srednji Hrib, Steklice, Šafari, Šegine i Žikovci.
UpravaUredi
HistorijaUredi
Povijest grada Čabra datira još u rimsko doba, kada je na sadašnjem mjestu Prezid bio izgrađen rimski zid za obranu protiv barbara. U srednjem vijeku uz Čabar se najviše povezuje ime Petra Zrinskog koji je uz Dvorac, prvi unio gospodarski duh u Čabar u kojem je izgradio tvornicu čavala i vijaka tj. kovačnicu, koji su se preko luke u Bakru dalje razvozili po svijetu. Što se tiče industrijske revolucije, za područje grada Čabra značajan je i Vilim Vilhar, koji je na Milanovom vrhu kraj Prezida izradio jednu od prvih pilana na parni pogon.
PrivredaUredi
- ostaci ostataka nekadašnje močne drvne industrije koja je zapošljavala oko 2.500 stanovnika
- Metaloprerađivačka industrija
- Proizvodi od drveta
- Zimski sportovi
Slavni ljudiUredi
- Petar Klepac - narodni heroj
- Petar Zrinski
- Vilim Svečnjak - likovni umjetnik
Spomenici i znamenitostiUredi
- Kaštel Petra Zrinskog
- Tunel od Dvorca Petra Zrinskog do Tropetarske stjene
- Prva kovačnica u Hrvatskoj
- Crkva sv. Antuna Padovanskog
- Crkva sv. Vida
- Stari rimski zid Limes
ObrazovanjeUredi
- OŠ "Petar Zrinski"
- SŠ "Vladimir Nazor"
KulturaUredi
- Galerija Vilima Svečnjaka
- Kuća Vesel u Prezidu
SportUredi
1980-ih, nedugo nakon Zimske olimpijade u Sarajevu, u doba prosperiteta, lokalne su vlasti Čabra pokrenule inicijativu da se upravo u tom gradu organiziraju Zimske olimpijske igre u doglednoj budućnosti, ali u kapitalističkoj Hrvatskoj dolazi do totalne stagnacije ove mikroregije.
- Skijaški centar Rudnik u Tršću
- Svjetski prvak Marko Popović u castingu (ribolovu)
- Brdska utrka u Čabru svake godine u 7. mjesecu
- rekreativni robolov na rijeci Čabranci i Kupi
