Viškovo
Viškovo (Sveti Matej, San Mateo prije rata), je predgrađe Rijeke, naselje i od 1993. sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji.
Viškovo | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Gradonačelnik | Goran Petrc |
Županija | Primorsko-goranska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 8.907 |
Geografija | |
Koordinate | 45°22′N 14°23′E / 45.36°N 14.38°E |
Površina | 19 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 51216 Viškovo |
Koordinate: 45° 21′ 36" SGŠ, 14° 22′ 48" IGD
Zemljopis
urediPodručje općine Viškovo smješteno je sjeverozapadno od centra Rijeke na površini od svega 20-ak kvadratnih kilometara. Blizina Rijeke, Opatije, graničnog prijelaza sa Slovenijom, ljepote prirode i pogodnosti življenja u malom mjestu obilježja su koja ovaj kraj čine sve privlačnijim.
Općina Viškovo osnovana je 15. 4. 1993. godine. Jedna je od jedinica lokalne samouprave Primorsko-goranske županije, koje su iz bivše Općine Rijeka. Kod osnivanja Općine područje broji 6.918 stanovnika, da bi 2002. godine taj broj porastao preko 9.200.
Viškovo je danas upotpunjeno svim sadržajima neophodnim suvremenom načinu življenja i poslovanja. U središtu mjesta nalaze se: crkva, škola, dječji vrtić, pošta, zdravstvena stanica, ljekarna, knjižnica, banke, poslovnica FINA-e, kreditno-štedna i osiguravajuća društva, benzinska crpka te niz obrtničko-uslužnih djelatnosti.
Nekoliko je većih naselja. Naselje Marinići, četvrto je po površini, s najvećim brojem stanovnika, slijede: Viškovo, Marčelji, Saršoni, Mladenići, Sroki i Kosi.
Stanovništvo
urediUprava
urediPovijest
urediPodručje današnje Općine Viškovo je do 1918. bilo u sastavu Markrofovije Istre. Prema Londonskom ugovoru vojska Kraljevine Italije zauzima čitavo područje Austrijskog Primorja, pa tako i Kastavštine, u koju je spadao i tadašnji Sveti Matej, sve do 1924. kada se Rimskim sporazumom čitava Kastavština priključuje Kraljevini SHS. Nakon II. svj. rata, tj. nakon Mirovnog ugovora u Parizu, kojim se Rijeka i Istra priključuje Jugoslaviji, Viškovo je od 1948.i de facto dio Rijeke, tj. od 1954. u sklopu Općine Zamet kao sastavnog dijela Rijeke.
Gospodarstvo
urediSlavni ljudi
uredi- Ivan Matetić Ronjgov, hrvatski dirigent i skladatelj
Spomenici i znamenitosti
urediObrazovanje
urediOsnovna škola Sv.Matej
Kultura
urediHalubajski zvončari