1757

godina
(Preusmjereno sa stranice 1757.)
Ovo je članak o godini 1757.

Godina 1757 (MDCCLVII) bila je redovna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u srijedu po julijanskom kalendaru.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1720-e  1730-e  1740-e  – 1750-e –  1760-e  1770-e  1780-e
Godine: 1754 1755 175617571758 1759 1760
Bitka kod Leuthena.
1757. po kalendarima
Gregorijanski 1757. (MDCCLVII)
Ab urbe condita 2510.
Islamski 1170–1171.
Iranski 1135–1136.
Hebrejski 5517–5518.
Bizantski 7265–7266.
Koptski 1473–1474.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1812–1813.
Shaka Samvat 1679–1680.
Kali Yuga 4858–4859.
Kineski
Kontinualno 4393–4394.
60 godina Yin Vatra Vo(l)
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11757.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

  • 2. 1. - Britanci na čelu sa Cliveom su povratili Kalkutu od bengalskog nawaba.
  • 5. 1. - Bivši vojnik Robert-François Damiens izvodi atentat nožem na francuskog kralja Luja XV koji je pri tome lakše ranjen.
  • 5. 1. - Giacomo Casanova je opet u Parizu, par meseci nakon spektakularnog bekstva iz Venecije. Organizuje lutriju za potrebe Vojne škole, od čega se i sam bogati. Kasnije tokom godine upoznaje bogatu i naivnu udovicu Madame d’Urfé, koju opčinjava okultističkim pristupom.
  • 12. 1. - Kodža Ragip-paša je novi osmanski veliki vezir (do smrti 1763), sprovodi reforme administracije i finansija, ne meša se u evropski rat.
  • januar - Afganski vladar Ahmed-šah Durani je opet upao u Severnu Indiju, zauzeo Delhi i stavio mogulskog cara u pritvor - odlazi u aprilu, vraća cara na presto, ali pravu vlast ima Afganac Najib ad-Dawlah.
  • januar - Kineske ćingovske snage su kod jezera Khövsgöl na severu Mongolije porazile pobunjenika Čingunžava, princa Halka Mongola. Sada mogu krenuti na ojratskog princa Amursanu, koji se pobunio u Džungariji, u dan. Xinjiangu.
    • Amursana je ubrzo poražen, po treći put beži kod tasta u Kazaški kanat, zatim Rusima, nakon što je tast priznao kinesko sizerenstvo, da bi u septembru umro od boginja u Tobolsku.
  • januar - Pennsylvanijska skupština šalje Benjamina Franklina u London radi spora kolonije sa porodicom Penn (do 1762, i opet 1764-74).
  • 17. 1. - Sedmogodišnji rat: Proglašen Carski rat (Reichskrieg) protiv Pruske.
  • početkom godine - Nakon pat-pozicije u turskom vojnom pohodu, u Nikšiću dogovoreno da Crnogorci plaćaju harač i prestanu s četovanjem.[1] Među Turcima i Crnogorcima vlada mir sledećih deset godina.[2]
  • januar-april - Jovan Horvat tvrdi da su u ovom periodu 822 srpska doseljenika došla u Rusiju.[3]
    • Grupa od 150 Crnogoraca stupa u rusku vojnu službu ove godine, ali većinom se vraćaju.[4]
  • 1. 2. - Kralj Luj XV otpušta dvojicu najuticajnijih savetnika, državnog sekretara za rat grofa d'Argensona i za mornaricu grofa d'Arnouvillea.
  • 2. 2. - Sedmogodišnji rat: Austro-ruski savez protiv Pruske.
  • 5. 2. - Calcutta Gauntlet: britansko-indijske snage su se probile kroz logor znantno brojnijih snaga bengalskog nawaba - ovaj potvrđuje Kalkutu Britancima i obećava odštetu, prema Alinagarskom ugovoru od 9-tog.
  • 23. 2. - U Portu izbijaju neredi zbog vinskog monopola - preko 400 lica će na jesen biti kažnjeno na različite načine.
 
"Damienovo pogubljenje"
  • 14. 3. - Britanski admiral John Byng je streljan na palubi broda HMS Monarch, pošto je osuđen zbog prošlogodišnjeg gubitka Minorke.
  • mart - U Sarajevu pogubljena braća Morić. Sarajevski građani, koji su trpeli stalne nerede, za jedan dan su pohvatali "dvadeset tri jaramaza, ukoljice i odmetnika" i podavili ih uz gruvanje topova.[5]
  • 18. 3. - Christoph Anton von Migazzi postavljen za nadbiskupa Beča (do 1803), uglavnom se protivi prosvetiteljskim tendencijama.
  • 21. 3. - Sedmogodišnji rat - Stokholmska konvencija: Švedska pristupa savezu protiv Pruske.
  • 23. 3. - Treći Karnatski rat: Britanci zauzeli francuski Chandannagar u Bengalu (vraćen Francuzima 1763).
  • 28. 3. - Nakon što je osuđen za pokušaj regicida, Robert-François Damiens je u Parizu javno pogubljen četvorenjem; prizor okrutne kazne koja se u Francuskoj nije primjenjivala vijek i pol izaziva šok i zgražanje među prosvijećenim intelektualcima i slavnim ličnostima Francuske i Evrope te pokreće pokret za ukidanje mučenja i smrtne kazne; Damiens ostaje posljednja ličnost koja je bila pogubljena na taj način.

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

 
Vojni Red Marije Terezije
 
"Robert Clive i Mir Jafar posle Bitke kod Plasseya"

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

  • 7. 9. - Sedmogodišnji rat: Bitka kod Moysa u Gornjoj Lužici: Prusi su poraženi, njihov komandant Hans Karl von Winterfeldt je smrtno ranjen.
  • 10. 9. - Sedmogodišnji rat: Klosterzevenska konvencija znači povlačenje Hanovera iz rata i delimičnu francusku okupaciju.
  • 13. 9. - Sedmogodišnji rat - Pomeranski rat: švedske snage iz Švedske Pomeranije prelaze u Prusku Pomeraniju.
  • septembar - Sedmogodišnji rat: Neuspešni britanski napad na Rochefort, na zapadnoj francuskoj obali. Za sada nema uspeha ni u ekspediciji na Louisbourg u Novoj Škotskoj, pošto su britanski brodovi rasuti olujom 24-tog (grad ipak zauzimaju sledeće godine).
  • septembar - oktobar - Najveći beduinski napad na jedan hodočasnički karavan, koji se iz Meke vraćao u Siriju - procenjuje se da je stradalo 20.000 hadžija, što od razbojnika, što od gladi i žeđi u pustinji.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

  • 5. 11. - Sedmogodišnji rat: Bitka kod Rossbacha u kojoj Friedrich II iznenadnim konjičkim napadom razbija nadmoćnu francusko-austrijsku vojsku u Saksoniji.
    • Navodno je madam Pompadur prokomentarisala lošu vest rečima Après nous, le déluge. Ove godine se očekivala i Halejeva kometa, za koju se mislilo da je donela potop iz Postanja.
  • 10. 11. - Umro je marokanski kralj Abdallah, nasledio ga je sin Mohammed ben Abdallah (do 1790).
  • 25. 11. - Sedmogodišnji rat: Austrijske snage zauzimaju Breslau.
  • 30. 11. - Francuska flota od 15 brodova iz Tulona se zbog oluje mora skloniti u Kartahenu u Španiji, gde će biti blokirana od strane Britanaca i sprečena da napusti Mediteran i pomogne Louisbourgu sledeće godine.
  • 2. 12. - Umro episkop temišvarski Georgije Popović, naslediće ga Vićentije Jovanović Vidak (1759-74).
  • 6. 12. - Sedmogodišnji rat: Bitka kod Leuthena u kojoj Friedrich II nanosi težak poraz brojčano nadmoćnoj austrijskoj vojski i tjera je na povlačenje iz Šleske; ta se bitka često navodi kao najsvjetliji trenutak u vojnoj karijeri Friedricha II i vrhunac ratne vještine 18. vijeka.
  • 14. 12. - Bitka kod Hresilija: Solomon I, kralj Imeretija, u zapadnoj Gruziji, porazio je osmansku vojsku. Nakon dva stoleća vazalstva, Imereti se osamostaljuje od Osmanlija.

Kroz godinu uredi

  • Karlobag je dobio statut.
  • Pošto je vojska opkolila moslavinske seljake, oni predaju svoje vođe i prihvataju novo feudalno uređenje.[10]
  • Neka pobuna graničara u Lici.
  • Pošto su dalmatinski Srbi tražili da im se episkop Simeon Končarević vrati sa Popine, mletačke vlasti ga optužuju da podbunjuje narod - odlazi u Rusiju s nekoliko kaluđera iz Krupe i tridesetak porodica (nakratko se vraća 1762).[11]
  • Crkve: Mali Lošinj (Porođenja Marijina), Šarengrad (Petra i Pavla), Orahovica (Našašća Sv. križa), Srpski Semarton (Vaznesenja Gospodnjeg), Negoslavci (Uspenja Presvete Bogorodice), Crkva brvnara u Javoranima.
  • Zagrebačko izdanje "Osmostrune kitare" (Cithara octochorda, ranije u Beču 1701. i 1723), zbirke crkvenih napjeva.
  • Iz Franjevačke provincije Bosne Srebrene izdvojena provincija sv. Ivana Kapistrana, hrvatsko-ugarski krajevi.
 
Orfelinov "Pozdrav Mojseju Putniku"
  • Mojsije Putnik je bački episkop (do 1774).
  • Jovan Stefanov Balević: "Kratak i objektivan opis sadašnjeg stanja Crne Gore" (objavljeno tek 1884).[12]
  • Ćingovska Kina je zavladala Tuvom, tj regionom Tandi Urjanhaj.
  • ? Nam tiến, "napredovanje na jug": vijetnamski naseljenici stižu u deltu Mekonga, koja je ranije pripadala kmerskoj državi.
  • John Baskerville je otisnuo Vergilija na pergament papiru - glatkoća omogućuje veću oštrinu.
  • Vincenzo Riccati: Opusculorum ad res physicas et mathematicas pertinentium, prvi tom; uvodi hiperbolične funkcije.
  • Ivan Šuvalov osniva Akademiju tri najplemenitije umetnosti, Imperijalna akademija umetnosti 1764-1918, dobija svoju zgradu 1789.
  • Marokanski sultan obnavlja Kazablanku, stradalu u potrestu 1755.
  • 1756-57 - Mehmed Bušatlija je zavladao u Skadru - Porta će ga priznati za pašu, Bušatlije vladaju Skadrom do 1831.
  • Robert Wood: The ruins of Balbec, otherwise Heliopolis in Coelosyria. Opis Baalbeka, uz opis Palmire iz 1753, ima uticaja na neoklasičnu arhitekturu.
  • Mistik Emanuel Swedenborg tvrdi da se Sudnji dan dogodio ove godine, u Svetu duhova, o čemu će pisati dogodine u "Nebeskoj doktrini".
  • Braća Cinzano su otvorili radnju u Torinu, prave crveni vermut.
  • U Sankt Peterburgu izgrađen Voroncovski dvorac, po Rastrellijevom projektu.
  • Engleska je dobila prvi moderan kanal, Sankey blizu Liverpoola.

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1757.

Reference uredi

  1. Istorija s. n. IV-1, 507
  2. Istorija s. n. IV-1, 450
  3. Istorija s. n. IV-1, 248
  4. Historija n. J. II, 1260
  5. Istorija s. n. IV-1, 445
  6. Istorija s. n. IV-1, 286
  7. Historija n. J. II, 1267
  8. Istorija s. n. IV-1, 249
  9. Historija n. J. II, 1329
  10. Historija n. J. II, 1068
  11. Istorija s. n. IV-2, 52
  12. Jovan Stefanov Balevic: Kratak istorijsko-geografski opis Crne Gore. rastko.rs
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)