Sumerski popis kraljeva

Drevna Mezopotamija
EufratTigris
Asirologija
Gradovi / kraljevstva
Sumer: UrukUrEridu
KishLagašNippur
Akadsko Carstvo: Akkad
BabilonIsinSusa
Asirija: AssurNiniva
Dur-SharrukinNimrud
BabilonijaKaldeja
ElamAmoriti
HuritiMitanni
KasitiUrartu
Kronologija
Sumerski kraljevi
Asirski kraljevi
Babilonski kraljevi
Jezik
Klinasto pismo
SumerskiAkadski
ElamskiHurijski
Mitologija
Enûma Elish
GilgamešMarduk

Sumerski popis kraljeva je drevni tekst na sumerskom jeziku koji navodi kraljeve Sumera iz sumerskih i stranih dinastija. Kasniji Babilonski popis kraljeva i Asirski popis kraljeva su mu bili slični.

OpisUredi

Popis bilježi lokaciju "službenog" kraljevanja, zajedno s kraljevima i dužinama njihove vladavine. Za kraljevanje se vjerovalo da je predano od strane bogova, te da se može prenositi od grada do grada preko vojnog osvajanja. Popis navodi samo jednu vladaricu: Kug-Bau, gostioničarku, koja je bila jedini vladar treće dinastije Kiša.

Popis miješa ranije, najvjerojatnije mitološke kraljeve koji su imali izuzetno duge vladavine s kasnijim, i u historijskom smislu plauzibilnijim vladarima i dinastijama. Ne smije se, međutim, isključiti mogućnost da ranija imena na popisu pripadaju historijskim ličnostima koja su kasnije postale legendarne.

Najstarije ime na popisu čije je postojanje potvrđeno kroz arheološka otkrića je En-me-barage-si od Kiša (cca. 2600. pne.). Činjenica da mu se ime spominje u Gilgamešovom epu je dovelo do špekulacija da je i sam Gilgameš historijska ličnost.

Tri dinastije se ističu po tome što nisu uključene popis: Dinastija iz Larse koja je vladala u periodu Isin-Larsa, kada se Larsa borila za prevlast s Isinom, te dvije dinastije Lagaša prije i poslije Akadskog Carstva, kada je Lagaš imao snažan uticaj na regiju. Podaci o Lagašu su poznati na temelju arheoloških artefakata koji datiraju oko 2500. pne.

Popis je, s obzirom na nedostatak preciznijih podataka, najvažniji izvor za kronologiju 3. milenijuma pne.. Poteškoće u stvaranju striktne kronologije, međutim, stvara to da su brojne dinastije vjerojatno istovremeno vladale u različitim gradovuima.

Neki od najstarijih natpisa koji sadrže popis datiraju iz ranog 3. milenijuma pne.; npr. Prizma Weld-Blundell [1][2][3] je datirana u 2170. pne. Kasniji Babilonski i Asirski popisi kraljeva su bili bazirani na još uvijek očuvanim dijelovima popisa sve do 3. vijeka pne. kada je Beros popularizirao popis u helenskom svijetu.

PopisUredi

Rano brončano doba IUredi

Uručki periodUredi

"Pred-dinastijski"Uredi

Rano Brončano doba IIUredi

Rani dinastijski periodi I i IIUredi

Prva dinastija KišaUredi
Prva dinastija UrukaUredi

Rano Brončano doba IIIUredi

Rani dinastijski IIIa periodUredi

Prva dinastija UraUredi
Avanska dinastijaUredi
Druga dinastija KišaUredi

Rani dinastijski IIIb periodUredi

(cca. 2500 – cca. 2271. pne.)

Prva nastiness Lagaša (također cca. 2500 – cca. 2271. pne.) se ne spominje u Popisu kraljeva, iako je dobro poznata po natpisima

Dinastija HamazijaUredi
Druga dinastija UrukaUredi
Druga dinastija UraUredi
Dinastija AdabaUredi
Dinastija MarijaUredi
Treća dinastija KišaUredi
Dinastija AkshakaUredi
Četvrta dinastija KišaUredi
Treća dinastija UrukaUredi

Akadsko CarstvoUredi

 
Pobjednička stela Naram-Suena (Louvre)
Dinastija AkkadaUredi
Četvrta dinastija UrukaUredi
(Moguće je da su ti vladari donje Mezopotamije - suvremenici akadske dinastije)

Rano brončano doba IVUredi

Gutejski periodUredi

Druga dinastija Lagaša (prije cca. 2093 – 2046. pne. (kratka)) se ne spominje u Popisu kraljeva, iako je dobro poznata po nazivima.

Gutejska vladavinaUredi
Peta dinastija UrukaUredi

Urski III periodUredi

"Sumerska renesansa"
(cca. 2047 – 1940. pne. (kratka))
Treća dinastija UrUredi

Reference i eskterni linkoviUredi

BilješkeUredi

  1. [1] Arhivirano 2010-11-07 na Wayback Machine-u Historical inscriptions; containing principally the chronological prism, W-B 444, Stephen Langdon, Oxford University Press, 1923
  2. [2] Arhivirano 2015-05-13 na Wayback Machine-u WB-444 High Resolution Image from CDLI
  3. [3] WB-444 Line Art from CDLI
  4. Harriet Crawford, Sumer and the Sumerians, Cambridge University Press, 1991, page 19.