Beros (akad. Bēl-rē'ušu: „Bel je njegov pastir“[1], grč. Βήρωσσος: Berossos) (o. 340.-270. pne.)[2] je babilonski svećenik[3], pisac i astronom iz helenističkog doba koji je pisao na grčkom jeziku. Živio je u 3. vijeku pne., a rođen je u doba Aleksandrove vladavine nad Babilonom (330.-323. pne.), možda i ranije (oko 340. pne.). Bio je Baalov svećenik u gradu Babelu[2], a prema Vitruvijevom djelu „Arhitektura“, preselio se na grčki otok Kos gdje je podučavao astrologiju pod patronatom egipatskog kralja. Ipak, historičari dvoje je li Beros mogao raditi pod Seleukidima, a zatim se preseliti u Ptolomejev Egipat.

U svom djelu Babyloniaca u tri volumena, uz priče o babilonskim bogovima i kozmogoniji, piše i o astrologiji i vještini tumačenja zvijezda. U skladu sa shvaćanjima Thema mundi, smatrao je da dolazi do svjetskog požara kada se sastanu svi planeti u znaku Raka, a do općeg potopa kada se svi planeti susretnu u znaku Jarca.[2]

Radovi uredi

  • „Babyloniaca“
  • „Procreatio“

Zanimljivosti uredi

U djelima grčkog pisca Aleksandra Polihistora, nalazimo navode iz Berosovih zapisa, gdje opisuje drevnu mezopotamsku mitologiju i bića u njima (kao npr. Oannes), koja su poslužila kao inspiracije autorima znanstvene fantastike.

Izvori uredi

  1. „Beros (Livius.org, Jona Lendering)”. Arhivirano iz originala na datum 2009-10-03. Pristupljeno 2013-06-11. 
  2. 2,0 2,1 2,2 Becker, Udo, Leksikon astrologije, str. 33.
  3. Beros (enciklopedija Britannica)

Literatura uredi

  • Becker, Udo: Leksikon astrologije, AGM, Zagreb, 1996. ISBN 953-174-064-X
  • J. Blenkinsopp: The Pentateuch: An Introduction to the First Five Books of the Bible, izdavač: Anchor Doubleday, New York, 1992.
  • G. P. Verbrugghe i J. M. Wickersham: Berossos and Manetho Introduced and Translated: Native Traditions in Ancient Mesopotamia and Egypt, izdavač: University of Michigan Press, 2000.
  • K. Müller: Fragmenta historicorum Graecorum, Pariz, 1841.-1870., 1.-25.

Vanjske veze uredi