Kubaba
Kubaba (u Weidnerovoj "Kronici"; sumerski: Kug-Bau) je jedina kraljica koja se spominje u Sumerskom popisu kraljeva. Bila je vladarica Treće dinastije Kiša iz "Ranog dinastijskog III" perioda (cca. 2500-2330. pne.) u sumerskoj historiji, a Popis navodi da je vladala 100 godina. Popis također navodi da je prije svrgavanja vladavine En-Shaksha-Ane iz Druge dinastije Uruka, odnosno prije nego što je postala kraljica, bila gostioničarka.
Muzej anadolijske civilizacije, Ankara, Turska
"Kuća Kubabe" se spominje "u vladavini Puzur-Niraha, kralja Akshaka" (linija 38) u Weidnerovoj "Kronici", propagandističkom pismom koje je namjeravalo oltar Marduka smjestiti u raniji period: "Kubaba je dala kruh ribaru i dala vode, natjrala ga je da ponudi ribu Esagili" (linija 43). Vladavina joj se opisuje kao doba mira i obilje.
Oltari u njenu čast su se proširili po Mezopotamiji.[1][2] U hurijskim oblastima se nazivala Kebat ili Hepat, odnosno bila je jedna od titula hurijske boginje-majke Hannahannah (od hurijske riječi hannah, "majka").
Kubaba je u kasnom hurijskom, odnosno ranom hetitskom periodu postala boginja-zaštitnica sirijskog grada Karkemiša. Relejfu, sada u Muzeju anatolijskih antikviteta u Ankari, pokazuju je kako sjedi, nosi cilindričnu kapu kao polos i drži okruglo ogledalo u jednoj te glavicu maka ili mogranj u drugoj ruci. Igra važnu ulogu u luvijskim i manje važnu ulogu u hetitskim tekstovima, uglavnom u religijskim ritualima.Prema Marku Munnu (Munn 2004), njen kult se kasnije proširio a ime bilo adaptirano u mnogim post-hetitskim državama Anadolije, od čega je nastala frigijska matar (majka) ili matar kubileya[3] whose image with inscriptions appear in rock-cut sculptures.[4] Frigijska boginja, s druge strane, ima malo zajedničkog s Kubabom, koja je bila suvereno božanstvo Sarda, Grcima poznata kao Kybebe.[5]
Napomene uredi
- ↑ The Weidner "Chronicle" mentioning Kubaba from Grayson, A.K. (1975) "Assyrian and Babylonian Chronicles"
- ↑ Munn, Mark (2004). "Kybele as Kubaba in a Lydo-Phrygian Context": Emory University cross-cultural conference "Hittites, Greeks and Their Neighbors in Central Anatolia" (Abstracts)
- ↑ Munn, 2004
- ↑ C.H.E.Haspels, The Highlands of Phrygia 1971, I 293 no 13, noted in Walter Burkert, Greek Religion, 1985, III.3.5 notes 17 and 18.
- ↑ Herodot 5.102.1, noted by Munn 2004
Izvori uredi
- "The Weidner 'Chronicle' mentioning Kubaba" Arhivirano 2006-02-28 na Wayback Machine-u. From Grayson, A. K. (1975). Assyrian and Babylonian Chronicles.
- Munn, Mark (2004). "Kybele as Kubaba in a Lydo-Phrygian Context" Arhivirano 2010-05-16 na Wayback Machine-u: Emory University cross-cultural conference "Hittites, Greeks and Their Neighbors in Central Anatolia" (Abstracts)
- Laroche Emmanuel, "Kubaba déesse anatolienne, et le problème des origines de Cybèle", Eléments orientaux dans la religion grecque ancienne, Paris 1960, p. 113-128.
| Prethodi: En-shag-kush-ana od Uruka |
Kraljica Sumera cca. 25. vijek pne. |
Slijedi: kralj Akshaka |
| Prethodi: (nepoznat) |
vladarica Kiša cca. 25. vijek pne. |
Slijedi: (nepoznat) |
| Sumerski vladari | 
| |
|---|---|---|
| Alulim | Alalngar | En-men-lu-ana | En-men-gal-ana | Dumuzid Pastir | En-sipad-zid-ana | Emmeduranki | Ubara-Tutu | Ngushur | Kullassina-bel | Nangishlishma | En-tarah-ana | Babum | Puannum | Kalibum | Kalumum | Zuqaqip | Atab | Mashda | Arwium | Balih | En-me-nuna | Melem-Kish | Barsal-nuna | Zamug | Tizqar | Ilku | Iltasadum | Mesh-ki-ang-gasher | Dumuzid Ribar | Ur-Nungal | Udul-kalama | La-ba'shum | Mesannepada | Kubaba | Ur-Zababa | Elulu | Eannatum | En-anna-tum I | Tirigan | Puzer-Mama | ||