Segura
Segura je rijeka na jugoistoku Španjolske duga 325 km.[1]
| Segura | |
|---|---|
 | |
| Lokacija | |
| Države |  Španjolska |
| Pokrajine | Jaén, Albacete, Alicante |
| Gradovi | Murcia, Orihuela |
| Hidrografija | |
| Izvor – aps. visina – koordinate | Jaén, Cordillera Subbética (Betički Kordiljeri)[1] 1.413[1] m 38°05′47″N 0°40′32″W |
| Ušće – aps. visina – koordinate – vrsta | Guardamar del Segura (Provincija Alicante), (Sredozemno more) 0 m 38° 6′ 44″ N, 0° 38′ 18″ W estuarij |
| Dužina | 325[1] km |
| Pritoke | Mundo, Alhárabe, Argos, Quípar, Mula, Guadalentín |
| Hidrologija | |
| Protok – srednji | 26,3 m³/s |
| Sliv – površina | sredozemni 14.936 km² |
| Karta | |
 Sliv rijeke na karti Španjolske | |
Karakteristike
urediSegura izvire na obroncima masiva Cordillera Subbética (dio Betičkih Kordiljera), na 1.413 metara nadmorske visine[2], kod naselja Santiago-Pontones (ProvincijaJaén).[2]
U prvim kilometrima toka protiče kroz usku i duboku kotlinu prema sjeveru gdje prima kratke (ali bogate vodom) pritoke; Maderu, Zumetu i Tus.[3]
Kako u tom dijelu ima snažan i bogat protok, 1933. podignuta je brana sa akumulacijom Fuensanta, a 1957. nizvodno Cenajo, pored regulacije toka vode se koriste i za pokretanje hidroelektrana.[3] Nakon tih akumulacija Segura skreće prema jugoistoku i teče prema Murciji. Ispod Murcije prima veliku pritoku Guadalentín, i teče širokom aluvijalnom ravnicom, po kojoj meandrira[3]
Usput skreće prema sjeveru do grada Orihuele, od tamo teče prema istoku do ušća u Sredozemno more, kod grada Guardamar del Segura[3], to je nešto južnije od Alicantea.[1]
Dobar dio voda Segura i njene glavne pritoke - Guadalentína (Sangonera), koristi se za navodnjavanje voćnjaka, naročito u dolini oko Murcije.[1]
Segura i njene pritoke ljeti za velikih vrućina gotovo presuše, ali u jesen i zimu toliko nabujaju da im se vode izljevaju iz korita.[1]
Poplave
urediSegura je rijeka poznata po strašnim poplavama, koja se unatoč gradnje brana i kanala nije dala ukrotiti sve do kraja 20. vijeka. Neke od njenih poplava već su dokumentirane krajem srednjeg vijeka, počevši od one u jesen 1328. pa sve do katastrofalne iz septembra 1452., koja je dovela do gradnje nekoliko brana i kanala za regulaciju vodotoka.[3]
Segura je 1545. poplavila Murciju i njenu okolicu, a u poplavi koja je 1651. pogodila Murciju (Riada de San Calixto) poginulo je 1.500 stanovnika. Slijedeća velika poplava (Riada de Santa Teresa) dogodila se 1879. tad je bujica od 1.800 m³ / s pogodila Murciju i Orihuela (voda je narasla za više od 10 metara). Poginulo je 1000 stanovnika a brojne kuće su srušene.[3]
Rijeka je i tokom 20. vijeka nastavila plaviti; 1946., 1948., 1973., 1987. i 1989. Zbog toga je krajem 20. vijeka kanaliziran i njen donji tok (izgrađeni su kanali koju omogućuju skretanje viška voda u retencije. Zahvaljujući tim radovima, spriječene su poplave 1997., 2000. i 2012.[3]
Sliv rijeke velik je 1.543 km² i proteže se preko najsušnijih šanjolskih provincija Jaén, Albacete i Alicante, za koje je izuzetno važan vodotok.[1]
Da bi Segura imala dovoljno vode, čak se i dio voda rijeke Tajo preusmjerava na Seguru kako bi se mogla napojiti Murcia.[1]
Izvori
uredi- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 „Segura River” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 11. 09. 2018.
- ↑ 2,0 2,1 „Río Segura” (španjolski). Regio Murcia. Pristupljeno 11. 09. 2018.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 „Ríos de España, 14 Segura” (španjolski). Listas.20minutos. Pristupljeno 11. 09. 2018.
