Wikipedija

Kuća

građevina za stanovanje

Kuća je u najširem smislu, građevina izgrađena za boravak ljudi, zatvorena zidovima i krovom. Prema broju stambenih jedinica može biti stambena zgrada ili obiteljska kuća.

Razni tipovi kuća

U termin kuća se ubrajaju različiti objekti za stanovanje od rudimentarne kolibe do složene strukture od drveta, zida, betona ili drugog materijala. Moderne kuće mogu biti opremljene s vodovodnim, električnim i sistemima za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju.

Socijalne jedinice koje žive u kućama jesu domaćinstva ili kućanstva. Njih uglavnom sačinjavaju obitelji, ali mogu ih činiti i druge društvene skupine kao što je samostojeća osoba ili skupine nepovezanih pojedinaca.

Značenje Uredi

U širem, arhitektonskom, smislu, pod kućom se može smatrati svaka građevina u kojoj se može boraviti, bez obzira na namenu (npr. kada arhitekta kaže „dobra kuća“). U užem smislu, pod kućom se uvek smatra zgrada koja služi za stanovanje.

Kod naših starih, pod pojmom „kuća“ se uvek podrazumevala glavna zgrada u dvorištu, u kojoj se članovi porodice okupljaju i obeduju. Manje zgrade u dvorištu u kojima su, u okviru porodične zadruge, stanovale odvojene porodice, nazivale su se vajatima dok su se pod pojmom zgrade podrazumevale građevine za domaćinstvo (kačare, magaze, mišane itd).

Kuća obezbeđuje sklonište od vremenskih uslova, vetra, vrućina, hladnoće i drugih. Stanovnici mogu biti van kuće veći deo dana radi zadovoljavanja društvenih potreba, posla, rekreacije, i ostalog, ali obično u kući provode makar vreme u kom spavaju. Kuća obično ima najmanje jedan ulaz, i veći broj prozora.

U širem smislu, koristeći metonimiju riječ kuća može označiti porodicu ili skup ukućana, ili još lozu tj. granu jednog porodičnog stabla, napose kada je riječ o plemstvu, na pr. Kuća Luksemburg ili Kuća Habsburg. U govoru je jednako učesta metonomija s kojom kuća obilježava jedno poduzeće, jednu ustanovu ili tvrtku.

Etimologija Uredi

Za ovaj pojam, kuća je dominanta riječ u srpskohrvatskom, makedonskom (куќа) i bugarskom (къщата). Ta riječ ima etimološki korijen u praslavenskom te staroslavenskom obliku kǫtъ pa zatim kǫtja, čije tragove nalazimo na ruskom (kut), poljskom (kąt) i srpskohrvatskom (kut).

Glavni konkurentni glas je dom, od kojega dobivamo mnoge izvednice kao domaćin, domaćica, domovina, domaće. I ta riječ ima praslavenski i staroslavenski korijen (domъ) i nalazimo ju u mnogim suvremenim zapadnim i istočnim slavenskim jezicima[α 1] kao dominantan glas, mada se kod istočnih koriste oblici житло/жильё[α 2]. Po sebi, na glasu dom utječe i latinizam domus, što je bila glavna riječ kojom su se Latini služili za pojam kuće, zajedno sa riječju vīlla, što će kroz vijeme postati obiteljski posjed sa zemljom, ukućanima u širem smislu i životinjama. Također i ta riječ je posuđenica u srpskohrvatskim (i drugim) jezicima (vila) sa nekoliko izvednica, dok je se slabo udomaćila riječ casa, što je kod Latina bila casa rustica, takoreći pojam nižeg ranga, i koja će se nastaviti u nekim romanskim jezicima.

Zaseban pojam kod slavenskih jezika čini slovenska riječ hiša, koju nalazimo na kajkavici kao hiža. Za nju se pretpostavlja da vuče korijene iz praslavenskog (xyža) i pragermanskog (hūsą). Isto je zanimljivo kako, unatoč latinskih, germanske riječi za kuću (na pr. Haus[α 3] ili Wohnung) su slabo ušle u srpskohrvatski jezik.

Tipovi kuća Uredi

Tipovi kuća mogu biti prema : materijalu od koga su izgrađene, prema nameni, prema, spratnosti i drugo.

Tipovi kuća prema vrsti materijala Uredi

Tipovi kuća prema nameni Uredi

  • Kuća za stanovanje
  • Kuća sa lokalom (poslovno stambeni objekat)
  • Vila (raskošna velika kuća)
  • Vikendica
  • Letnjikovac
  • Šumska kućica
  • Koliba
  • Pastirska kućica
  • Lovački dom
  • Planinarski dom

Tipovi kuća prema spratnosti Uredi

  • Prizemna kuća
  • Kuća sa podrumom
  • Kuća sa potkrovljem
  • Jednospratnica
  • Dvospratnica
  • Višespratnica

Struktura kuće Uredi

Unutrašnjost Uredi

U unutrašnjosti kuće nalaze se razne prostorije opremljene nameštajem. U savremenoj organizaciji kućnog prostora, gotovo da se podrazumeva da u svakoj kući postoje:

  • vetrobran (ulaz) - kada se uđe u stan obično se ulazi u jedan mali prostor u kome se nalazi čiviluk na kome se ostavlja kaput, šešir, kišobran itd. Mali ili veliki stanovi imaju slične takve ulaze.
  • predsoblje (hodnik) - je prostor oko koge se grupišu druge prostorije. Ono je neophodno u odnosu udobnosti stanovanja. U rasporedima porodičnih stanova hodnici i predsoblja su sporedne prostorije.
  • dnevna soba - je glavna prostorija pa i najmanjeg stana. Ona može imati razne funkcije i prima sve funkcije dnevnog boravka.
  • spavaće sobe - je prostor koji je određen za spavanje kao jedan od osnovnih vidova stanovanja i treba da omogući higienu i udobnost preko noći.
  • kuhinja,- je glavni prostor cele grupa prostorija za domaćinstvo. Ovu grupu prostorija čine razne radne prostorije i ostave koje služe za pripremanje hrane, održevanje rublja, i grejanje. Kuhinji se daje značaj s obzirom da domaćica provodi veliki deo svog vremena u njoj. Ona je radni prostor stana. Može biti radna kuhinja i stambena kuhinja.
  • trpezarija,- nekada je skoro svaki raspored u stanu podrazumevao poseban prostor za trpezariju i obično je taj prostor bivao najveći u stanu. Često se čovek zadovoljava sa nišama u dnevnoj sobi koji služe za obedovanje.
  • kupatilo- poznato još iz najstarijih civilizacija i javlja se i kod Rimljana. Nakon rimske civilizacije se kupatilo gubi iz života čoveka da bi se povremeno opet skromno pojavilo ali ne dostiže taj značaj kao tada. Od 19. veka zapaža se ponovo značaj kupatila.

Uz njih, u kući se mogu naći i radne sobe,

  • ostave (špajzi) - spadaju u pomožne prostorije i smeštaju se tako da ostave mogućnosti odvetljavanja za glavne prostorije u stanu.
  • garaže,- su takođe pomoćno prostori i koriste se za smeštanje vozila u stanu.
  • kotlarnice - U velikim stambenim objektima gde se predviđa centralno grejanje se projektuje kotlarnica i prostorije za loženje i spremanje goriva. To su sporedne prostorije u kući i stambenim zgradama kao i vešernice.
  • podrum-kat zgrade s razinom poda ispod razine tla za više od polovice visine prostorija ili prvog podzemnog kata, služi za smještaj razne opreme, zaliha.
  • vešernice - je potrebna u svakoj stambenoj zgradi i ako bi se pralo rublje u kuhinji tada bi došlo do vlaženja i propadanja prostora. Za veći broj stanova se pravi zajednička perionica.
  • i druge pomoćne prostorije- u ove prostorije mogu da spadaju i smetišta kako se smeće mora svakodnevno iznositi iz stana. Najjednostavnije iznošenje i deponovanje ovoh otpadaka je iznošenje i smeštanje u dvorištu.

Povezano Uredi

Galerija slika Uredi

Ostali wiki-projekti Uredi

 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Houses
 Potražite izraz kuća u W(j)ečniku, slobodnom rječniku.
 Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: kuća

Vanjske poveznice Uredi

Bilješke Uredi

  1. ↑ polj. dom, češk. dům, slovač. dom, rus. дом.
  2. ↑ ukr. житло, осе́ля, домі́вка; rusinsk. Хыжа; rus. жили́ще, жильё, дом; blr. жытло́, жыллё.
  3. ↑ eng. house, njem. das Haus, niz. huis; dan., nor. i sve. Hus; isl. Hús. Korijen riječi je u pragermanskom hūsan.[1]

Izvori Uredi

  1. ↑ (en) „house (n.)”. Online Etymology Dictionary. Pristupljeno 15. 7. 2023. 

Bibliografija Uredi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kuća&oldid=41444348