Surinam
Republika Surinam (bivša Nizozemska Gvajana) je zemlja na sjeveru Južne Amerike. Nalazi se između Kooperativne Republike Gvajane i Francuske Gvajane. Na jugu ima granicu s Brazilom, a na sjeveru izlaz na Atlantski ocean.
Republika Surinam
Republiek Suriname |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Geslo: Justitia - Pietas - Fides | ||||||
| Državna himna: "God zij met ons Suriname" | ||||||
| Glavni grad | Paramaribo | |||||
| Službeni jezici | nizozemski | |||||
| Vođe | ||||||
| - | Predsjednik | Dési Bouterse | ||||
| Uspostava | 25. studenog 1975. | |||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 163,270 km2 (90.) | ||||
| - | Voda (%) | 1,1 | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Popis iz 2005 | 438.144 (163.) | ||||
| - | Gustoća | 3/km2 | ||||
| Valuta | Surinamski dolar | |||||
| Vremenska zona | -3 UTC |
|||||
| Pozivni broj | 597 | |||||
| Web domena | .sr | |||||
Sadržaj/Садржај
PovijestUredi
Nizozemci su dobili potpunu kontrolu nad Nizozemskom Gvajanom pri kraju Drugog Englesko-nizozemskog rata, Sporazumom u Bredi 31.srpnja 1667. Nizozemska Gvajana je postala autonomna pokrajina Nizozemske 1954-te godine, da bi potpunu nezavisnost stekla 1975-te. Vojni režim koji je predvodio Dési Bouterse vladao je zemljom 80-tih, a demokracija je ponovno uspostavljena 1988. godine.
PolitikaUredi
Surinamov ustav je donesen 1987. godine. Narodna skupština (Nationaal Parlement) se sastoji od 51 zastupnika. Svakih pet godina se održavaju parlamentarni izbori. Pravni sustav je preuzet od Nizozemske. Surinam je punopravni član Karipske Zajednice (CARICOM). Vlada Republike Surinam je 31.10.2017 službenom notom obavijestila Vladu Republike Srbije da je poništila odluku o priznavanju lažne države Kosovo.
OkruziUredi
Surinam je podjeljen u deset okruga:
ZemljopisUredi
Surinam je najmanja nezavisna država u Južnoj Americi. Zemlja se može podjeliti na dvije geografske regije. Na sjevernom, niskom, obalnom području živi većina stanovništva. Južni dio pokriva prašuma i ona čini 80% teritorija Surinama. Postoje dva glavna planinska lanca u Surinamu: Bakhuil planine i Van Asch Van Wijck planine. Julianatop je najviši vrh Surinama (1286m). Druge visoki vrhovi su: Tafelberg (1026 m), Mount Kasikasima (718 m), Goliathberg (358 m) i Voltzberg (240 m). Budući da je blizo ekvatora, klima u Surinamu je većinom tropska sa dva razdoblja padalina tijekom godine.
EkonomijaUredi
Ekonomija Surinama je većinom orijentirana oko boksita čija industrija čini više od 15% BDP-a i više od 70% izvoza zemlje. Drugi važni izvozni proizvodi su šećer, nafta i zlato. Najveći trgovački partneri Surinama su: Nizozemska, Sjedinjene Američke Države i država u Karibima. Surinam se pridružio CARICOM-u 1995. godine.
DemografijaUredi
Istočni Indijci (Hindustani) čine većinu stanovništva Surinama (37% stanovništva). To su potomci emigranata koji su otišli iz Indije u 19. stoljeću. Kreolci (mješavina bijele i crne rase) čine 31% stanovništva, a Javanci (iz bivše Nizozemske kolonije Indonezije) čine 15% populacije. Maroonci (potomci pobjeglih afričkih robova) čine 10% stanovništva. Ostatak stanovništva su većinom Kinezi, Europljani i Brazilci. Najzastupljenija je hinduistička vjera, ali je islam i kršćanstvo također dosta rašireno. Nizozemski je najrašireniji i službeni jezik Surinama, ali dosta stanovništva koristi i svoje matične jezike (Sranang Tongo, n'Djuga, javanski i drugi). Manje od 15 000 surinamskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a svi ti jezici pripadaju obiteljima carib ili arawak. U Nizozemskoj postoji veliki broj Surinamaca.
