Surinam

Surinam, službeno Republika Surinam (nizozemski: Republiek Suriname; sranantongo: Repoliku fu Sranan), država na sjeveroistočnoj obali Atlantika koja se nalazi u Južnoj Americi. Na istoku graniči s Francuskom Gijanom, na zapadu s Gvajanom, a na jugu s Brazilom dok na sjeveru izlazi na Atlantski ocean. S ukupnom površinom od 163,821 km2, Surinam je najmanja suverena država u Južnoj Americi; sva ostala manja i slabije naseljena područja nisu suverene države već prekomorski posjedi europskih zemalja.

Republika Surinam
Republiek Suriname (nizozemski)
Repoliku fu Sranan (sranantongo)
Zastava Grb
GesloJustitia – Pietas – Fides
(sh. Pravda – Pobožnost – Vjernost)
Državna himna: "God zij met ons Suriname"
Glavni grad
i najveći grad
Paramaribo
5°50′0″N55°10′0″W
Službeni jezici nizozemski jezik
Vlada Unitarna republika neovisna o parlamentu
 -  Predsjednik Chan Santokhi
 -  Potpredsjednik Ronnie Brunswijk
Zakonodavno tijelo Narodna skupština
Nezavisnost
 -  Konstitutivna kraljevina 15. prosinca 1954. 
 -  Nezavisnost 25. studenog 1975. 
Površina
 -  Ukupno 163.821 km2 (90.)
 -  Voda (%) 1.1%
Stanovništvo
 -  Procjena za 2022.  632,638 (170.)
 -  Gustoća 3.9/km2 (231.)
BDP (PPP) procjena za 2022.
 -  Ukupno $10.707 mlrd.
 -  Per capita $17,350
BDP (nominalni) procjena za 2022.
 -  Ukupno $3.011 mlrd. 
 -  Per capita $3.011 
HDI Green Arrow Up.svg 0.738
visok  97.
Valuta surinamski dolar (SRD)
Vremenska zona SRT (UTC-3)
Format datuma dd-mm-gggg
Pozivni broj +597
Web domena .sr

U Surinamu živi otprilike 612,985 ljudi, većinom potomaka robova iz Afrike i Azije koji su dovedeni u zemlju za vrijeme Nizozemskog Imperija i Republike. Većina stanovništva živi uz sjevernu obalu, u i oko glavnog i najvećeg grada, Paramariba. S tek 3.9 stanovnika po km2, Surinam je jedna od najrjeđe naseljenih država na svijetu.

Smješten tek malo sjevernije od ekvatora, Surinam ima tropsku klimu kojom dominiraju kišne šume. Izrazita pošumljenost jako je važna u surinamskim naporima po pitanju ublažavanja klimatskih promjena i održavanja nulte stope emisije stalkeničkih plinova, što je Surinam postigao još 2014. godine, otkad to konstantno održava.[1] Iako ima relativno visok HDI, Surinam je zemlja u razvoju te njegovo gospodarstvo značajno ovisi o njegovim bogatim prirodnim resursima, konkretno boksitu, zlatu, nafti i poljoprivrednim dobrima.

Povijesni izvori potvrđuju da je Surinam bio naseljen već oko četvrtog tisućljeća prije nove ere, kada su na tom teritoriju živjela različita domorodački narodi, među kojima se ističu narodi Arawak, Galibi i Oyana. Europljani su došli u XVI. vijeku, a Nizozemci su kontrolu nad Surinanom uspostavili do kraja XVII. vijeka. Tijekom kolonijalnog perioda, Surinam je bio bogat izvor šećera, koji je eksploatiran zahvaljujući plantažnoj ekonomiji koju su održavali afrički robovi, a nakon ukidanja ropstva 1863. godine i najamni radnici (indentura) iz Azije, primarno iz Britanske Indije i Nizozemskih Istočnih Indija.

Godine 1954., Surinam je postao konstitutivna kraljevina u sklopu Kraljevine Nizozemske. Dana 25. studenog 1975. godine, Surinam je službeno napustio nizozemsku monarhiju i postao nezavisna država. Za razliku od Indonezije, koja je svoju nezavisnost izborila ratom, nezavisnost Surinama bila je posljedica inicijative tadašnje lijeve vlade Joopa den Uyla. Ipak, Surinam i nakon nezavisnosti održava bliske političke, gospodarske i kulturne odnose s Nizozemskom.

Surinam se u kulturološkom smislu smatra karipskom državom te je član Karipske zajednice (CARICOM). Također, Surinam je jedina država izvan Europe u kojoj je nizozemski jezik službeni i dominantan u svakodnevnoj uporabi.[2] Prema istraživanju Unije za nizozemski jezik, oko 60% Surinamaca govori nizozemskim kao materinjim jezikom.[3] S druge strane, sranantongo, kreolski jezik temeljen na engleskom, raširen je te se koristi kao lingua franca.

EtimologijaUredi

HistorijaUredi

Glavni članak: Historija Surinama

GeografijaUredi

Glavni članak: Geografija Surinama

PolitikaUredi

Surinamov ustav je donesen 1987. godine. Narodna skupština (Nationaal Parlement) se sastoji od 51 zastupnika. Svakih pet godina se održavaju parlamentarni izbori. Pravni sustav je preuzet od Nizozemske. Surinam je punopravni član Karipske Zajednice (CARICOM). Vlada Republike Surinam je 31.10.2017 službenom notom obavijestila Vladu Republike Srbije da je poništila odluku o priznavanju lažne države Kosovo.

StanovništvoUredi

Istočni Indijci (Hindustani) čine većinu stanovništva Surinama (37% stanovništva). To su potomci emigranata koji su otišli iz Indije u 19. stoljeću. Kreolci (mješavina bijele i crne rase) čine 31% stanovništva, a Javanci (iz bivše Nizozemske kolonije Indonezije) čine 15% populacije. Maroonci (potomci pobjeglih afričkih robova) čine 10% stanovništva. Ostatak stanovništva su većinom Kinezi, Europljani i Brazilci. Najzastupljenija je hinduistička vjera, ali je islam i kršćanstvo također dosta rašireno. Nizozemski je najrašireniji i službeni jezik Surinama, ali dosta stanovništva koristi i svoje matične jezike (Sranang Tongo, n'Djuga, javanski i drugi). Manje od 15 000 surinamskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a svi ti jezici pripadaju obiteljima carib ili arawak. U Nizozemskoj postoji veliki broj Surinamaca.

 
Razvoj stanovništva između 1961 i 2003

GospodarstvoUredi

Ekonomija Surinama je većinom orijentirana oko boksita čija industrija čini više od 15% BDP-a i više od 70% izvoza zemlje. Drugi važni izvozni proizvodi su šećer, nafta i zlato. Najveći trgovački partneri Surinama su: Nizozemska, Sjedinjene Američke Države i država u Karibima. Surinam se pridružio CARICOM-u 1995. godine.

Obrazovanje i naukaUredi

KulturaUredi

SportUredi

ReferenceUredi

  1. „Suriname's climate promise, for a sustainable future”. UN News. 2020-01-31. Arhivirano iz originala na datum 2020-11-10. Pristupljeno 2020-11-09. 
  2. Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu cia
  3. „Taalonderzoek in Nederland, Vlaanderen en Suriname (2005)”. taal:unie. Pristupljeno 17 September 2021. 

LiteraturaUredi

  • Box, Ben, Footprint Focus Guide: Guyana, Guyane & Suriname, (Footprint Travel Guides, 2011)
  • Briggs, Philip, "Suriname, 2nd Ed.", (Bradt Guides, 2020)
  • Counter, S. Allen and David L. Evans, I Sought My Brother: An Afro-American Reunion, Cambridge: MIT Press, 1981
  • Dew, Edward M., The Trouble in Suriname, 1975–93, (Greenwood Press, 1994)
  • Gimlette, John, Wild Coast: Travels on South America's Untamed Edge (Profile Books, 2011)
  • McCarthy Sr., Terrence J., A Journey into Another World: Sojourn in Suriname, (Wheatmark Inc., 2010)
  • Westoll, Adam, Surinam, (Old Street Publishing, 2009)

Vanjske vezeUredi

Vladine stranice