Łódź (njemački: Lodz ili Lodsch-Litzmannstadt 1941-45) je grad od 679,941 stanovnika[1] u sredini Poljske u Lodzkom vojvodstvu u kom je administrativni centar.

Łódź
Centar grada
Centar grada
Koordinate: 51°36′N 18°45′E / 51.600°N 18.750°E / 51.600; 18.750
Država  Poljska
Vojvodstvo Lodzko
Povjat Łódź
gradska prava 1423 [1]
Vlast
 - gradonačelnik Hanna Zdanowska
Površina
 - Ukupna 293 km²[1]
Visina 278[1]
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 679,941[1]
 - Gustoća 2,319 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 90-001–94-413[1]
Pozivni broj 42[1]
Karta
Łódź na karti Poljske
Łódź
Łódź
Pozicija Łódźa u Poljskoj

On je treći najveći grad u Poljskoj nakon Varšave i Krakova, velik industrijski-univerzitetski i kulturni centar.

Geografske karakteristikeUredi

Łódź leži na mjestu gdje izvire rijeka Bzura pritoka Visle[2], udaljen 130 km jugozapado od Varšave.[3]

HistorijaUredi

 
Trg slobode

Łódź je prvi put dokumentiran u 14. vijeku kao selo, iako je gradska prava dobio još 1423. od poljsko-litavskog kralja Jagela ostao je mali beznačajan gradić sve do 19. vijeka.[4] Tako da je 1820. imao samo 799 stanovnika.[3]

 
Centar grada
 
Moderni dio grada

Te iste godine sejm ruske vazalne Kongresne Poljsko odlučio je od njega napraviti - obećanu zemlju, za zanatlije i poduzetnike iz bilo koje zemlje, a naročito one koji su se bavili tad vrlo kurentim tekstilom.[3] Tako da su se u njemu naselili ljudi različitih nacija i vjerskih uvjerenja, ponajviše Poljaci, Nijemci, Židovi i Rusi za koje se kaže da su podigli Łódź.[4]

Pravi boom nastao je kad je 1850. Carska Rusija ukinula carinu za robu proizvedenu u Kongresnoj Poljskoj i tako otvorila svoje ogromno tržište lodskim tkalačkim manufakturama i predionicama. Tako da je krajem 19. vijeka - Lodž je postao vodeći centar tekstilne industrije u Poljskoj, naročito za pamuk, ali i za vunu, svilu, jutu, konopolju i odjeću. Pored tog nikle su i metaloprerađivačke tvornice, štavionice kože, one koje proizvode kemikalije ili papir.[3]

Brzo širenje grada rezultiralo je time da je 1913. imao već 500 000 stanovnika.[3]

Kad je nakon Prvog svjetskog rata Łódź postao dio nove nezavisne Poljske izgubio je veliko rusko tržište. Grad je gotovo neoštećen preživio Njemačku okupaciju za Drugog svjetskog rata, pa su njegove tvornice tekstila i drugi pogoni vrlo brzo nastavili raditi nakon 1945.[3]

Puno lošije prošli su njegovi židovski stanovnici koje su nacistički okupatori isprva potrpali u geto iz kojeg su odlazili na prisilni rad, a kasnije deportirali u koncentracione logore na istrebljenje.[3]

Łódź je i danas centar tekstilne industrije u Poljskoj. Budući da je bio mali sve do kraja 19. vijeka, danas izgleda kao vrlo suvremen industrijski grad i gotovo da nema nekih značajnih arhitektonskih spomenika. Kako se vrlo brzo teritorijalno širio i gutao obližnja sela i predgrađa, danas izgleda pomalo kaotično, kao grad bez urbanističkog plana. Neki kvartovi su pravi labirint tvornica, stambenih blokova, raskošnih vila nekadašnjih tvorničara i radničkih potleušica.[3]

Današnji Łódź je važno raskršće željezničkih pruga na trasi Varšava-Wrocław i značajan [[obrazovanje|obrazovni centar, kao dom brojnih visokoškolskih institucija i nekoliko muzej]]a, muzičkih centara i teatara. Muzej moderne umjetnosti ime jednu od najljepših kolekcija evropske umjetnosti 20. vijeka u Poljskoj, a njegov veliki Muzej tekstila nalazi se u jednoj od bivših predionica iz 19. vijeka. Łódź je također centar poljske kinenatografije i vrlo žive umjetničke zajednice. Na Lodskoj Državnoj školi za film, televiziju i teatar diplomirali su značajni filmaši poput Andrzeja Wajde i Romana Polanskog. U gradu je djelovala pjesnička grupa Skamander (Tuwim, Słonimski, Iwaszkiewicz, Wierzyński, Lechoń).[3]

Poznati sugrađaniUredi

Pobratimski gradoviUredi

Łódź ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima;[5]

Panorama centra

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Poland: Major Cities'” (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/poland/cities/. Pristupljeno 16.02. 2021. 
  2. „Bzura” (poljski). Rzeki Polski. http://www.rzekipolski.info/bzura.html. Pristupljeno 15.02. 2021. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 „Łódź Poland” (engleski). Encyclopaedia Britannica. https://www.britannica.com/place/Lodz. Pristupljeno 15.02. 2021. 
  4. 4,0 4,1 „Dziedzictwo Łodzi” (poljski). Urząd Miasta w Łódźu. https://uml.lodz.pl/dla-mieszkancow/dziedzictwo-lodzi/p/2/. Pristupljeno 15.02. 2021. 
  5. „Miasta partnerskie” (poljski). Urząd Miasta w Łódźi. https://bip.uml.lodz.pl/miasto/miasta-partnerskie/. Pristupljeno 15.02. 2021. 

Vanjske vezeUredi