Rubidijum

(Preusmjereno sa stranice Rubidij)
Rb - Sr
 
K
Rb
Cs  
 
 

Opšti podaci
Ime, simbol, atomski broj Rubidijum, Rb, 37
Pripadnost skupu alkalnih metala
grupa, perioda IA, 5
gustina, tvrdoća 1532 kg/m3, 0,3
Boja srebrnobela
Osobine atoma
atomska masa 85,4678 u
atomski radijus 235 (265) pm
kovalentni radijus 211 pm
van der Valsov radijus 244 pm
elektronska konfiguracija [Kr]5s1
e- na energetskim nivoima 2, 8, 18, 8, 1
oksidacioni broj 1
Osobine oksida jako bazni
kristalna struktura regularna prostorno
centrirana
fizičke osobine
agregatno stanje čvrsto
temperatura topljenja 312,46 K
(39,31 °C)
temperatura ključanja 961 K
(688 °C)
molska zapremina 55,76×10-3 m3/mol
toplota isparavanja 72,216 kJ/mol
toplota topljenja 2,192 kJ/mol
pritisak zasićene pare 1,56×10-4 Pa (312,6 K)
brzina zvuka 1300 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost 0,82 (Pauling)
0,89 (Alred)
specifična toplota 363 J/(kg*K)
specifična provodljivost 7,79×106 S/m
toplotna provodljivost 58,2 W/(m*K)
I energija jonizacije 403,0 kJ/mol
II energija jonizacije 2633 kJ/mol
III energija jonizacije 3860 kJ/mol
IV energija jonizacije 5080 kJ/mol
V energija jonizacije 6850 kJ/mol
VI energija jonizacije 8140 kJ/mol
VII energija jonizacije 9570 kJ/mol
VIII energija jonizacije 13120 kJ/mol
IX energija jonizacije 14500 kJ/mol
X energija jonizacije 26740 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotop zast. v.p.r. n.r. e.r. MeV p.r.
83Rb (veš.) 86,2 dana z.e.   83Kr
85Rb 72,168% stabilni izotor sa 48 neutrona
86Rb (veš.) 18,63 dana β-   86Sr
87Rb 27,835% 4,7×1010 godina β- 0,283 87Sr
Tamo gde drugačije nije naznačeno,
upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.

Objašnjenja skraćenica:

zast.=zastupljenost u prirodi,
v.p.r.=vreme polu raspada,
n.r.=način raspada,
e.r.=energija raspada,
p.r.=proizvod raspada,
z.e=zarobljavanje elektrona

Rubidijum (Rb, latinski - rubidium) je alkalni metal IA grupe. Ima 30 izotopa čije se atomske mase nalaze između 75-98. Postojan je samo jedan - 85. U prirodi se javlja i njegov izotop 87. Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 90 ppm (eng. parts per million), u obliku minerala lepidolita (KLi2Al(OH, F)2Si4O10) i karmalita.

Otkriven je 1861 godine od strane Roberta Bunsena i Gustav Robert Kirchhoffa u Heidelbergu, u Nemačkoj.

Poznati su njegovi oksidi, soli neorganskih kiselina i nekoliko organometalnih kompleksa. Nijedno od tih jedinjenja nema praktičnu primenu.

Biološki značaj - nema.

U čistom obliku rubidijum je metal srebrnosive boje. Ima slične hemijske osobine kao i kalijum, samo je još reaktivniji od njega. Na vazduhu se sam od sebe pali, a sa vodom reaguje eksplozivno.