Roatán je najveći otok u honduraškom arhipelagu Islas de la Bahía.[1]

Roatán
Podaci
Lokacija Honduraški zaljev
Karipsko more
Arhipelag Islas de la Bahía
Koordinate 16°23′0″N86°24′0″W
Država  Honduras
Glavno naselje Roatán
Površina 82,8[1] km²
Broj stanovnika 78.000[1]

Geografske karakteristike uredi

Roatan leži u Karipskom moru udaljen oko 80 / 56 km sjeverno od honduraškog kopna. Otok ima površinu od 82,8 km² i približno 78.000 stanovnika, koji žive u 9 naselja i 50 zaseoka.[1]

Otok je brdovit prekrivenim bujnom vegetacijom, dug 45 km, i širok do 8 km. Glavna karakteristika Roatana su plaže od vrlo bijelog pijeska, omeđene kokosovim stablima i kristalno čisto more. Roatan je poznat po velikom koraljnom grebenu, koji je drugi najveći na svijetu.[1]

Samo oko 10% površine otoka je kultivirano, preostalih 90% još i danas je džungla ili mangrova šuma ispresjecana kanalima.[2]

Otok je administrativno podijeljen na 2 općine: Roatan i Jose Santos Guardiola, a veća naselja su: Roatan (Coxen Hole), French Harbor, Oakridge, West End, Sandy Bay i Punta Gorda. Administrativni centar otoka i Departmana Islas de la Bahía je grad Roatan, glavna luka, u kom se nalazi i aerodrom i bolnica.[1]

 
Tipična plaža na Roatanu

Historija uredi

Autoktoni stanovnici tog najvećeg otoka u arhipelagu bili su Maye, to se zna iz izvještaja španjolskog guvernera iz 1582. koji otok opisuje kao indijanski.[1] U 16. vijeku Španjolski konkvistadori porobili su indijance i počeli ga naseljavati afričkim robovima. Tokom 17. vijeka na Roatan su masovnije počeli dolaziti španjolski i engleski kolonisti, tako je William Claibourne iz Virginije 1638. dobio povelju od kompanije Providence da osnuje koloniju na otoku.[1]

Holandski pirat Van Horne - orobio je 1639. tadašnja otočka naselja, slične akcije poduzimali su i engleski i francuski pirati. Kulminacija je bila 1642. kad su engleski pirati iz današnjeg Belizea zauzeli staru luku Port Royal.[1]Španjolci su htjeli osloboditi taj kraj od pirata kako bi sigurno mogli transportirati zlato iz Novog svijeta u Španjolsku, zbog tog su 1650. sa četiri ratna broda pod komandom Francisca Villalva Toleda napali Port Royal.[1]

Pirat su se grčevito branili, zbog tog su se Španjolci vratili na kopno po pojačanje, znatno ojačani savladali su pirate. Španjolci su preostale Indijance na otoku i preselili u Gvatemalu.[1]

Britanci su 1742. ponovno zauzeli Roatan, i držali ga u svojim rukama, iako su ga Španjolci nastojali povratiti.[1]Velika Britanija je u martu 1782. nakon žestokih borbi izgubila Roatan, Španjolci su se dobro pripremili i žestoko topovima udarili po fortifikacijama, usput su porušili i oko 500 zgrada.[1]

Britanci su se na otok vratili između 1827. - 1834. naročito sa Velikog Kajmana, jer je tad zabranjeno ropstvo po britanskim kolonijama a i zbog tog što su svoje oranice iscrprli sadnjom pamuka. Engleske vlasti su 1797. prisilili oko 5000 crnih Kariba sa Privjetrinskih otoka iz Svetog Vincenta na selidbu od jednog do drugog otoka, na kraju su ih naselili na Roatanu.[1] Nakon Američkog građanskog rata na otok se doselilo i nekoliko porodica poraženih snaga Konfederacije.[1] Od otprilike 200 bijelaca koliko ih je živjelo na otoku 1840. u toku deset godina njihov broj je narastao na 5000 - 6000.[1]

Britanski stanovnici zatražili su 1852. od kraljice Viktorije da anektira Roatan i pretvori ga u Krunsku koloniju, zajedno sa ostalim otocima arhipelaga.[1] Tom su usprotivile Sjedinjene Američke Države, a argument im je bio sporazum za gradnju Panamskog kanala koji je zabranjivao Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama osnivanje novih kolonija u zapadnoj hemisferi.[1]

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske se 1859. službeno odreklo tog arhipelaga u korist Hondurasa.[1] Otok Roatan je formiran kao honduraška općina 1872. istovremeno kad je formiran Departman Islas de la Bahía.[1]

Čak i dugi niz godina nakon što su podpali pod hondurašku vlast, otočani britanskog porijekla nastavili su tražiti britansko državljanstvo, iako su oni rođeni koji su rođeni u Hondurasu nakon 1861. zakonski bili državljani Hondurasa.[1]

Zbog tog je situacija pomalo paradoksalna, iako je španjolski službeni jezik dobar dio stanovnika govori engleski.[1]

Privreda uredi

Uz turizam koji je danas najvažnija privredna grana, stanovnici se bave ribarstvom, poljoprivredom i trgovinom.[2]

Otočić pored Roatana

Izvori uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 Mi Roatán (španjolski). Mi Roatán. Pristupljeno 14. 04. 2019. 
  2. 2,0 2,1 Roatán (Honduras) (španjolski). Ecured. Pristupljeno 14. 04. 2019. 

Vanjske veze uredi