Belize
Belize je mala srednjoamerička država na obali Karipskog mora. Graniči s Meksikom na sjeveru i Gvatemalom na zapadu i jugu.
Belize Belize |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Geslo: Sub umbra floreo (latinski, "cvjetam u sjeni") | ||||||
Državna himna: "Land of the Free" | ||||||
Glavni grad | Belmopan | |||||
Službeni jezici | engleski | |||||
Vođe | ||||||
- | Kralj | Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva | ||||
- | Generalni guverner | Froyla Tzalam | ||||
- | Premijer | Johnny Briceño | ||||
Uspostava | Od Ujedinjenog Kraljevstva 21. rujna 1981. | |||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 22,966 km2 (146.) | ||||
- | Voda (%) | 0.7 | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Popis iz 2003 | 266.440 (171.) | ||||
- | Gustoća | 12/km2 | ||||
Valuta | belizejski dolar | |||||
Vremenska zona | -6 | |||||
Pozivni broj | 501 | |||||
Web domena | .bz |
PovijestUredi
U Belizeu se razvila civilizacija Maja. Njeni počeci sežu 1500 g. prije Krista, a maksimum dostiže oko 900. Prvi Europljani dolaze početkom 16. stoljeća. Nakon razdoblja piratstva Belize postaje kolonijom Ujedinjenog Kraljevstva krajem 18. stoljeća. Ostaje kolonijom sve do 1981., a i danas je članica Commonwealtha. Do 1973. nosio je ime Britanski Honduras. U više navrata je dolazilo do teritorijalnih nesuglasica sa Gvatemalom koja je priznala Belize tek 1992.
EkonomijaUredi
Ekonomija Belizea temelji se na poljoprivredi, a u novije vrijeme važno mjesto dobiva turizam (ronjenje). Proizvode se uglavnom šećer, limun i banane.
DemografijaUredi
Većina stanovništva su potomci mješanaca Maja i europskih doseljenika (mestici), 25% afričkog i kreolskog porijekla, 10% Maja, te nešto Europljana, Indijaca, Kineza i dr. 44 519 državljana Belizea govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim (15.2%), a najrasprostranjeniji je q'eqchi' majanski (17 581).[1]
IzvoriUredi
- ↑ Državni zavod za statistiku Belizea: popis stanovništva i kućanstava 2010., državno izvješće, Belmopan 2013.