1762
godina
- Ovo je članak o godini 1762.
Godina 1762 (MDCCLXII) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u nedjelju po julijanskom kalendaru.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek |
Decenija: | 1730-e 1740-e 1750-e – 1760-e – 1770-e 1780-e 1790-e |
Godine: | 1759 1760 1761 – 1762 – 1763 1764 1765 |
Gregorijanski | 1762. (MDCCLXII) |
Ab urbe condita | 2515. |
Islamski | 1175–1176. |
Iranski | 1140–1141. |
Hebrejski | 5522–5523. |
Bizantski | 7270–7271. |
Koptski | 1478–1479. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1817–1818. |
• Shaka Samvat | 1684–1685. |
• Kali Yuga | 4863–4864. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4398–4399. |
• 60 godina | Yang Voda Konj (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11762. |
Podrobnije: Kalendarska era |
DogađajiUredi
- 4. 1. - Sedmogodišnji rat: Velika Britanija objavljuje rat Španiji i Napulju.
- 5. 1. - Nakon smrti ruske carice Elizabete, čije su trupe u Sedmogodišnjem ratu dovele Prusku na sam rub potpune propasti, na prijestolje dolazi njen sin Petar III, otvoreni simpatizer pruskog kralja Friedricha II koji odmah započinje pregovore o primirju; taj događaj će kasnije u pruskoj i njemačkoj historiografiji biti slavljen kao Čudo dinastije Brandenburg.
- 5. 2. - Holokaust Sikha 1762: Masovni pokolj Sikha u Pendžabu koje su izvele trupe afganistanskog vladara Ahmada Shaha Durranija.
- 10. 3. - Jean Calas, protestantski trgovac u francuskom gradu Toulouseu je javno pogubljen lomljenjem na kotaču dan nakon što ga je lokalni sud (parlement) osudio zbog navodnog ubistva sina kome je zamjerao preobraćenje na katoličanstvo; poznati filozof Voltaire će, smatrajući cijeli slučaj primjerom religijske netrpeljivosti kasnije započeti kampanju sa ciljem da se Calas posthumno rehabilitira (→ Traktat o toleranciji).
- 5. 5. - Sporazum u Sankt Peterburgu kojim su Rusija i Pruska prekinula neprijateljstva po načelu status quo ante bellum.
- 22. 5. - Sporazum u Hamburgu kojim Švedska prekida neprijateljstva protiv Pruske.
- 24. 6. - Sedmogodišnji rat: Bitka kod Wilhelmstahla u kojoj britansko-hanoversko-pruska vojska pod vojvodom Ferdinandom od Braunschweiga nanosi poraz francuskim snagama i tako zaustavlja posljednji, očajnički pokušaj Francuske da okupacijom Hanovera preokrene rat na svoju stranu.
- 1. 7. - Bečka gradska banka izdaje prve novčanice u Austriji - Bancozettel (u opticaju do 1812). U vrijeme rata, rashodi znatno nadmašuju prihode.
- 9. 7. - Pobunom Carske garde svrgnut ruski car Petar III, a njegova supruga Katarina proglašena novom caricom.
- 21. 7. - Sedmogodišnji rat: Bitka kod Bukersdorfa u današnjoj Poljskoj, u kojoj je Friedrich II odnosi pobjedu nad Austrijancima.
- 23. 7. (1. muharem 1176) ili 31. 7. (20. temuz)[1] - Po Bašeskijinoj zabilješci, kuga je stigla u Sarajevo - odnosi 15.000 žrtava za tri godine.[2] (u Hercegovini teško 1764, Kreševu 1765)[3]). Kuga zahvata "prostrane oblasti Balkana", Austrijanci će zatvoriti granicu.[4]
- 13. 8. - Sedmogodišnji rat: Na kraju bitke za Havanu britanski ekspedicioni korpus zauzima Havanu, sjedište Španske Zapadne Indije.
- 6. 10. - Sedmogodišnji rat: Na kraju bitke za Manilu trupe Britanske istočnoindijske kompanije zauzimaju Manilu, sjedište Filipina; vijest o tom događaju će do Evrope doći tek sljedeće godine, nakon što je sklopljen mirovni sporazum kojim su Filipini ostali pod vlašću Španije.
- listopad - veljača 1763 - Spor između stare i nove vlastele u Dubrovniku oko pristupa na više položaje: nema sjednica Velikog vijeća od 25. 10. do 28. 2. ni Vijeća umoljenih od 9. 11. do 20. 1., u siječnju i veljači neće biti kneza.[5]
- 29. 10. - Sedmogodišnji rat: Bitka kod Freiberga u kojoj pruski princ princ Heinrich odnosi veliku pobjedu nad Austrijancima u posljednjem značajnijem okršaju rata.
- 13. 11. - Sporazum u Fontainebleauu, tajni dogovor kojim se francuski kralj Louis XV obavezuje svom rođaku, španskom kralju Karlu III prepustiti francuske kolonije u Sjevernoj Americi (Louisiana) kao kompenzaciju za terirtorije koje je Španija u dotadašnjem ratu izgubila od Britanaca.
Kroz godinuUredi
Saborna crkva u Sremskim Karlovcima (izgled iz 1911)
- Završena Saborna crkva u Sremskim Karlovcima.
- Matija Antun Reljković: "Satir iliti divji čovik" (dopunjeno izdanje 1779).
- 1762-63 - Zaharije Orfelin objavljuje "Plač Serbiji" u Veneciji (prevod sa svoje pesme na ruskoslovenskom iz 1761).[6]
- Urbarijalni zakon za Slavoniju iz 1756. je stupio na snagu.[7]
- Koparski načelnik o mletačkoj Istri: lijenost, glad i bijeda stanovništva, nedovoljnog broja; pasivna trgovina, nema obrta ni industrije (sličan prikaz i 1769).[8]
- Nakon Vasilija Jovanović-Brkića, novi dabrobosanski mitropolit je Dionisije Nikšić, bivši eklisijarh i iguman pećki (do 1765/66).[9] Već u njegovo vreme prodiru zastupnici carigradske patrijaršije, koji prikupljaju crkvene poreze u korist fanariota. Sarajevski Srbi su ove godine ponovo dobili ferman da janičari i kuluk-čohadari ne smiju ići po hrišćanskim svadbama i uzimati svadbarinu.[10]
- Beogradski pašaluk doveden "do potpunog rasula", muhafiz Abdi-paša vrši pogrom nosilaca nereda, ali Porta ga premešta u drugi ejalet zbog janičarske pobune. Ranije izagnani Arbanasi se ponovo uvlače u Beograd.[11]
- Francuski filozof i politički pisac Jean-Jacques Rousseu objavljuje svoju znamenitu knjigu O društvenom ugovoru.
RođenjaUredi
- 19. 5. - Johann Gottlieb Fichte, njemački filozof
- 12. 8. - George IV, kralj Ujedinjenog Kraljevstva i kralj Hannovera
- 30. 10. - André Chénier, francuski pjesnik
SmrtiUredi
- 5. 1. - Elizabeta od Rusije, ruska carica
- 9. 3. - Jean Calas, francuski trgovac (* 1698)
- 26. 5. - Alexander Gottlieb Baumgarten, njemački filozof
ReferenceUredi
- ↑ Bašeskija, Mula-Mustafa - Godina 1176. (23. VII 1762 - 11. VII 1763). eteia.home.xs4all.nl/kitabhana
- ↑ Kuga u Sarajevu. historija.ba
- ↑ Historija n. J. II, 1337
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 354
- ↑ Historija n. J. II, 1217
- ↑ Istorija s. n. IV-2, 90
- ↑ Historija n. J. II, 1170
- ↑ Historija n. J. II, 1251
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 458
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 477
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 319
- Literatura
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
- Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)