Punat
Punat je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, na otoku Krku.
| Punat | |
|---|---|
|
| |
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Mladen Juranić |
| Županija | Primorsko-goranska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 1.876 |
| Geografija | |
| Koordinate | 45°01′N 14°38′E / 45.01°N 14.63°E |
| Površina | 34 km² |
  Punat Punat (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 51521 Punat |
Koordinate: 45° 00′ 36" SGŠ, 14° 37′ 48" IGD
Zemljopis uredi
Mjesto Punat smješteno na istočnoj obali Puntarske drage, duge više od tri i široke gotovo dva kilometra, na uskom terenu uz more, odmah iznad naselja nalazi se najviša planina na Krku, sa najvišom točkom - Obzovom (568 m).
Stanovništvo uredi
Uprava uredi
Nacelnik općine Punat je Mladen Juranić.
Povijest uredi
Tragovi naseljenosti ima od pretpovijesti, preko Ilira, do Grka i Rimljana. Lokalna legenda govori da naziv Punat potječe od latinske riječi Pons, (most), jer da je za rimskih vremena postojao most preko uskog ulaza u Puntarsku dragu prema gradu Krku. Naselje Punat prvi put se spominje u pisanim dokumentima 1377. godine kao Villa di Ponte. Mjesto je do XIX st. bilo težačko - ribarsko, a od tada počinje razvoj turizma, i brodogradnja.
Prema zapisima, stanovnike su na području Punta naselili knezovi Krčki kako bi zaštitili prilaz mostu i Puntarskoj dragi i time zaštitili zaleđe grada Krka.
Od oko 30. kolovoza 1921. mjesto se zove Aleksandrovo,[1] po Aleksandru I Karađorđeviću koji je nedavno postao kralj. Pošto je Krk bio većinski talijanski grad, kotarske vlasti su prebačene ovamo.[2]
Gospodarstvo uredi
Punat je kroz čitav srednji vijek bio selo, tako da je gospodarstvo činilo poljodjeljstvo.
Vinogradarstvo i maslinarstvo su bile najvažnije djelatnosti kojima se bavila svaka puntarska obitelj. Zbog velikog povećanja broja stanovnika u Puntu, krajem 19. st. i početkom 20. st., Punat postaje najveće naselje na otok Krku, što se odrazilo i na gospodarsko iskorištavanje svih prirodnih resursa. Naime, da bi se mnogobrojne puntarske obitelji othranile ( često su brojile i više od 10 članova ), posjedi Puntara se šire daleko izvan tadašnjih granica općine, gotovo od same Stare Baške i Vrbničkog polja, pa uz sam grad Krk, sve do Šotoventa. Jedni od najvećih vinogradarskih područja koje su obrađivali puntari bili su na Piciku ( predio zapadno od grada krka, uz more, zaštićen od Bure, okrenut prema jugu ), Prnibi ( poluotok između grada Krka i Punta koji je s tri strane omeđen morem jer s juga zatvara Puntarsku dragu ), Runtele ( kraj sjeveroistočno od Punta, na uzvisini ). Najznačajniji maslinici nalazili su se pretežno uz obalu Puntarske drage, krećući od samog Punta, uz susjedno selo Kornić, pa sve do iza grada Krka: Marušina, Valdidoke, Valdižun, Trojna...
Južnije od mjesta je polje Sus koje je svojom veličinom bitnom manje od npr. Vrbničkog polja, ali je bogato zemljom dobre kvalitete. Budući da su masline i vinova loza uspjevali i na nekvalitetnijem tlu, na Susu se uzgajalo pretežno pšenica, kukuruz, krumpir. Danas je polje u potpunosti zapušteno.
Značajnu granu poljoprivrede predstavljali su i ribarstvo i ovčarstvo.
Osim poljoprivredom, Od 19. st. stanovnici se bave brodogradnjom, naročito u drvu. Danas je brodogradilište Punat pretežno remontno brodogradilište. S obzirom da djeluje u okviru Marina Grupe Punat, sve se više u brodogradilištu obnavljaju i popravljaju jahte i megajahte.
Između dva rata Punat je i sjedište parobrodarskog društva.
Danas je u Puntu najznačajnija djelatnost turizam, osobito nautički, jer se u Puntu nalazi najstarija i jedna od najvećih marina na istočnoj obali Jadrana. Tu su i jedan veliki hotel s depandansom te dva manja hotela. U samom mjestu su veliki autokamp i jedan manji, a dva kilometra od Punta, u uvali Konobe se nalazi i naturistički kamp. oism toga, brojne se obitelji bave iznajmljivanjem apartmana i soba.
Od nekada razvijene poljoprivrede, veliku važnost imaju još samo maslinarstvo i ribarstvo. Kada je tijekom Domovinskog rata početkom devedesetih godina 20. st., izostao turizam, Puntari su se opet vratili maslinarstvu kao važnom izvoru prihoda. Obnovljeni su mnogi desetljećima zapušteni maslinici. Tome je pogodovalo i jačanje sveopće svijesti u Hrvatskoj, ali i svijetu, o kvaliteti i zdravstvenom činbeniku maslinovog ulja, tako da se i po prestanku rata, obnavljanje starih, ali i podizanje novih maslinika nastavilo. U to je vrijeme toš, uljara za preradu maslinovog ulja, u Puntu bio jedini toš na otoku, a danas ih ima nekoliko od čega u Puntu dva. Sve snažnijoj obnovi i razvoju maslinarstva pogodovalo je povećanje potražnje, a što je dovelo do rasta cijena maslinovog ulja. Danas je puntarsko maslinovo ulje poznato i izvan granica države kao iznimno kvalitetno. Ono donosi brojne nagrade na državnim i inozemnim natjecanjima za kvalitetu maslinovog ulja. U Puntu je osnovan i "Centar za mediteransku poljoprivredu Primorsko - goranske županije", danas "Centar za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana" te se održavaju brojne "škole" maslinarstva, subvencionirane prodaje sadnica maslina te manifestacije kao što je "Dani maslina", koja povezuje turizam i maslinarstvo i doprinosi promociji i valorizaciji ove grane poljoprivrede.
Za razliku od susjedne općine Vrbnik koja je uspjela obnoviti vinogradarstvo, danas se tom granom poljoprivrede u Puntu bavi vrlo malo stanovnika i to pretežno samo za vlastite potrebe.
Osim navedenih djelatnosti, u Puntu ima puno obrta, uslužnih radnji, a i tvrtka s najviše trgovina po otoku Krku ima sjedište u Puntu.
U 2009. godini, u Puntu se osnovala i tvrtka koja se bavi avioprijevozom, čija tri zrakoplova imaju matičnu luku u "Zračnoj luci Rijeka" kraj Omišlja.
.jpg)
Poznate osobe uredi
- Antun Bonifačić (1901.-1986.), hrvatski emigrantski novinar i političar
- Francisco Orlich Bolmarcich, predsjednik Costa Rica-e 1962-1966.
- Franjo Ladić Orlić, djed Francisca Orlicha Bolmarcicha, ekonomski emigrant u Costaricu 1873., osnivač Austro-hrvatskog parobrodarskog d.d. s četiri broda koje je održavalo redovite linije po Kvarneru. Pokretač tvornice tjestenine u Puntu ( zajedno s Antonom Žicom). Jedan od osnivača Kupališnog društva u Puntu (1905.). Franjo Orlić izgradio je - "Villu Costarica" u svom rodnom Puntu.
Spomenici i znamenitosti uredi
- Crkvica Sv. Donata iz IX st. na lokaciji Dunat (starohrvatska arhitektura)
- Temelji crkvice Sv. Petra iz 6. st. na lokaciji Kanajt
- Rekonstruirana crkvica Sv. Jurja iz XIII. st. na lokaciji Mala Krasa
- Ruine crkvice Sv. Jeronima na lokaciji iznad uvale Zala u Staroj Baški
- Iskopine vojnog kompleksa na lokaciji Mir iznad uvale Surbova u Staroj Baški
- Samostan Košljun, na istoimenom otočiću u Puntarskoj dragi. Osnovan od strane benediktinaca u XI st., od 1447. preuzimaju ga franjevci. Samostanska crkva je početkom XVIII. st. barokizirana.
- Župna crkva Sv. Trojice iz 1773. godine proširivana je nekoliko puta, a sadašnji oblik je dobila 1934.
- Palača Kostarika iz početka XX st
Obrazovanje uredi
Punat ima Osnovnu školu F.K. Frankopan, s područnim razrednim odjelom Stara Baška.
Kultura uredi
U Puntu djeluje Galerija Toš, tijekom ljeta održavaju se koncerti ozbiljne glazbe na Košljunu u sklopu Krčkih večeri. KUD Punat utemeljen je 1973. godine. Djeluje u tri sekcije: folklorna, tamburaški orkestar i muška klapa Rašketa.
Sport uredi
Svake godine Marina Punat organizira Međunarodnu regatu krstaša, kao i malonogometni turnir, čiji su suorganizatori MNK Punat te općina.
Vanjske veze uredi
- TZ općine Punat
- službene stranice općine Punat Arhivirano 2013-08-12 na Wayback Machine-u
- stranice Centra za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana Arhivirano 2010-08-19 na Wayback Machine-u