Koszalin (njemački: Köslin) je grad od 107,048 stanovnika[1] na sjeveru Poljske u Zapadnopomeranskom vojvodstvu. . [2]

Koszalin
Panorama novog dijela grada
Panorama novog dijela grada
Koordinate: 54°12′N 16°11′E / 54.200°N 16.183°E / 54.200; 16.183
Država  Poljska
Vojvodstvo Zapadnopomeransko
Povjat Koszalin
Gradska prava 1266.[1]
Vlast
 - gradonačelnik Piotr Jedliński
Površina
 - Ukupna 98.34 km²[1]
Visina 32[1]
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 107,048[1]
 - Gustoća 1,089 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 75-004[1]
Pozivni broj 94[1]
Karta
Koszalin na karti Poljske
Koszalin
Koszalin
Pozicija Koszalina u Poljskoj

Geografske karakteristikeUredi

Koszalin leži na rijeci Dzierżęcinki, udaljen desetak km južno od lagune Baltičkog mora Jamno, i 177 km istočno od Szczecina.

HistorijaUredi

Koszalin je prvi put dokumentiran kao utvrda koju je 1107. zauzeo Boleslav III Krivousti.[2] Od 1248. je domena biskupije Kamień, a gradska prava je dobio 1266.[2] Od sredine 14. vijeka iz lučice Unieście u Laguni Jamno, počeli su se izvoziti poljoprivredni i šumski plodovi u skandinavske zemlje, Gdańsk i Lübeck. Koszalin je nakon pobjedonosne bitke sa Kołobrzegom 1446. stekao lidersku poziciju u trgovini Baltikom, pa je ubrzo nakon toga postao punopravni član moćnog Hanzeatskog saveza.[2]

Grad je prosperirao na prijelazu iz 16. u 17. vijek, kad su biskupi iz Dinastije Griffin u njemu sagradili dvorac. Prosperitet je prekinuo Tridesetogodišnji rat, nakon kojeg je Koszalin, zajedno sa čitavom Zapadnom Pomeranijom, postao dio Markgrofovije Brandenburg, a nakon tog Kraljevine Pruske. Oporavio se tokom 18. vijeka kad je proizvodio tkanine za uniforme pruske vojske.[2]

Tokom 19. vijeka Koszalin je postao administrativni i transportni centar tog dijela Pomeranije.[2] Nakon izgradnje 1859. željezničke pruge do Szczecina i 1870. do Gdańska[3], izrastao je i u snažni industrijski centar. U njemu su se još prije Prvog svjetskog rata proizvodili avioni, pored tog imao je tvornicu poljoprivrednih mašina, ribljih konzervi, papira, pivovaru i mljekaru.[2] Za Drugog svjetskog rata u Koszalinu i okolici djelovalo je pet koncentracijskih logora.[3]

Crvena armija oslobodila je grad nakon teških borbi u mart 1945. i odtad je poljski. Sve do februara 1946. bio je administrativni centar Zapadne Pomeranije. Od 1950. do 1998. bio je administrativni centar vlastitog vojvodstva.[3] Od 1972. Koszalin je i sjedište biskupije Koszalin-Kołobrzeg.[2]

PrivredaUredi

Današnji Koszalin je i nadalje velik industrijski centar u kom se proizvode mašine, hrana, elektronika, dizalice, liftovi, polistiren, odjeća, namještaj, automobilski dijelovi i medicinska oprema.[3]

Grad je i velik transportni centar na ruti Gdańsk - Szczecin koji ima aerodrom (Zegrze Pomorskie) i velik garnizon poljske vojske.[3]

Kultura i obrazovanjeUredi

Koszalin je grad sa filharmonijom, teatrom, radio stanicom, tehničkim univerzitetom (od 1996.) i Visokom teološkom školom.[3]

Pobratimski gradoviUredi

Koszalin ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima; [4]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Poland: Zachodniopomorskie (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/poland/zachodniopomorskie/. Pristupljeno 9.04. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 „Historia Koszalina” (poljski). Koszalin. https://www.koszalin.pl/pl/page/historia-koszalina. Pristupljeno 10.04. 2021. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 „Koszalin” (poljski). Encyklopedia PWN. https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Koszalin;3926307.html. Pristupljeno 10.04. 2021. 
  4. „Miasta Partnerskie” (poljski). Koszalin. https://www.koszalin.pl/pl/page/miasta-partnerskie. Pristupljeno 10.04. 2021. 

Vanjske vezeUredi