Kronologija starog Rima

(Preusmjereno sa stranice Hronologija antičkog Rima)

Historija starorimske države od 753. pne. do 476. godine pripada razdoblju antike. Dijeli se na ova razdoblja:

Rimsko Kraljevstvo uredi

Rim je nastao u željeznom dobu kao skupina koliba smještenih na Palatinu i ostalim brežuljcima (9. stoljeće pne.), a veliko Rimsko Carstvo vuče korijene iz ratničko-ratarskog društva. Rim je velikom rijekom Tiber, i lukom u centru grada, bio povezan s morem preko kojeg je bio u doticaju s raznim kulturama. Za osnivanje Rimskog kraljevstva uzima se često godina 753. pne. i legenda o prvom kralju Romulu koji Rim naziva po svom bratu blizancu Remu kojeg je ubio u borbi za vlast.

Rimska Republika uredi

 
Lucije Junije Brut, osloboditelj Rimljana, brončana bista iz 3. st. pne., Rim.

Doba rane Rimske Republike (509. pne. - 351. pne.) uredi

 
Umirući Gal, skulptura sa Zeusovog hrama u Pergamu, danas u Muzeju Capitolino u Rimu.

Uspon i razvitak Rimske Republike (351. pne. - 130. pne.) uredi

 
Pirov pohod na Italiju.
 
Razvoj Rimske države:
  Rimska Republika 510.-40. pne.
  Rimsko Carstvo 20.-360.

Doba klasnih i građanskih ratova u Rimskoj Republici (130. pne. - 30. pne.) uredi

 
Lucije Kornelije Sula, portret s dinara kojeg je izdao njegov unuk.
 
Pompej Veliki, bista u gliptoteci u New Yorku.
 
Marko Antonije s dinara iz 42. g. pne.
 
Lorenzo Castro, Bitka kod Akcija, 1672., Državni pomorski muzej, London.

Rimsko Carstvo uredi

 
Slavna skulptura Oktavijana kao Augusta Prvokonzula.
    • 23. pne. - Oktavijan, sada August, dobija zvanje Imperium maius
    • 19. pne. - August je sastavio novi popis senatora, kojih sad ima 600, a sebe je stavio na prvo mjesto (otkuda potječe i naziv princeps senatus - prvak Senata) i uspostavio novi oblik vladavine - principat; organizirao je osobnu gardu - pretorijance; proglasio se Augustusom (uzvišeni); uspostavio je snage javnog reda u Rimu i osnovao vatrogasnu službu
    • 19. pne. - August je potpuno pokorio Hispaniju.
    • 16. pne. - 15. pne. - Pobjeda nad germanskim plemenima i proširenje carstva do rijeke Labe
    • 12. pne. - 7. pne. - Tiberije osvaja Panoniju i odlazi u provinciju Germaniju, radi sprječavanja pobune germanskih plemena
    • 5. godine - Tiberije potpuno pokorava Germaniju
    • 6. godine - Judeja postaje rimska provincija
    • 6. - 9. godine - Batonski rat
    • 9. godine - Bitka u Teutoburškoj šumi, teški rimski poraz, germanska plemena, pod vodstvom Arminija (prije služio Rimu), iz zasjede napala i uništila tri rimske legije
    • 11. godine - Tiberije i Germanik su ugušili ustanak u provinciji Germaniji
    • 13. godine - Senat proglašava Tiberija za Augustovog suvladara
    • 14. godine - smrt cara Augusta i imenovanje Tiberija za njegovog nasljednika s imenom Tiberije Julije Cezar August
    • 15. godine - nemiri u provinciji Germaniji
    • 17. godine - vojničke pobune u Galiji i Numidiji
    • 21. godine - vojnička pobuna u Trakiji
    • 26. godine - Tiberije se povlači u mirovinu na otok Capri, a ovlaštenja preuzima zapovjednik njegove garde Sejan, koji provodi teror po Rimu
    • 31. godine - Sejanov pad
    • 37. godine - smrt Tiberija; Gaj Julije Cezar Kaligula postaje car
    • 41. godine - Tiberije Klaudije Neron postaje car
    • 41. - 42. godine - ustanak u Mauritaniji
    • 43. godine - pohod na Britaniju
    • 54. godine - Klaudije Cezar Neron postaje car
    • 61. godine - ustanak u Britaniji, predvođen Boudicom, poglavicom plemena Icena
    • 64. godine - Rim je uništen u velikom požaru.
    • 66. godine - Tit Flavije guši židovski ustanak u Judeji
    • 68. godine - samoubojstvo Nerona i kraj vladavine Julijevsko-klaudijevske dinastije
    • 69. godine - Godina četiri cara: vladavina četiri cara: Senat je priznao za Neronovog nasljednika Galbu; rimske legije u Germaniji su izabrale Vitelija Aula; pretorijska garda u Rimu je izglasala Ota Marka Salvija, a krajem godine je na vlast došao Vespazijan
    • 69. - 70. godine - Batavski ustanak u provinciji Germaniji, predvođen Civilijem
    • 70. - Tit, Vespazijanov sin, budući car, razorio Jeruzalem
    • 71. - 84. godine - pacifikacija Britanije i osvajanje teritorija današnjeg Velsa i Škotske
    • 79. godine - poslije smrti Vespazijana, Tit Flavije postaje carem; 24. kolovoza, erupcija vulkana na Vezuvu i uništenje gradova Pompeja i Herculaneuma
    • 80. godine - djelomično uništenje Rima u požaru
    • 80. godine - otvoren Kolosej
    • 81. godine - Domicijan postaje car
    • 85. godine - pobuna u Daciji
    • 96. godine - Ubojstvo Domicijana i kraj vladavine dinastije Flavijevaca; Nerva, prvi od tzv. pet dobrih careva postaje car
    • 98. godine - Trajan postaje car
    • 101. - 102. godine - Prvi dački rat
    • 106. - 109. godine - Drugi dački rat, somoubojstvo dačkog kralja Decebala i Dacija postaje provincija
    • 106. godine - izgradnja Trajanovog foruma
    • 113. - 117. godine - rat s Partima i gušenje ustanaka u sjevernoj i srednjoj Mezopotamiji
    • 117. godine - Publije Elije Hadrijan postaje car
    • 122. godine - izgradnja Hadrijanova bedema (Vallum Hadriani)
    • 132. - 135. godine - Posljednji židovski ustanak koji predvodi Simon bar Kohba
    • 138. godine - Antonin Pio postaje car
    • 140. - 143. godine - poslije pobune, Antonin zauzuma Škotsku; početak izgradnje Antonina bedema
    • 152. - 153. godine - pohodi protiv ustanika u Ahaji i Egiptu
    • 161. godine - Marko Aurelije postaje car
    • 162. - 166. godine - neuspješni pohodi Lucija Verija protiv partskog kralja Olagaza III. u petom partskom ratu
    • 166. - 175. godine - Markomanski rat protiv germanskih plemena Markomana i Kvada
    • 172. godine - ustanak Bukola (pastira) u Egiptu
    • 180. godine - smrt Marka Aurelija, posljednjeg od pet dobrih careva; sin mu Komod postaje car (180. - 192)
    • 192. godine - ubijen Komod, na prijestolje dolazi Pertinaks, vlada tri mjeseca (192 - 193)
    • 193. godine - ubijen Pertinaks, panonske legije proglašavaju carem Lucija Septimija Severa
    • 195. - 197. godine - Septimije Sever vodi šesti partski rat; raspuštanje stare pretorijanske garde, koju su samo sačinjavali Italici i stanovnici Galije i Španjolske i formiranje nove od stanovnika podunavskih i istočnih provincija; ozakonjenje vojničkog prava stupanja u brak
    • 208. - 211. godine - Septimije Sever zauzima Kaledoniju
    • 211. godine - Marko Aurelije Karakala postaje carem
    • 212. godine - Karakala odobrava zakon Constitutio Antoniniana, kojim skoro cjelokupno slobodno stanovništvo rimskog carstva dobija pravo rimskog građanstva
    • 217. godine - ubojstvo Karakale; Marko Opelije Makrin postaje car kao prvi car iz redova vitezova
    • 218. godine - ubojstvo Makrina; za nasljednika proglašen Varije Avit Basijan ili Marko Aurelije Antonin, poznat kao Elagabal ili Heliogabal, bez konkurencije najrazvratniji rimski car, koji je na vlast došao kao 14-godišnjak, ali su ga zbog silnog razvrata ubili pretorijanci kad je imao 18 godina !!!
    • 222. godine - ubojstvo Elagabala i Aleksandar Sever postaje carem
    • 235. godine - ubojstvo Aleksandra Severa i početak vladavine tkz. vojničkih careva, gdje je do 284. godine vladalo negdje oko pedeset careva
    • 249. na prijestolje dolazi Trajan Decije, prvi rimski car ilirskog porijekla
    • 284. godine - Dioklecijan postaje car
    • 285. godine - Bagaudski rat - ustanak bagauda robova, seljaka i bezemljaša
    • negdje oko 290. godine - Dioklecijan dijeli vladavinu sa Markom Aurelijem Maksimilijanom koji vlada zapadnim dijelom carstva a Dioklecijan istočnim; Rim nije više sjedište carstva; Dioklecijan stvara apsolutnu monarhiju (dominat), zadržava graničnu vojsku ali i stvara i operativnu, čiju srž čine palatini i carstvo dijeli na dvanaest dijeceza; Senat gubi politički značaj
    • 301. godine - utvrđene su maksimalne cijene robe i radne snage
    • 303. i 304. godine - uvedene su mjere protiv kršćana
    • 305. godine - Maksimilijan abdicira i naslijeđuje ga njegov suvladar Konstancije Klor
    • 306. godine - Konstantin Veliki ili Konstantin I (Flavije Valerije Konstantin) postaje car
    • 306. - 324. godine - međusobni okršaji rimskih suvladara, Licinijevim porazom Konstantin Veliki postaje jedini vladar Rima
    • 312. godine - bitka kod Mulvijeva mosta, Konstantin pobjeđuje uzrupatora Maksencija, a prije bitke mu se, po legendi ukazao križ s natpisom: 'U ovom ćeš znaku pobijediti', pa je stoga:
    • 313. godine - donesen zakon o slobodnom ispovjedanju kršćanske vjere u Milanu, znan kao Milanski edikt
    • 325. godine - car Konstantin Veliki stavlja van zakona gladijatorske borbe, koje se, međutim, i dalje sporadično održavaju do oko 450. godine
    • 330. godine - Konstantinopol postaje glavi grad carstva
    • 337. godine - smrt cara Konstantina (I. ili Velikog, jer kad se govori o caru ovoga imena, misli se uvijek na njega), nasljeđuje ga Konstancije II
    • 357. godine - Julijan Apostata kao namjesnik u Galiji pobjeđuje Alemane kod Argentoratuma
    • 361. godine - smrt Konstancija II i Julijan Apostata biva proglašen carem
    • 363. godine - pogibija Julijana Apostata u ratu s Persijcima pri opsadi Ktezifonta; braća Valentinijan Flavije i Valens dolaze na vlast i prvi vlada zapadnim carstvom iz Milana a drugi istočnim iz Kostantinopola
    • 378. godine - bitka kod Adrijanova polja protiv Vizigotaa i i Valensova pogibija; Teodozije dolazi na vlast
    • 379. godine - Teodozije objedinjuje oba dijela carstva
    • 379. - 382. godine - pobjeda nad Gotima i sklapanje saveza s Gotima protiv Huna
    • 391. godine - Teodozije proglašava kršćanstvo jedinom i službenom religijom Rimskog carstva
    • 393. godine - Teodozije ukida Olimpijske igre (koje dotad traju neprekidno od 776. prije Krista.
    • 395. godine - Teodozijeva smrt i konačna podjela rimskog carstva na Istočno i Zapadno Rimsko Carstvo
    • 402. godine - Stilihonova pobjeda nad Gotima
    • 402. godine - Ravenna postaje (i ostaje zadnji) glavni grad Zapadnog Rimskog carstva
    • 404. godine - 1. siječnja, posljednja gladijatorska borba u gradu Rimu
    • 408. godine - Goti zauzimaju Panoniju i Norik
    • 410. godine - Goti prodiru u Italiju, zauzimaju Rim i pljačkaju ga
    • 430 - tih godina - Huni i pod zapovjedništvom Atile prodiru u Galiju
    • 451. godine - posljednji Rimski trijumf: bitka na Katalaunskim poljima. Rimski vojskovođa Flavije Aecije, znan i kao 'posljednji pravi Rimljanin', potpomognut Vizigotima kralja Teodorika, pobjeđuje Atilu, ali ga, iz taktičkih razloga, ne uništava.
    • 475. godine - Romul Augustul postaje car
    • 476. godine (3. ili 4. rujna) - germanski zapovjednik Odoakar skida s vlasti Romula Augustula, kao posljednjeg vladara Zapadnog Rimskog carstva (ali mu, kao dječaku, pošteđuje život, pa ovaj umire oko 511. godine) i proglašava se kraljem Italije, što se smatra i posljednjom godinom Zapadnog Rimskog Carstva, dok Istočno Rimsko Carstvo ili Bizant nastavlja trajati do 1453. godine.
    • 480. godine - u Splitu (u Dioklecijanovoj palači) ubijen posljednji legitimni car Zapadnorimskog carstva (jer je Romul Augustul 'vladao' samo Italijom), Julije Nepot. Danas jedna ulica u Splitu nosi njegovo ime.
    • Bilo kako bilo, povjesničari se slažu da je 476. godina - godina propasti (Zapadnog) Rimskog carstva. Završava Stari vijek. Započinje Srednji vijek.

Rimljani su imali razrađeno nazivlje za svoj novac kao i za osobna imena.