Ovo je članak o godini 1688.

Godina 1688 (MDCLXXXVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u nedjelju po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 16. vijek17. vijek18. vijek
Decenija: 1650-e  1660-e  1670-e  – 1680-e –  1690-e  1700-e  1710-e
Godine: 1685 1686 168716881689 1690 1691
1688. po kalendarima
Gregorijanski 1688. (MDCLXXXVIII)
Ab urbe condita 2441.
Islamski 1099–1100.
Iranski 1066–1067.
Hebrejski 5448–5449.
Bizantski 7196–7197.
Koptski 1404–1405.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1743–1744.
Shaka Samvat 1610–1611.
Kali Yuga 4789–4790.
Kineski
Kontinualno 4324–4325.
60 godina Yang Zemlja Zmaj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11688.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

  • zima 1687/88 - Kuga u Grčkoj ugrožava mletačku vojsku[1].
 
Zamak Munkač
  • 14. 1. - Carske snage Antonija Caraffe zauzele zamak Munkač koji je branila Jelena Zrinska. Njen sin Franjo II. Rakoci će u ožujku biti uzet pod carevo skrbništvo. Caraffa će postati kraljevski komesar za Erdelj, gde će uzimati veći danak nego Turci i vladati brutalno (Erdelj tako ove godine postaje jedna od habsburških, posebnih, zemalja).
  • januar - Obolelog generala Dinevalda u Slavoniji zamenjuje varaždinski general grof Enea Silvio Caprara.
  • 23. 2. - Janičari ubili velikog vezira Abaza Sijavuš-pašu, postavljen Nišandži Ismail-paša (smenjen u maju).
  • veljača, krajem - Luka Ibrišimović piše biskupu Borkoviću (sic!): zbog vojničke samovolje i oskudice hrane, Slavoncima ostaje da umru od gladi ili se ponovo podvrgnu Turcima (Ludvig Badenski potvrđuje u izvještaju četiri mjeseca kasnije)[2].
  • 8. 3. - Bečki Dvorski ratni savet naređuje da se "Srbi iz okoline" pošalju za pojačanje posade u Petrovaradinu. General Kaprara dovodi Srbe iz Gornje Slavonije[3].
  • Veliki post (8. 3. - 24. 4.) - Jegen Osman-paša opljačkao "jadno srpsko kraljevstvo", 100.000 talira i mnoge dragocenosti[4] - Turci opljačkali pećku riznicu skrivenu u kubetu Gračanice[5], Jegen-paša odneo dragocenosti na devet konja.
  • mart - William Dampier otkrio Božićni otok.
  • 30. 3. - Car postavio Longina Rajića za unijatskog vladiku u Sremu[6].

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

  • 3. 4. - Francesco Morosini je novi mletački dužd (do 1694).
  • 4 - 8. 4. - Mlečani napustili Atinu zbog kuge i prevelikih izdataka, prešli na ostrvo Poros, prevezli i stanovništvo[7].
  • april/maj - Mlečani bombardovali Solun, ne bi li izvukli novac od stanovnika[8].
  • 4. 5. - Engleski kralj James II naređuje da njegova Deklaracija indulgencije, kojom se ukidaju kazneni zakoni protiv katolika i nekonformista, bude pročitana sa svih anglikanskih predikaonica - gnev pristalica Crkve Engleske.
  • 9. 5. (29. 4. po j.k.) - Friedrich III. postaje knez odn. vojvoda Brandenburg-Pruske (od 1701. prvi kralj Pruske, vlada do 1713).
  • svibanj - Crnogorski zbor u Gradcu na čelu s vladikom Visarionom se izjasnio za mletačku vlast umesto sultanove[9]. Crnogorci su ranije tokom proljeća odbili turski napad, a takođe i Kuči[10].
 
Stolni Biograd (oko 1740)
  • 19. 5. - Veliki turski rat: Turci predali Stolni Biograd nakon sedmomesečne blokade[11].
  • 25. 5. - Patrijarh Arsenije moli ruske careve za pomoć radi oslobođenja od turske vlasti. Takođe, sa vlaškim knezom Šerbanom Kantakuzinom i bivšim carigradskim patrijarhom Dionisijem moli iste careve da ih oslobode "Rimljana" tj. katolika (misija arhimandrita Isaije u Rusiji, koji je međutim uhapšen)[12].
  • 30. 5. - Bekri Mustafa-paša je novi veliki vezir (do 1689).
  • 31. 5. - Marin Drago imenovan za kotorskog biskupa (do 1708).
  • 8. 6. - Sedmorica biskupa, među kojima i kenterberijski nadbiskup William Sancroft zatvoreni zbog odbijanja Deklaracije indulgencije.
  • 10. 6. - Engleski kralj dobio sina sa svojom katoličkom ženom - strah od katoličke dinastije u Engleskoj.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

  • 10. 7. (30. 6. po j.k.) - "Besmrtna sedmorica" uglednih Engleza šalju poziv Williamu, princu od Oranža da prinudi kralja da postavi Williamovu suprugu Mary za naslednicu.
  • 10. 7. - Zemljotres u Smirni 1688. - najmanje 10.000 mrtvih u potresu i požaru.
  • 11. 7. - Sijamska revolucija 1688.: Phetracha uzima vlast i proteruje zapadnjake.
  • 12. 7. - Carska vojska osvojila Ilok (Kaprara). Biće zauzeti i Brod na Savi, Brčko, Šabac[13].
  • 13. 7. - Morejski rat: Mlečani započinju neuspešnu Opsadu Negroponta (Halkide) - traje do 21. oktobra[14].
  • 25. 7. - Janičarski garnizon napustio Titel bez borbe - nesmetana plovidba Dunavom do Beograda[15].
  • 29. 7. - U Austriji osnovana Dvorska komisija za uređenje imovinskih odnosa (Neo-acquistica, Neo-acquistische Hofkomission), na čelu sa kardinalom Kolonićem[16]
  • ljeto - Bosanski biskup Nikola Ogramić-Olovčić poslao svoje decimatore da sakupljaju desetinu od Virovitice do Iloka - spor sa zagrebačkim biskupom[17].
  • avgust, početkom - Ludvig Badenski sa hrvatskim četama bana Erdedija osvojio Kostajnicu, Jasenovac i Dubicu[18].
  • avgust, prvih dana - Gen. Vetterani osvojio Karansebeš, Šikloš, Mehadiju i dr. - turske posade prelaze u ist. Srbiju a progone ih srpski ustanici, npr. zauzeli Oršavu nakon što su pobili bivšu karansebešku posadu[19].
 
Opsada Beograda
  • 6. 8. - Austrijska vojska stigla u Zemun gde joj se pridružuju brojni Srbi, u naredna dva dana prešli na drugu stranu Save[19].
  • 9/10. 8. - Jegen Osman-paša pred povlačenje opljačkao i zapalio beogradsku varoš. Muslimanske porodice beže u tvrđavu ili ostatak Turske, mnogi usput stradaju od ustanika[19].
  • avgust - Srpski garnizon predao Lugoš carskim snagama[20]. Kapetan Prodan Šteta sa četom osvojio Kladovo[21] (do juna '89).
  • 24. 8. - Papa odredio habsburškog favorita Josepha Clemensa Bavarskog za kelnskog nadbiskupa i elektora - jedan od razloga za dolazeći rat sa Francuskom.
  • 5. 9. - Carske snage zauzele Derventu, nakon čega Turci napuštaju Brčko[18].
  • 6. 9. - Opsada Beograda: carske trupe na čelu sa bavarskim knezom Maximilianom II. Emanuelom osvajaju Beograd (ostaju samo dve godine). Jevreji oterani u Nikolsburg u Moravskoj a njihove sinagoge i škole uništene[22].
  • 6. 9. - Car Leopold I. potpisao proglas kojim poziva narode Turskog carstva da mu se pridruže, uz jamčenje prava i sloboda[21].
 
Kninska tvrđava

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

 
Plan opsade Philippsburga, početnog sukoba Rata Velike alijanse
 
Slavna revolucija: dolazak Williama III. Oranskog u Englesku

Kroz godinu uredi

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1688.

Reference uredi

  1. Setton, 334
  2. Historija n. J., 1002
  3. 3,0 3,1 Istorija s. n. III-1, 498
  4. 4,0 4,1 Istorija s. n. III-1, 544
  5. Istorija Pećke patrijaršije. rastko.rs
  6. Slijepčević, dr. Đoko. Borba protiv unijaćenja. svetosavlje.org
  7. Setton, 341
  8. Setton, 352
  9. Historija n. J., 552
  10. Historija n. J., 815
  11. Géza Dávid; Pál Fodor (2007). Ransom Slavery Along the Ottoman Borders: (Early Fifteenth - Early Eighteenth Centuries). BRILL. str. 173–. ISBN 90-04-15704-2. 
  12. Istorija s. n. III-1, 503-4
  13. Šišić, Hrvatska povijest 2-V
  14. Setton, 354-8
  15. Istorija s. n. III-1, 504
  16. Istorija s. n. IV-1, 39
  17. Historija n. J., 1003-4
  18. 18,0 18,1 Istorija s. n. III-1, 499
  19. 19,0 19,1 19,2 Istorija s. n. III-1, 505
  20. Istorija s. n. III-1, 500
  21. 21,0 21,1 21,2 Istorija s. n. III-1, 506
  22. Los judíos en Serbia, rastko.rs
  23. 23,0 23,1 23,2 Vladimir Ćorović, Dalje borbe s Turcima, rastko.rs
  24. Istorija s. n. III-1, 507
  25. Istorija s. n. III-1, 510
  26. Istorija s. n. III-1, 501
  27. Historija n. J., 1001
  28. Historija n. J., 1003
  29. Istorija s. n. III-1, 495
  30. Istorija s. n. III-1, 509
  31. Istorija s. n. III-1, 541
Literatura