Fe - Co - Ni
 
Co
Rh  
 
 

Opšti poatci
Ime, simbol, atomski broj Kobalt, Co, 27
Pripadnost skupu prelaznih metala
grupa, perioda VIIIB, 4
gustina, tvrdoća 8900 kg/m3, 5,0
Boja plavičasta
Osobine atoma
atomska masa 58,9332 u
atomski radijus 135 (152) pm
kovalentni radijus 126 pm
van der Valsov radijus bez podataka
elektronska konfiguracija [Ar]3d74s2
e- na energetskim nivoima 2, 8, 15, 2
oksidacioni brojevi 2, 3
Osobine oksida amfoterni
kristalna struktura heksagonalna
fizičke osobine
agregatno stanje čvrsto
temperatura topljenja 1768 K
(1495 °C)
temperatura ključanja 3200 K
(2927 °C)
molska zapremina 6,67×10-3 m3/mol
toplota isparavanja 376,5 kJ/mol
toplota topljenja 16,19 kJ/mol
pritisak zasićene pare 175 Pa (1768 K)
brzina zvuka 4720 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost 1,88 (Pauling)
1,70 (Alred)
specifična toplota 420 J/(kg*K)
specifična provodljivost 17,2×106S/m
toplotna provodljivost 100 W/(m*K)
I energija jonizacije 760,4 kJ/mol
II energija jonizacije 1648 kJ/mol
III energija jonizacije 3232 kJ/mol
IV energija jonizacije 4950 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotop zast. v.p.r. n.r. e.r. MeV p.r.
56Co (veš.) 77,27 dana z.e. 4,566 56Fe
57Co (veš.) 271,79 dana z.e. 0,836 57Fe
58Co (veš.) 70,86 dana z.e. 2,307 58Fe
59Co 5,8% stabilni izotor sa 32 neutrona
60Co (veš.) 5,2714 godina β- 2,824 60Ni
Tamo gde drugačije nije naznačeno,
upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.

Objašnjenja skraćenica:

zast.=zastupljenost u prirodi,
v.p.r.=vreme polu raspada,
n.r.=način raspada,
e.r.=energija raspada,
p.r.=proizvod raspada,
z.e=zarobljavanje elektrona

Kobalt (Co, latinski - cobaltum) je metal VIIIB grupe. Poseduje 17 izotopa čije se atomske mase nalaze između 35-64. Postojan je samo 59, koji čini skoro 100% njegovog izotopa u prirodi. 1735 godine otkrio ga je G. Brandta.

Osobine uredi

Čisti kobalt je srebrnast,blistav veoma tvrd metal, koji poseduje feromagnetična svojstva. Upotrebljava se kao dodatak magnetičnim rudama.

Zastupljenost uredi

Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 20 ppm (eng. parts per million) u obliku dva minerala: Smaltita i kobaltita koje obično prate rude bakra i nikla

Jedinjenja uredi

Nesimetrične soli kobalta npr. K3CoO4 imaju jake feromagnetične osobine i koriste se u elektronici. Kompleksna jedinjenja karbonikla i fosfini koriste se kao katalizatori mnogih organskih reakcija. Rastvori soli ki+obalt (II) i (III) imaju krvavo-crvenu, i plavu boju i koriste se u proizvodnji boja.

Biološki značaj uredi

Kobalt je aktivator brojnih enzima u živim organizmima. Vitamin B12 (utiče na količinu hemoglobina i broj crvenih krvnih zrnaca u krvi), sadrži u svojoj strukturi kobalt koji je koordinativno vezan sa organskim delom molekula i jednim CN- jonom. Ipak minimalne dnevne potrebe za kobaltom su veoma male 0,05 ppm.