Izbište

Izbište je naselje u Opština Vršac u Јužnobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 1728 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2004 stanovnika).

Izbište
Pravoslavna crkva sazidana 1807-1823g
Osnovni podaci
Država	Srbija
Pokrajina	Vojvodina
Upravni okrug	Južno-banatski
Opština	Vršac
Stanovništvo
Stanovništvo (2022)	1728
Gustina stanovništva	43 st./km²
Geografija
Koordinate
Nadmorska visina	100 m
Površina	40,6 km²
Izbište Izbište (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod	26343
Pozivni broj	013
Registarska oznaka	VŠ

Istorija

Temišvarski Banat-naseljavanje južnog Banata

Poslije protjerivanja Turaka iz Banata 1716 - 1718. godine, granica se pomaknula na Dunav i oslobođena teritorija Banata je pripojena Austriji kao posebna krunska oblast. Dugogodišnji rat ovi, ostavili su teške posljedice i duboke tragove. Zemlja je bila opustošena i zaparložena. Ogromna prostranstva su prikrivala neprohodne močvare, a epidemije malarije, kuge, kolere i trbušnog tifusa su duboko kosilo stanovništvo. Veći dio naroda se razbežali i odbegao i samo je malo starosjedilaca Srba i Rumuna ostalo. Za veliku vrijednost ovog zemljišta znao princ Eugen Savojski, pobjednik u mnogim bitkama i "car na bojnim poljima". Osim što je bio vojnik, on je bio izuzetno mudar državnik, diplomata i savjetnik tri cara, Leopolda I, Josifa I i Karla VI. Ostale su za pamćenje njegove riječi upućene caru Leopoldu I. "Ja ću vam govoriti o jednoj zemlji koju vi ne poznajete, o kojoj niste čuli. Ja sam tu zemlju video, ja sam po njenoj masnoj, teškoj crnoj zemlji jahao, ja sam tamo svoje bitke vodio i volio bih da mogu kroz nju da jašem kao njen gospodar. U toj zemlji ne leži samo kruh za mnogo tisuća ljudi, u toj zemlji je i rad za mnogo nezaposlenih ruku. Ta zemlja čeka na nas Vas Vaše veličanstvo! Vi imate u carstvu mnogo ljudi koji su gladni i željni zemlje, poklonite tu zemlju njima. Poklonite im stvorite im novo car stvo, ne s mačem kako se stvaraju Carstva nego sa asovima i plugovima "!.

Grof Florimund Mersi

Zbog zapuštenosti Banatske pokrajine, bečki ratni savjet i dvorska komora s guvernerom Banata, generalom Klaudije Mersije, bili su prinuđeni da izrade plan uređenja Banata. Osnovne odrednice su bile - vojna i politička uprava i brzi gospodarski preporod Banata. Grof Kolovrat je rekao: "Dvor neće gubiti vrijeme, ni priliku da Banat dovesti u stanje procvata". Grof Mersi je dobro znao da do brzog gospodarskog preporoda Banata može doći samo masovnom i organiziranom kolonizacijom Nijemaca, koji su bili dobre zanatlije i uz to su bili odani bečkom dvoru. Nijemci su kolonizirani najviše iz južnih njemačkih pokrajina. Oni su u Banat stizali Dunavom na malim, drvenim lađama zvanim "ulmske kutije [1] ". Put od Ulm a do Pančeva, dug 1500 km, trajao je oko dva mjeseca i bio veoma naporan, jer je u svakoj lađi bilo 150 do 200 ljudi.

Prvi kolonisti su došli u Vojvodinu već 1718. god. Ubrzo Banat postao je obećana zemlja siromasima diljem Europe. Država je pod privilegovanim uvjetima naseljavala Nijemce za natlije, koji su bili prvi deset godina oslobođeni svih poreza. Traži naseljenicima je bio osiguran prijevoz, besplatan plac i materijal za izgradnju kuće, oruđe za obradu zemlje i višegodišnje povlastice. Bečka komora je, želeći od Banata stvori zlatni rudnik, osim Nijemaca naseljavala i druge narode,Talijane i Španjolce koji su bili nositelji potpuno nove gospodarske grane na ovim prostorima - cvilarstva. Talijani su, osim proizvodnje svile razvili veoma uspješno i proizvodnju riže. Iz drugih krajeva austrijske carevine i Europe, doseljavali su se u Banat i drugi narodi: Česi. Slovaci, Rumunji, Srbi, Mađari, Bugari, Armenci i Cincari. Razlozi njihovog naseljavanja su bili ekonomske prirode, rađeni s ciljem da se u Banatu pokrene zaostala gospodarstvo. Nositelji gospodarskog razvitka su ipak bili Nijemci, koji su sa sobom iz zapadne Europe donijeli najsuvremenija oruđa za industriju i zemljoradnju.

Izbište ulica

Sesija

Vladavina Marija Terezija, poznata u povijesti kao " Terezijina epoha", bila je duga punih četrdeset godina i zapamćen je po dubokim i korenitim reformama. Status banatskih kmet je regulirano urbar Marije Terezije iz 1767. god, po kome je reguliran status položnika. Određene su dužnosti i obveze i veličina posjeda kmet. Po feudalnim zakonima apsulističke države, vladar je bio isključivi vlasnik zemlje, a kmetovi su bili samo plodouživaoca, koji su od države uzimali u zakup jednu sesiju zemlje, koja iznosila 24 kj. Oranica 6 kj livada 3 kj pašnjaka i 1 kj okućnice, na kojoj su plaćali porez općinskim i komorskim službenicima

"Prvi službeni popis stanovništva na teritoriju današnje Vojvodine iz 1880. pokazuje njezinu šaroliku etničku strukturu. Od 1,2 milijun građana, 35,5 posto bili su Srbi, 24,4 odsto Nijemci, 22,6 posto Mađari, 6,2 odsto Hrvati , 13,5 odsto Slovaci i 17,5 posto Rumunji. Etničke skupine različitog porijekla, vjerske i jezične pripadnosti našle su se, stjecajem okolonosti, u zajednici. Međusobni utjecaji bili su vrlo jaki, što je dovelo do sličnog načina života, iako čvrsto kulturno i političko zajedništvo nikad nije ostvareno ".

Izbište

Izbište se prvi put spominje 1713 g. Sa 23 doma. 1716. pripojeno je vršačkom diktritu Temišvarske temišvarskog Banata. 1717. popisano je 20 domova. 1722 namjeravali su izbištani se preseliti u Uljmu, zbog oskudice u vodi. Vjerojatno kasnije pridošli su novi naseljenici, jer je 1749. bilo već 60 domova. 1774. pripojeno je Izbište ilirskoj, a 1775. vlaško-ilirskoj regimenti. Kada je posljednja regimenta organizirana, izbištanska kompanija, kojoj je pripadalo pet sela, brojala je 968 sposobnih vojnika i 206 poluinvalida.

1777. otpočinje vođenje crkvenih matrikula. Poslije toga Izbište je dobilo erarnu njemačku trivialnu (prostu) školu.

1782. popisano je 998 stanovnika. Po jednima je sadašnja crkva sazidana 1807., a po drugima 1823.

1838. pripojeno je Izbište, općina i kompanija, srpskom bataljun u, a 1845. srpskoj regimenti.

1846. bilo je 1516. pravoslavnih stanovnika sa jednim svećenikom.

Kada je 28. travnja 1849 napustila Vršac, srpska vojska se povukla u Izbište.

1854. popisano je 1778 duša. Izbištanskoj kompaniji pripadala sela: Izbište, Uljma, Zagajca, i Parta, s ukupno 5.647 stanovnika.

1873. ušlo je Izbište u sastav tmiškog komiteta. Iste godine ukinuta je privatna Škola.

1894. pripojena je vinogradarska kolonija Šušara ( nem.Sandorf) (mađ.Fejertelep) općini Izbište. Prirast stanovništva bio je: 1869.: 1932, 1880.: 2108 1890.: 2414, 1900.: 2613 +302, 1910.: 2776 +946.

1889 bila je općinska imovina 65,200 fl., A porez 1213 fl. 87 kr. ,1908 Bila je čista imovina 410,744 K., A ukupan porez 33,942 K., Od glave 13 K.

U početku svjetskog rata (1914) bilo interniran 5 stanovnika (1 svećenik ,1 student filozofije ,1 trgovac i 2 ekonoma).

8. studenog 1918. zauzela je srpska vojska Izbište, koje je pripojeno torotalsko-tamiškoj županiji.

31. siječnja 1921. popisano je 3.669 duša, od kojih je bilo Srba 2571, Čehoslovaka 59, [[Slavena 8, Rumun a 42, Nijemaca 589, Mađar a 400, ostalih 7. Od ukupnog broja na Šušara otpada 1044, tako da na Izbište ostaje 2623 stanovnika.

Treba spomenuti i dva dobrotvora mještana koji su, shvatajući važnost zadrugarstva i prosfete, zaveštao u pomenute svrhe: 1922. god. Arsa Đurić 50 kj. Zemlje zemljoradničkoj zadruzi, a 1914. god. Đura Kračun 3 kuće i 30 kj. Zemlje čitaonici. Sem čitaonice, zemljoradničke zadruge Izbište ima još i pjevačko društvo. Sve ove kulturno-prosfetne ustanove spadaju među najstarije koje su u ovom kraju osnovane.

1. kolovoza 1927. odvojena je Šušara od Izbište i postala zasebna općina.

19. studenog iste godine izvršen izbor novog općinskog predstavništva.

Poznati stanovnici

Žarko Zrenjanin-UČA, narodni junak, jugoslavenski i partizanski vođa komunističkog pokreta u Vojvodini, rođen je 1902 u Izbište. Isa Jovanović, narodni junak, jugoslavenski partizanski, nakon rata, član Savjeta Federacije 1941-1945 FNRJ, Jugoslavija, Anđa Jovanović-Ranković nacionalnog heroja, jugoslavenske partizanske, ubijenih u ratu je puno boraca za oslobođenje od fašizma poginuo u NOB

Sport

• FK. Polet Izbište
• Južnobanatska ZONA
• Rekordna liga
• Južnobanatska zonska liga ima rekordan broj ekikpa - čak 16. Maksimalan učinak.
• FK Polet Izbište Igralište)
• Izbište)

KUD

KUD Venac 1899

ISTORIJAT Prvi zapisi o postanku amaterskog društva u Izbištu potiču iz 1899. godine Ljubomir Mali, učitelj u Izbištu , jedan je od osnivača Srpskog pevačkog društva „ Venac“ 1899. godine. Prvi je horovođa društva. Značajnu ulogu od 1905. godine u razvoju amaterizma ima učitelj Branko Goronić. On je horovođa crkvenog pevačkog društva i vođa i reditelj Amaterskog kulturno-umetničkog društva. Srpsko crkveno pevačko društvo našeg sela sa učiteljem Goronićem bilo je na nivou najboljih profesionalnih horova u Srbiji. Pozorišne predstave koje je sa amaterima i članicama Kola srpskih sestara pripremao pamte i danas naši najstariji sugrađani. Veliki značaj ostavio je i sveštenik Velimir Spernjak i njegovih 55 kompozicija koje su autorizovane u Muzikalnom institutu Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu. Između dva svetska rata Kulturno- umetnički život u Izbištu imao je svoje zvezdane trenutke. Kolo srpskih sestara, Amatersko društvo, Pevačko društvo i Tamburaški orkestar pripremali su programe i zabave zavidnog umetničkog nivoa. Posle Drugog svetskog rata amaterizam u selu dobija novu formu i nove sadržaje. Početkom šezdesetih godina seoski amaterizam doživljava potpunu reafirmaciju u odnosu na period posle Drugog svetskog rata. Oživljava dramska sekcija. Bogdanka M. Petrov , učenica vršačke Gimnazije radila je sa folklornom sekcijom i pripremala igre iz Banata. Na Južnobanatskoj smotri orkestara , održanoj u Banatskom Karlovcu 1961/1962 1961/1962, u jakoj konkurenciji naš tamburaški orkestar osvojio je drugo mesto. Veliki značaj u razvoju KUD-a „Žarko Zrenjanin“ ima i profesor Slavko Brankov koji vodi dramsku sekciju i učitelj Duško Draženović koji vodi tamburaše i hor. Tokom sedamdesetih godina amaterizam u selu oživljava zahvaljujući učiteljskom bračnom paru Ljubici i Milenku Brankovu. Pri Kulturno-umetničkom društvu „Braća Stefanvić“ osnovana je folklorna sekcija i grupa pevača. Negovalo se autentično folklorno stvaralaštvo i pevale izvorne narodne pesme. Učiteljica Ljubica , kao koreograf, uspela je da okupi najbolje izvođače narodnih igara u selu. Igrači su svojim umećem oduševljavali ljubitelje folklora, bilo da su nastupali u selu, u Vršcu, Leskovcu ili Zagrebu. Njihovo učešće na Saboru narodnog stvaralaštva Srbije 1976 i Međunarodnog folklora u Zagrebu 1975 bilo je izuzetno zapaženo i danas se s radošću prepričava. Grupa pevača sa svojim višeglasnim pevanjem starih banatskih pesama „Stiže premaleće „ , „ Ne luduj, Leno „ i dr. Izazvalo je kod slušalaca najprijatnija osećanja. Crkveno pevačko društvo postoji i ovih dana. Čuva se tradicija, evo, već više od sto deset godina. Oni su, u stvari, nastavili svetle tradicije crkvenog pevanja još iz vremena sveštenika Velimira Spernjaka,učitelja Branka Goronića Pere Putnika i drugih. Početkom osamdesetih dolazi do opadanja interesovanja za amaterizam u selu. Mnogi Izbištani su u razvoju kulture sela utkali svoj talenat, dobru volju, bezgraničnu ljubav i osećanja dužnosti prema selu i meštanima. Posle više od 20 godina, februara meseca, 2007. godine Kulturno-umetničko društvo u Izbištu, predvođeno grupom entuzijasta i velikom željom da naše selo opstane i da se u vremenima budućim uvećava i razvija, obnavlja rad i u svom sastavu ima sledeće sekcije: folklornu sekciju, pevačko društvo i tamburaški orkestar. A od tada do danas, pokazali smo da možemo i hoćemo da svoje selo predstavimo u najboljem svetlu, ne samo pajavljujući se na manifestacijama koje je organizovala Opština Vršac, već smo kao članovi KUD –a boravili na Međunarodnoj smotri folklornog stvaralaštva u Grčkoj, boravili smo i u Rumuniji. Bili smo domaćini za vreme Vršačkog venca, članovima KUD- a iz Kosovske Kamenice. To druženje će se još dugo prepričavati po Izbištu. Nadamo se da će mladi , koji su ostali u selu svoju ljubav prema zemlji i odabranom zanimanju, naći vremena, znati i hteti da organizuju svoj rad i vrate ugled i mesto u društvu koje je naše selo nekada imalo.

KUD Venac 1899 KUD Izbiste

Izvori

• Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, svibanj 2004, ISBN 86-84433-14-9
• Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-00-9
• Knjiga 2, Stanovništvo, spol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura

Koriščena Literatura

• Izvor Monografija Podunavske Oblasti 1812-1927, sastavio i napisao Dr.Vladimir Margan "NapredakPacevo" 1929.
• Teritorija Podunavske Oblasti:napisao Dr. Vladimir Margan Predsednik Obl. Odbora u Smederevu 1928.
• Istorijski pregled Podunavske Oblasti Banatcki deo napisao:Felix Milecker bibliotekar i kustos gradske bibloteke i muzeja u Vršcu 1928.
• A delibláti homok hőmérséklet ingadozása-u.a. (Mathem. És természtud. Ertes. 1903)
• Délmagyar. őskori régisiségi leletei; Milecker Felix Temesvár 1891.
• Der europäische Flugsand J. 1873.
• Banatcki živi pesak H.Košanin. ( Politika. 22/ XII-1923.).
• Peščara P.Vujević. U narodnoj Enciklopediji. Knj. III str. 328-3
• Geschihte d. Banats. Schwicker J.H. Gr.Beckerek 1861.
• Milleker, Felix: Geschichte der Stadt Werschetz 1427-1918. Werschetz 1921 , 32 S. B.B. Nr. 3
• Milleker, Felix: Die Gründung und ältesten Schicksale von Deutsch-Werschetz 1716;1723;1740. Aus Anlaß der 200. Wiederkehr des Gründungsjahres. Werschetz 1923. 25 S. B. B. Nr. 9
• Hoffmann, Leo: Deutsch-Werschetz in der ersten großen Ansiedlungsperiode. Werschetz 1923.32 S.
• Milleker, Felix: Geschichte des Banater Teiles des Unteren DonauGebietes. (Gegend von Weißkirchen und Werschetz). Werschetz 1929. 21 S., B.B. Nr. 41
• Milleker, Felix: Kurze Geschichte von Werschetz Werschetz 1935. 30 S.
• Milleker, Felix: Kratka istorija Vrsca. (Kurze Geschichte von Werschetz). Werschetz 1935, 30 S.
• Letopisa ´´ period 1812-2009g.MMarina:( Beč 2009 )Šušara u Deliblatckoj Peščari´´ Napisao Milan Marina:Seoski običaji (Beč.2009 str.42)
• Marina Milan:[2](Beč 2009). Satavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju, o Selu Izbišta nastanak sela, ko su bili Doseljenici, čime se bavili mestani
• Ma kakve mu bile mane i nedostaci. Ali su suština i jezgra ovog rada ostale i ostaće netaknute. Neki delovi imaće samo svoj istrijiski značaj; ali svi ostali zadržaće i sačuvaće u punoj meri svoju naučnu vrednost. Jedno se ipak ne može osporiti,da smo bar udarili temelj, da smo pokazali pravac i obeležili put, na kome se valja kretati, ako želimo uspešan rad na polju naše istorije. Pa ako nismo postigli više, nego samo toliko da smo dali podstreka drugima,od nas vičnijima,mudrijima, koji će ovaj i ovakav posao bolje i savršenije obaviti, nego mi, to smo već time učinili dosta. M.Marina.( Beč 2009 [3].

Vanjske veze

Izbište na Wikimedijinoj ostavi

• Маpe, аеrodrumi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
• Satelicka mapa(Wikimapia)
• Gugl satelicka mapa (Maplandia)
• plan naselja na mapi (Mapquest)
• FK Polet Igralište)
• Izbište)
• .|,,Kud Venac Izbiste 1899" ,, Arhivirano 2009-08-04 na Wayback Machine-u