Nijemci

(Preusmjereno sa stranice Nemci)
Nemci
Ukupna populacija: oko 160 miliona (2005)
Populacija: Nemačka:
   75.500.000

SAD:
   6.500.000
Austrija:
   7.250.000
Brazil:
   6.000.000
Švajcarska:
   4.700.000
Argentina:
   3.500.000
Meksiko:
   3.000.000
Kanada:
   2.750.000
Zajednica nezavisnih država:
   1.000.000
Australija:
   750.000
Mađarska:
   300.000
Namibija:
   150.000
Poljska:
   150.000
Rumunija:
   100.000

Jezik: nemački, engleski, ruski, poljski, rumunski, portugalski, mađarski, španski
Religija: , Luteranizam oko 35% katolicizam 32% i ostali do 1%
Etnička grupa: Germanski narodi

Nemci (ek.) ili Nijemci (ijek.), germanski narod, koji pretežno živi u Nemačkoj, gde čini oko 92% stanovništva. Potomci su drevnih germanskih plemena naseljenih između reka Rajne i Odre, pomešanih sa starosedeocima - Keltima na jugu i jugozapadu i Retima na jugu, kao i sa balto-slovenskim narodima na istoku. Konačno uobličenje nemačke nacije bilo je 1871. godine.

Nemci su većim delom protestantske, a manjim delom rimokatoličke vere, a govore nemačkim jezikom, koji pripada germanskoj grupi indoevropske porodice jezika. Nemaca ukupno ima oko 84.901.000, od toga u Nemačkoj 70.782.000, Sjedinjenim Američkim Državama 6.679.000,, Kanadi 1.316.000, Brazilu 1.030.000, Rusiji 914.000, Rumuniji 391.000, Italiji 310.000, Francuskoj 214.000, Austriji 200.000,Kazahstan 178 000, Švajcarskoj 167.000, Velikoj Britaniji 162.000, Holandiji 160.000, Kirgistanu 58.000, Argentini 128.000, Australiji 125.000.

U italijanskoj pokrajini Južni Tirol, Nemci čine oko 68% stanovništva. Na području srpske pokrajine Vojvodine je pre Drugog svetskog rata živelo oko 343.000 Nemaca.

Narod i običaji uredi

Glazba i ples

 
Johann Wolfgang von Goethe, jedan od najistaknutijih Nijemaca kroz povijest.

Njemački ples dovodi se u uvijek vezu sa Oktoberfestom i Bavarcima, koji plešu polku (poljskoga je porijekla) u svojim lederhosenima. Bavarci i njihovi južniji prvi rođaci Austrijanci, sa sobom su ovaj ples i običaje oktoberfesta donesli sa sobom u druge krajeve svijeta, napose u Ameriku (Oklahoma, Texsas).

Kuhinja

Nijemci kao suvremeni europski narod, stvorili su sebi posebne prehrambene navike, pod pritiskom brzog tempa života. Tri glavna obroka su im doručak (das Frühstück), ručak (das Mittagessen) i večera (das Abendessen). Doručak mora biti brz, zgotovljen i prilagođen radnom vremenu, pa se obavlja po buffetima, i obično se sastoji od džemova, sireva i sokova sa raznim vrstama kruha. Čaša mlijeka, čaja ili crne kave uobičajena je za doručak. –Ručak ili 'das Mittagessen' je zato mnogo kaloričniji. On traje između podneva i 14h poslije podne. Razne skupine Nijemaca, kao što su Bavarci, Švabi, Franci i Sasi u prehrambenoj kulturi imaju svoje navike. Švabi uživaju u teletini i vinu, dok se Sasi iz sjevernih ravnica Njemačke i njezinom primorju više vole morsku hranu, osobito oni uz područje Sjevernog mora. Pivo i rakija glavna su im pića, a ne vino kao kod Švaba. Kod Franaka u području Hessena, i nešto zapadnijih takozvanih 'Rajnlanđana', njihovog ogranka, omiljeni su svinjetina i pivo. –Prehrambenoj kulturi Nijemaca spadaju svinjsko pečenje, krumpir, kobasice, razne juhe (Suppen) i pivo, koje oni smatraju 'tekućim kruhom'. –Večera kod Nijemaca traje između 18 i 19 sati, a omiljeno jelo je i tada svinjetina, janjetina ili govedina koji se služi se uz obavezni krumpir, a nakon koga i neka poslastica, keksi ili kolačići. Od poznatih njemačkih poslastica treba spomenuti Schwarzwälderkirschtorte (švarcvaldska torta), Pfeffernüße (božićni kolač), Dresdner Weihnachtsstollen (drezdenski božićni kruh), Honig Brät Mandeln (medeni hrskavi bademi), i druge.

Vidi još uredi