Rajna (francuski: Rhin, njemački: Rhein, nizozemski: Rijn) je deseta najveća rijeka u Evropi duga 1,232 km,[1]

Rajna
Rijeka kod Düsseldorfa
Lokacija
KontinentiEvropa
RegijeCentralna i Zapadna Evropa
Države Švicarska,  Lihtenštajn,  Austrija,  Francuska,  Njemačka,  Nizozemska
GradoviBasel, Strasbourg, Köln, Düsseldorf, Duisburg, Nijmegen, Rotterdam
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
  – koordinate
Tomasee Kanton Graubünden, Švicarska
2,343[1] m
46°49′24″N 9°24′27″E
Ušće
  – aps. visina
  – koordinate
  – vrsta
kod Rotterdama u Sjeverno more
0[1] m
51°58′54″N 4°4′50″E
delta
Dužina1,232[1] km
PritokeAare, Neckar, Majna, Ruhr, Mozel, Meuse, Scheldt
Hidrologija
Protok
  – srednji

2,900 m³/s
Sliv
  – površina
sjevernomorski
185,000 km²
Ulijeva se uSjeverno more
Karta

Karta porječja

Rijeka je svoje njemačko ime Rhein dobila od keltskog Renos, što doslovce znači "ona koja teče", od proto-indoevropskog korena rei- ("teći, trčati").[2]

Za Rimskog carstva su Rajna i Dunav formirale najveći deo sjevernog Limesa(granice), od tog doba Rajna je vitalan plovni put, kojim se prevozi roba u unutrašnjost kontinenta. Služila je i kao odbrambena linija, a često je regionalna i međunarodna granica. Brojni zamcii praistorijske gradine svedoče o njenoj važnosti kao vodenog puta.

Hidrologija uredi

 
Kanjon Rajne (Ruinaulta) u Graubündena u Švajcarskoj
 
Rajna na izlazu iz Bodenskog jezera
 
Marksburg u blizini Koblenca podignut 1231.
 
Rajna i hemijska industrija u Veselingu kod Kölna

Švajcarska uredi

Rajna izvire u Lepontinskim Alpama u Kantonu Graubünden, gde se spajaju njene dve pritoke, Vorderrhein i Hinterrhein. Vorderrhein izvire iz jezera Tomasee i teče kroz živopisni kanjon Ruinaulta (švajcarski Veliki kanjon). Hinterrhein izvire iz glečera Paradies pored švicarske južne granice. Nešto niža pritoka Reno di Lei dotiče iz doline Val di Lei u Italiji.

Obe pritoke sastaju se u blizini mesta Reichenau u Graubindenu. Odatle Rajna, kao Alpska Rajna, teče na sever do granice Lihtenštajna i kasnije Austrije, a zatim se uliva u Bodensko jezero. Ponovi se izliva iz Bodenskog jezera, i kao Gornja Rajna prolazi preko Vodopada Rajne, gde se u nju uliva reka Aare, koja gotovo duplo uvećava količinu vode do gotovo 1.000 m³/s. Zatim čini granicu Nemačke dok se ne okrene ka severu kod tzv. Kolena Rajne kod Basela.

Nemačka i Francuska uredi

Posle Basela, kao Gornja Rajna, formira južni deo granice između Nemačke i Francuske u širokoj dolini, pre nego što uđe u Nemačku kod Rheinstettena, pored Karlsruhea.

Duga više od 1000 km Rajna najvećim delom prolazi kroz Nemačku. Tu se u Rajnu ulivaju brojne pritoke, kao što su Neckar, Majna i kasnije Mozel, koja donosi dodatnih 300 m³/s.

Između Bingena i Bona, Srednja Rajna teče kroz Dolinu srednje Rajne, formaciju stvorenu erozijom, koja se dogodila otprilike u istom periodu kada se okolno zemljište uzdiglo, dok je reka ostala na svom prvobitnom nivou. Kanjon je vrlo dubok, a poznat je po mnogobrojnim zamcima i vinogradima. Nalazi se na listi Svetske baštine, a poznat je kao „romantična Rajna“, sa više od 40 zamaka i tvrđava iz srednjeg veka i mnogih živopisnih vinogradarskih sela.

Iako ima dosta industrijskih mesta duž Rajne, najveći deo industrije skoncentrisan je oko Donje Rajne u Ruhr, gde Rajna protiče pored velikih gradova, Kölna, Düsseldorfa i Duisburga. Reka Rur, koja se uliva u Rajnu kod Duisburga je iznenađujuće čista i koristi se kao voda za piće. Ona dodaje Rajni još 70 m³/s. Međutim, druge reke iz Ruhra, a naročito Emscher, su prilično zagađene. Približujući se nizozemskoj granici Rajna dostiže prosečni protok vode od 2.290 m³/s, a prosečna širina joj je više od 300 metara.

Nizozemska uredi

Rajna potom skreće na zapad i ulazi u Nizozemsku, gde zajedno s rekama Meusom i Scheldtom formira veliku deltu. Na granici kod sela Spijk, u blizini Nijmegena i Arnhema Rajna je najšira, ali se zatim deli na dva glavna rukavca Waal i Nederrijn.

Nizvodno situacija postaje prilično komfuzna, jer ime „Rajna“ više nije povezano samo s glavnim tokom reke. Najveća količina rajnske vode (2/3) teče dalje na zapad Waalom, gde se spaja sa Meusom i uvire u Sjeverno more. Drugi rukavac Waala protiče kroz Rotterdam i teče dalje do Sjevernog mora, a treći rukavac Merwede odvaja se kod Dordrechta i uvire u estuarij Hollandsch Diep kod Rotterdama

Kod Arnhema se od Nederrijna odvaja rukavac IJssel (oko 1/9 voda) koji teče na sjever do ušća u IJsselmeer, nekadašnji zaljev Sjevernog mora. Za razliku od njega Nederrijn koji nosi oko 2/9 voda, produžava prema zapadu i teče paralelno sa Waalom, da bi nizvodno kod Wijk bij Duurstedea promjenio ime u - Lek, i teče dalje na zapad, gde se spaja sa rukavcem Merwedea - Noord, i ponovno mjenja ime u Nieuwe Maas i nakon tog uvire u Sjeverno more u Rotterdamu.

Ime Rijn (Rajna) odavde se koristi samo za manje rukavce dalje na severu koji su u rimsko doba činili glavni tok reke Rajne. Iako nose to ime, ovi rukavci zapravo i ne nose vodu reke Rajne, već služe za isušivanje okolnog zemljišta i poldera. Od Wijk bij Duurstedea, stari severni rukavac Rajne zove se „Vijugava Rajna“ (Kromme Rijn) i prolazi kroz Utrechta i dalje do Severnog mora.

Veći gradovi uredi

Basel, Strasbourg, Breisach, Karlsruhe, Mannheim, Ludvigshafen, Wiesbaden, Mainz, Koblenz, Bon, Köln, Düsseldorf, Duisburg, Arnhem, Nijmegen, Utrecht, Rotterdam.

Kanali uredi

 
Lorelei

Praistorija uredi

Paleolit uredi

Za vreme Srednjeg paleolita, oko 100.000-30.000. pne. (datumi uveliko variraju) zapadnu Evropu, uključujući doline Rajne i Dunava, nastanjivao je Neandertalac, koji je pripadao Musterijenskoj kulturi kamenih oruđa. Veruje se da je Neandertalac evoluirao od svog prethodnika Homo erektusa u blizini glečera, ali ovo pitanje nije definitivno rešeno.

Neandertalska nalazišta su zastupljenija na jugu, gde su preovladavale otvorene šume, a krečnjački teren je nudio više pećina za stanovanje. Rajna je tekla kroz otvorenu tundru, gde su Neandertalci lovili krupnu divljač, kao što su nosorozi i mamuti. Zbog toga su musterijanska nalazišta otkrivena u i oko doline Rajne.

Mezolit uredi

Pre otprilike 5600 godina pne, dolinu Rajne, kao i najveći deo Evrope, nastanjivao je Kromanjonac na mezolitskom stupnju kulturnog razvoja; što će reći da je bio lovac i sakupljač, ali je imao veća i specijalizovanija oruđa nego paleolitski čovek, znao je više o biljkama i životinjama, a možda je neke životinje i pripitomio.

Gvozdeno doba uredi

U ranom gvozdenom dobu, obe obale Rajne nastanjivala su keltska plemena. Međutim, na početku preromanskog gvozdenog doba, oko 600. pne., proto-germanska plemena su prešla reku Vesser i Haller, i raširila se duž čitave obale Rajne. Ova ekspanzija se u arheologiji naziva Jastorfska kultura. Od oko 500. pne. i kasnije, donja Rajna, a ne Vesser i Haller, bila je granica između keltskih i germanskih plemena.

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Rhein (njemački). Schweizerfluss. Pristupljeno 21.10. 2022. 
  2. Rhine (engleski). Etymology online. Pristupljeno 21.10. 2022. 

Literatura uredi

  • Blackbourn, David (2006) The Conquest of Nature: Water, Landscape and the Making of Germany. The transformation of the Rhine since the eighteenth century.

Vanjske veze uredi